svjetionik.scri.hr

DEKAN VELEUČILIŠTA U RIJECI dr. sc. SAŠA HIRNIG: Studenti s našom diplomom nisu brojka na tržištu rada

Sredinom svibnja Veleučilište u Rijeci proslavilo je svoj 23. rođendan, a to je bila prilika za razgovor s dekanom ove ustanove – dr. sc. Sašom Hirnigom, prof. v. š.

Dekan Veleučilišta dr. sc. Saša Hirnig, prof. v. š.

Veleučilište u Rijeci započelo je s radom 1998/1999. godine i danas je jedno od najvećih hrvatskih veleučilišta. Kada bi te rezimirali ova dva desetljeća postojanja, kako biste opisali razvojni put ove ustanove te što bi te izdvojili kao njezinu posebnost?

Pogled u prošlost evocira da je Veleučilište pored danas poznatih lokacija izvođenja studijskih programa u Rijeci, Pazinu i Poreču studije izvodilo i u Puli, Gospiću, Otočcu, Ogulinu. Stoga prisjećanje na dosadašnjih preko 7.000 diplomiranih studenata obuhvaća i one koji su diplomirali na preko 10 studija koje više ne izvodimo. Uvažavajući navedeno i sadašnjih 14 studijskih programa može se zaključiti da ove 23 godine obilježava stalna i uporna prilagodba novim zahtjevima, potrebama i očekivanjima okruženja u kojem djelujemo. Pritom je naglasak, koji se može promatrati i kao posebnost, uvijek bio na čvrstoj povezanosti i usmjerenosti prema struci i praktičnom radu studenata tijekom studija. I to ne samo kroz, svim studijskim programima predviđen praktičnu nastavu već i kroz angažman preko 50 stručnjaka iz prakse u nastavnom procesu te oko 30 gostujućih predavača i prosječno organiziranih 20 stručnih izleta i terenskih nastava godišnje, kao dijela kurikuluma.

Veleučilište u Rijeci jedno je od većih u Hrvatskoj.

No, na što ste osobito ponosni?

Uvijek sam najponosniji na studente i to ne samo na njihove uspjehe. Naprosto, ako se izuzme poneko ružno iskustvo na što se prečesto fokusiramo, generalno oduševljava volja, otvorenost i entuzijazam tih mladih ljudi usprkos negativnostima kojima ih svakodnevno zasipamo u medijima. U usporedbi s tim sve drugo mi se čini manje važnim.

Ove 23 godine obilježava stalna i uporna prilagodba novim zahtjevima, potrebama i očekivanjima okruženja u kojem djelujemo. Pritom je naglasak, koji se može promatrati i kao posebnost, uvijek bio na čvrstoj povezanosti i usmjerenosti prema struci i praktičnom radu studenata tijekom studija, dekan Veleučilišta u Rijeci.

STEM i društveno poduzetništvo

Trenutno su u tijeku dva Vaša projekta – Veleri Impact Lab i IOT School – možete nam nešto više reći o njima?

Projektom IOT School razvija se novi obrazovni program koji će imati snažan naglasak na praktičnu nastavu, a omogućit će polaznicima stjecanje kompetencija iz IoT područja primjenjivih u gospodarskoj praksi. Njime se promovira i jača interes za STEM i IKT područje i potiče inovativni pristup u izvođenju programa na visokim učilištima. Projektom su predviđene i aktivnosti poučavanja i uvježbavanja transverzalnih vještina koje poslodavci (92 posto), ističu kao važan kriterij pri zapošljavanju. Obrazovni program slijedi specifične strateške ciljeve predviđene Strategijom pametne specijalizacije RH te ciljane nove tehnologije zacrtane Industrijskom strategijom RH. Naravno, projekt je u skladu i sa Strategijom razvoja Grada Rijeke na temeljima društva znanja i novih tehnologija u cilju razvoja konkurentnog gospodarstva te Razvojnom strategijom naše županije.

