svjetionik.scri.hr

MARTA ŽUVIĆ: Sveučilište u prvom kvartalu 2022. uložit će 5 milijuna kuna u obrazovne projekte UNIRI CLASS

S početkom ove godine ugostili smo prorektoricu za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Martu Žuvić. Planovi za ovu godinu, korona, Zeleni Kampus, Priručnik za kvalitetu studiranja – samo su neke od tema koje smo se dotakli u ovom razgovoru.

Prošla je godina bila teška, no i u ovoj 2022. godini ritam će diktirat pandemija. U svakom slučaju novi izazovi su tu – kako za studente, djelatnike odnosno profesore Sveučilišta u Rijeci, tako i za sam Studentski centar Rijeka, koji pruža studentima uslugu smještaja, prehrane, zapošljavanja i organizaciju slobodnog vremena.

Prošla je godina bila jako teška za sve kako zbog pandemije tako i zbog posljedica koje je ona prouzročila. No, usprkos tomu riječko Sveučilište je odlično „poslovalo“ – otvoreni su novi – ja bih rekla – must have studiji :), ušlo se u nova partnerstva, programe, inicirani su neki novi projekti recimo Zeleni Kampus….Što nam dalje pripremate za prvi kvartal 2022. godine?

Prošla je godina je zaista bila teška, neočekivano nastavljena u pandemijskim okolnostima no smatram da smo pokazali zavidnu razinu prilagođavanja i otpornosti na izazove te nastavili s novim iskoracima. Prvi kvartal 2022. donosi puno novosti, od kojih kao najvažniju ističem realizaciju razvojno-istraživačkih projekata UNIRI CLASS kojima Sveučilište u Rijeci po prvi puta započinje veliku investiciju (oko 5 milijuna kuna vlastitih sredstava) u području obrazovanja. Pet je projektnih linija: A1. Otvoreno personalizirano obrazovanje, A2. Digitalno građanstvo – inovacije u učenju i poučavanju, A3. Praktične kompetencije za budućnost, B. Zdravlje i blagostanje te C. Profesionalni i osobni razvoj studenata, nastavnika i djelatnika. Linije A1., A2. i A3., na koje kandidiraju nastavnici naših sastavnica, usmjerene su na potrebe unaprjeđenja nastavnog procesa, ostvarivanja personaliziranih puteva učenja te stjecanja opsežnijih praktičnih kompetencija studenata za sigurniji izlazak na tržište rada. Kroz liniju B. posebno će se poduprijeti rad Sveučilišnog savjetovališnog centra koji će ojačati kapacitete kako bi zadovoljio rastuću potrebu studenata za psihološkom pomoći, pomoći u uspješnom učenju i karijernom savjetovanju. Linija C. realizira se kroz strateško partnerstvo Sveučilišta u Rijeci s tvrtkom Coursera, temeljem kojeg će svim studentima, nastavnicima i djelatnicima našeg sveučilišta biti omogućen pristup relevantnim edukacijskim sadržajima svjetske kvalitete i stjecanje certifikata putem posebno kreirane UNIRI-Coursera platforme. Svim navedenim projektima se kroz naredne tri godine predviđa ostvarivanje važnih rezultata u segmentu inovativnih iskoraka u organizaciji i sadržaju studijskih programa koji će omogućiti personalizirane puteve učenja, unaprjeđenja nastavničkih kompetencija za inovacije u nastavnom procesu, mogućnostima stjecanja praktičnih iskustava studenata kroz višemjesečne stručne prakse te razvoj osobnih kompetencija svih dionika sustava – studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja.

Prvi kvartal 2022. donosi puno novosti, od kojih kao najvažniju ističem realizaciju razvojno-istraživačkih projekata UNIRI CLASS kojima Sveučilište u Rijeci po prvi puta započinje veliku investiciju (oko 5 milijuna kuna vlastitih sredstava) u području obrazovanja.
prof.dr.sc.Marta Žuvić.

Strateške smjernice za budućnost

U sklopu razvoja Sveučilišta kroz koncept zelenog i digitalnog, Sveučilište u Rijeci planira razvoj virtualnog Kampusa, kao i daljnje ulaganje u infrastrukturu vodeći računa o energetskoj učinkovitosti, uređenju okoliša…Zapravo Kampus čeka velika transformacija, zar ne? Što Vas posebno veseli kod tog projekta?