VeleRi Impact Lab projekt je nažalost situacija s pandemijom Covid – 19 malo usporila, a odgovor na ovo pitanje je na neki način povezan s prethodnim pitanjem. Projekt je pokrenut u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, a riječ je o novom načinu obavljanja stručne prakse kroz koji studenti primjenjuju i unaprjeđuju stečena stručna znanja na studiju.

Partnerske organizacije iz sustava socijalne skrbi kreiraju „izazove“ koji proizlaze iz njihovih potreba, a te „izazove“ rješavaju studentski timovi u okviru stručne prakse i/ili stručnih kolegija. Ovim projektom pokušavamo objediniti više pozitivnih stvari: od primjene i proširenja stečenih znanja studenata, valoriziranja prije navedene njihove otvorenosti i entuzijazma do promicanja i poticanja razvoja društvene odgovornosti kod mladih kao jednog od naših aktualnih strateških ciljeva.

Spomenut ću da smo u okviru ovog cilja pokrenuli i izvođenje zajedničkog izbornog kolegija Društveno poduzetništvo te je odaziv studenata s različitih studijskih programa već prve godine izvanredan tj. biralo ga je preko 100 studenata. Možda, se i ponavljam, ali mene naprosto oduševljava ovakva zainteresiranost i spremnost mladih na rad za dobrobit drugih. O nekim konkretnim rezultatima ovog projekta poput edukativne aplikacije za najmlađe ‘Upoznaj prometna pravila’ se moglo već čuti iz medija.

Ocjena kvalitete visoka

Veleučilište kontinuirano radi na usavršavanju svojih programa, ali i na razvoju novih sukladno zahtjevima okruženja. Je li u planu neki novi studij?

Naš trenutni cilj je značajno inovirati, osuvremeniti i unaprijediti postojeće studijske programe po kojima smo već prepoznati i za koje postoji interes na tržištu rada kako bi osigurali njihovu poziciju i u budućnosti odnosno omogućili studentima stjecanje i novih kompetencija koje danas tržište traži. U tom cilju već je proveden veći broj aktivnosti od komparacije s usporedivim studijima u EU do razgovora i anketiranja samih studenata, alumnija i poslodavaca. Kako ova velika revizija obuhvaća 2/3 naših postojećih programa trenutno ne razmišljamo o novim programima, ali s druge strane ukoliko se kroz rad na revizijama dođe do saznanja da bismo trebali razmišljati i o nekom novom studiju svakako ćemo poduzeti odgovarajuće aktivnosti u tom smjeru.

Redovito anketirate svoje studente u svrhu ispitivanja kvalitete nastave i profesora. I rezultati pokazuju da ste u tom segmentu vrlo visoko rangirani.

Da, već niz godina kroz sustav osiguravanja kvalitete pratimo zadovoljstvo svih sudionika sustava. Ocjena kvalitete nastave i profesora je visoka i za različite aspekte nastavnog procesa kreće se od 4,58 (nastava) do 4,82 (stručna praksa). Sa zadovoljstvom ističemo da prethodnih pet godina imamo stalni trend porasta zadovoljstva. Studenti najveće zadovoljstvo pokazuju s kriterijima povezanim uz odnos nastavnika prema nastavi i studentu: redovitost održavanja nastave, odnos s poštovanjem prema studentu i otvorenost za komunikaciju. Posebno nas raduje vrlo visoko zadovoljstvo studiranjem na Veleučilištu i po završetku cjelokupnog ciklusa tj. ocjena od strane diplomiranih studenta.

Koliko je trenutno stranih studenata na Veleučilištu i iz kojih zemalja dolaze?

Uloženi napori u intenzivnije povezivanje s drugim visokoškolskim ustanovama u okviru međunarodne suradnje i sklopljena 43 međuinstitucijska sporazuma osigurali su da se broj dolaznih i odlaznih mobilnosti gotovo izjednačio. U prosjeku na Veleučilištu godišnje studira oko 10 stranih studenata s uočljivim trendom porasta. Naravno, da je situacija s pandemijom poremetila naše planove i očekivanja ali ipak je i tijekom 2020. godine na instituciji boravilo 11 stranih studenata. Kako je za iduću akademsku godinu već sada prijavljeno 12 dolaznih studenata nadamo se skoroj normalizaciji situacije i nastavku uzlaznog trenda broja dolazaka stranih studenata. Poglavito što je također bio uočljiv trend porasta interesa dolaska iz zemalja središnje i istočne Europe poput Češke i Poljske pored već tradicionalnih dolazaka iz zemalja mediteranskog okruženja Španjolske, Portugala i Italije iz kojih nam dolazi najveći broj stranih studenata.