Koncept zelenog i digitalnog razvoja planiramo ne samo ulaganjem u infrastrukturu već i donošenjem i provođenjem važnih politika i strateških smjernica za budućnost. Posebno me vesele novi strateški iskoraci prema ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN Sustainable Development Goals, UN SDG) i načelima Europskog zelenog plana (European Green Deal), koje je Senat usvojio u prosincu Izjavom o prilagodbama i razvoju sveučilišnih politika i praksi u skladu s ciljevima održivog razvoja i klimatske neutralnosti. Slijedom identificiranih globalnih ciljeva održivog razvoja koji predstavljaju prioritete Sveučilišta u Rijeci, istaknuta je potreba djelovanja u ciljevima zdravlja i blagostanja, kvalitetnog obrazovanja, zelenih i plavih politika s ciljem prevencije posljedica klimatskih promjena, odgovora na klimatske promjene, čiste, pitke vode i higijenskih uvjeta, pristupačne i čiste energije te odgovorne potrošnje i proizvodnje.

Slijedom Europskog klimatskog plana koji ima za cilj učiniti EU klimatski neutralnom do 2050. godine, identificira se prioritetnim razvijati politike i prakse kružne ekonomije, korištenja dugotrajnijih proizvoda koji se mogu popraviti i ponovo koristiti, renoviranja zgrada u smislu energetske učinkovitosti, korištenja čišće energije i vrhunskih tehnoloških inovacija, očuvanja čistog zraka, čiste vode, zdravog tla i bioraznolikosti, transformacije navika u prijevozu prema korištenju javnog prometa i smanjenje ugljičnog otiska te osposobljavanja za vještine potrebne za tranziciju. Temeljem ove Izjave osigurava se i izrada akcijskog plana, čime će sve aktivnosti u tom smislu imati jasno osiguranu provedbu i praćenje predloženih mjera. Uz rad na ostvarenju SDG-eva, dodatno me veseli rad uprave Sveučilišta na postavljanju strateških smjernica za sportske i rekreativne aktivnosti studenata i djelatnika, kojim želimo stvoriti okruženje u kojem se promovira zdrav život te osiguravaju uvjeti dostupnosti sportskim i rekreativnim aktivnostima kao neodvojivom dijelu fiziološkog, mentalnog i socijalnog zdravlja.

Rezultati za 2021. godinu pokazuju i ohrabrujuće visoko zadovoljstvo studenata aspektima studiranja na riječkom Sveučilištu. Tako studenti čvrstom četvorkom ocjenjuju zadovoljstvo programom studija, organizacijom studija, sadržajem obaveznih kolegija, ponudom izbornih kolegija, informiranjem studenata…

Zadovoljni smo rezultatima zadovoljstva studenata, koji su ipak neznatno lošiji u odnosu na prethodnu godinu, no pokazuju da smo se dobro snašli u okolnostima „emergency remote teachinga“. No, pojedini aspekti cjelokupnog zadovoljstva koji su kroz dulje razdoblje identificirani kao slabije ocjenjivani (izbornost u studijskom programu, stjecanje praktičnih kompetencija, pripremljenost za uključivanje u tržište rada te osposobljenost za rad u struci), upravo su bili poticaj za osmišljavanje strukture UNIRI CLASS projekata, kojima se nadamo dugoročno poboljšati upravo ove aspekte studiranja na Sveučilištu u Rijeci i time povećati zadovoljstvo naših studenata studijima i studiranjem.

U petom smo valu pandemije, zbog omikrona. Je li Sveučilište spremno za sve ove okolnosti. Pitam Vas to djelom i zbog činjenice što nažalost studenti nisu baš procijepljena populacija

Smatramo da smo pripravni za sve što možemo u ovom trenutku i biti; naime, procijepljenost naših nastavnika i djelatnika je značajno viša nego u općoj populaciji, a vidimo da se i odaziv studenata na cijepljenje poboljšava, temeljem brojnih poziva koje upućujemo. Naše su sastavnice tijekom proteklog pandemijskog razdoblja osigurale svu neophodnu infrastrukturu za izvođenje nastave u hibridnom obliku, tako da su osigurane pretpostavke za kontinuirano izvođenje nastavnog procesa u bilo kojoj (trenutno predvidivoj) situaciji. No, virus je tu, među nama i morat ćemo se razumski prilagoditi životu s njime; vjerujem da će racionalne osobne odluke prevladati.

Nepovjerenje u znanost rezultat je najčešće slabe sposobnosti kritičkog promišljanja činjenica, pa tako se vrlo često nerazmjerno razmatraju rizici kojima se izlažemo; naime, rizik saobraćajne nesreće kojem se izlažemo kada svakodnevno sudjelujemo u prometu stotinama je puta veći od rizika teških komplikacija uslijed cijepljenja.

Kao znanstvenicu, žaloste li Vas antivakserski prosvjedi?

Da, jako me žaloste. Žalosti me naročito činjenica da postoje ljudi koji sebi dozvoljavaju vrlo selektivno prihvaćanje dobrobiti znanstveno-tehnološke revolucije koju živimo; primjerice, prihvaća se sudjelovanje u globalnim komunikacijskim društvenim mrežama (uz sve osobne rizike koje ono donosi), prihvaća se i konzumira pravo na zdravstvene i ljekarničke usluge (također uz sve osobne rizike koje one donose), ali onda specifično odbacuju cjepiva protiv SARS-CoV-2. Cjepiva koja smo (prisjetimo se!) jedva čekali i dočekali u 2021., za čiji je razvoj globalna zajednica uložila nevjerojatne, nikad dosad viđene napore i koja su rezultat kumuliranog civilizacijskog znanja ovog čovječanstva. Nepovjerenje u znanost rezultat je najčešće slabe sposobnosti kritičkog promišljanja činjenica, pa tako se vrlo često nerazmjerno razmatraju rizici kojima se izlažemo; naime, rizik saobraćajne nesreće kojem se izlažemo kada svakodnevno sudjelujemo u prometu stotinama je puta veći od rizika teških komplikacija uslijed cijepljenja. Razumijem da je danas teško snalaziti se i racionalno razmatrati obilje informacija kojima smo medijski izloženi no u tom je slučaju temeljno povjerenje u znanost i njezin rad na dobrobit ljudi neophodna.

a što mislite o inicijativi za ukidanje Covid potvrda? Kako akademska zajednica gleda na sva ta popratna događanja koja nastaju zbog pandemije?

Mogu komentirati samo u svoje ime; pristajemo li živjeti u organiziranom društvu (što uvijek podrazumijeva odricanje od određene razine osobnog odlučivanja), tada moramo prihvatiti i odluke za koje je procijenjeno da omogućavaju lakše funkcioniranje društva. Mogućnosti osobnog izbora su dane (cijepljenje ili testiranje) i smatram da time nije narušena (uvijek tanka) ravnoteža osobnih sloboda, sloboda ostalih sudionika u društvu i dobrobiti zajednice.

Strategija Sveučilišta 2021. -2025.

U listopadu prošle godine ste najavili novi Priručnik za kvalitetu studiranja, koji donosi niz novosti i poboljšanja u elementima osiguravanja kvalitete u izvođenju online nastave u hibridnom modelu. Možete nam nešto više reći o spomenutom dokumentu?

Novo izdanje Priručnika za kvalitetu studiranja nastalo je kao rezultat napora u praćenju aktualnih društvenih izazova i potreba za usklađenjem politika i praksi u postizanju visoke kvalitete dogovorenih europskih obrazovnih standarda. Priprema ovog izdanja nastaje u okolnostima donošenja nove Strategije Sveučilišta u Rijeci 2021. – 2025. i niza aktivnosti koje prate njezino oživotvorenje, uključujući i nove pandemijske okolnosti zbog kojih smo intenzivno iskoristili mogućnosti online odvijanja nastave. Kontinuirana i autentična briga za kvalitetu koja obilježava Sveučilište u Rijeci (iduće godine na našem sveučilištu obilježavamo 20 godina rada na osiguravanju kvalitete), odmah nas je usmjerila i na donošenje smjernica za vrednovanje kvalitete hibridnog modela nastave kojeg provodimo od 2020./2021. ak. god. Tako dijelom novog Priručnika postaje i Okvir za razvoj i procjenu kvalitete e-kolegija, koji predstavlja inovativan iskorak u širem prostoru visokog obrazovanja. Brojne su institucije iz zemlje i međunarodnog okruženja iskazale interes za korištenje predloženog Okvira, a kojim se nastavnici jasno upućuju ne samo na vrednovanje nego i na mogućnosti razvoja u kvaliteti održavanja online oblika nastave. Koristim priliku da zahvalim svima koji su uložili veliki trud u izradu novog izdanja Priručnika za kvalitetu studiranja i time učinili još jedan od važnih iskoraka u strateškom razvoju Sveučilišta u Rijeci.

S koja tri problema Vam se studenti najviše obraćaju…?

Moram reći da se studenti obraćaju zaista u malom broju, vjerujem da to nije odraz nedostupnosti, već zaista malog broja problema s kojima se susreću. U proteklom razdoblju to je bilo najčešće zbog (ponegdje) lošije komunikacije sa studentima oko načina odvijanja nastave, kolokvija i ispita na pojedinim sastavnicama no u konačnici problemi su riješeni obostranim razumijevanjem situacije. Na probleme nailaze i naši strani studenti, pogotovo studenti iz tzv. trećih zemalja (non-EU), koji ovdje borave duže od godine dana i tada se često susreću s problemima zdravstvenog osiguranja i produljenja boravišta. No i tu smo u stalnoj komunikaciji s odgovarajućim institucijama uvijek pronašli rješenja.

Mislim da je novi projekt „Slatko i slano“ koji se realizira u sinergiji Studentskog centra, Sveučilišne knjižnice i Sveučilišta te u suradnji s Gradom Rijeka velika dodana vrijednost ne samo za studente i akademsku zajednicu, već i za naš grad. Studenti dobivaju izuzetno atraktivan i funkcionalan prostor u samom središtu grada, a grad potvrđuje svoje obilježje urbanog prostora usmjerenog mladima.

Slatko i slano

Možemo reći da je i 2021. godina bila uspješna i za sam Studentski centar Rijeka. Evo, širimo portfelj svoje ugostiteljske ponude, bliže smo studentima nekog ikad, a uskoro stižemo i na Korzo kroz objekt „Slatko i slano“. Kako ocjenjujete ovu viziju poslovanja i na koji način takve investicije podižu kvalitetu studiranja na riječkom Sveučilištu?

Mislim da je novi projekt „Slatko i slano“ koji se realizira u sinergiji Studentskog centra, Sveučilišne knjižnice i Sveučilišta te u suradnji s Gradom Rijeka velika dodana vrijednost ne samo za studente i akademsku zajednicu, već i za naš grad. Studenti dobivaju izuzetno atraktivan i funkcionalan prostor u samom središtu grada, a grad potvrđuje svoje obilježje urbanog prostora usmjerenog mladima. Vjerujem da će „Slatko i slano“ odmah postati dinamično mjesto susreta studenata i podići kvalitetu studiranja upravo u segmentu njihova povezivanja.

Razgovaramo u vrijeme inflacije, hrana je sve skuplja, energenti su skočili u nebo –hoće li se na kraju sve to reflektirati i na kvalitetu prehrane odnosno smještaja studenata – korisnika studentskih centara? Cijene jelovnika, ali i smještaja za studente stale su na 2013. godini. Što mislite?

Doista nisam stručnjak u području ekonomije i zasigurno ne mogu dati nikakva predviđanja. Jasno je da post-COVID sindrom nije samo globalni zdravstveni već i globalni gospodarstveni problem koji se odražava i na našu zajednicu pa tako i na socio-ekonomsku situaciju naših studenata. Studentski standard uvijek se nastojao štititi i kroz nacionalne, ali i naše, sveučilišne politike. Uvjerena sam da ćemo iznaći rješenja koja će neće biti na štetu našim krajnjim korisnicima i da ćemo učiniti sve da zaštitimo sve, a pogotovo najranjivije skupine studenata.

(razgovor: Lj. HLAČA, foto: V. KORICA)

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!