Knjižnica Veleučilišta u Rijeci u Vukovarskoj 58 – ima 7.000 naslova.

Online nastava

Kako ste se snašli u online okruženju?

Iako veći dio naših nastavnika već dugi niz godina u dijelu svoje nastave koriste alate za e-učenje, nagli prelazak na kompletnu on-line nastavu tijekom prvog lockdown-a u proljeće 2020. godine bio je prilično stresan. S obzirom da smo gotovo preko noći morali cjelokupni nastavni proces preseliti u on-line okruženje to je iziskivalo velike napore i brzo snalaženje u novonastalim uvjetima. Međutim, upravo iskustvo dijela nastavnika u korištenju alata e- učenja te materijalni i ljudski resursi studija informatike i telematike omogućili su brzu prilagodbu i edukaciju svih nastavnika. Tako su početne poteškoće uspješno prevladane te tijekom ove akademske godine nije bilo problema u izvođenju nastave na daljinu. Danas smo se već svi navikli na on-line okruženje u nastavnom procesu, ali i u obavljanju drugih poslova da nam je teško zamisliti kako je sve prije funkcioniralo bez korištenja tih mogućnosti. Ipak bismo za značajan dio nastavnog procesa, posebno vezan uz stručna znanja i kompetencije, uvijek dali prednost nastavi uživo. No, sigurno je da će stečene kompetencije rada u on-line okruženju naći svoje mjesto i po završetku pandemije (čemu se nadamo uskoro).

Pad interesa za poljoprivredu

Od devet stručnih studija i pet specijalističkih diplomskih stručnih studija kojima je najvažniji cilj osposobljavanje studenata za brzo uključivanje u radne procese – za koji postoji najveći interes?

Trenutno je najveći interes za studijske programe iz područja informatike i sigurnosti na radu, ali i naši programi iz područja prometa i telematike su tradicionalno jako dobro popunjeni. Moramo priznati da bilježimo značajan pad interesa za studije biotehničkog područja odnosno područja poljoprivrede. Međutim, to sigurno nije vezano za samu kvalitetu studijskih programa koja je u mnogim segmentima zbog usmjerenosti na konkretan praktični stručni rad iznadprosječna, što je potvrđeno i kroz veći broj vanjskih neovisnih vrednovanja. Prema našim analizama ovakvi studiji na nivou Republike Hrvatske bilježe značajan pad interesa. Čini nam se da se radi o društvenoj klimi i stavu prema ovome području što vjerojatno dugoročno nije ekonomski ispravan smjer. Mladi ljudi izgleda ne prepoznaju ovo područje kao atraktivno, prosperitetno i za njih ekonomski potentno iako to zasigurno nije tako. To dokazuju i brojni poznati istarski vinari koji su naši bivši studenti, ali naravno i mnogi drugi naši alumniji iz ovog područja.

Povezujete se i s nevladinim sektorom, ali i strukovnim udruženjima. Koji su benefiti ovakve suradnje?

Kroz suradnju sa strukovnim udruženjima dobivamo direktne podatke o potrebama tržišta rada i ishodima koje naši student trebaju usvojiti. S druge strane, ispunjavamo i našu društvenu ulogu te dajemo priliku svim zainteresiranima da kroz naše studije i programe cjeloživotnog obrazovanja stječu željene kompetencije u svim životnim razdobljima. Isto tako, u suradnji sa strukovnim udrugama razvijamo projekte, razmjenjujemo znanje, iskustva i informacije, organiziramo gostujuća predavanja, povezujemo teorijska znanja sa znanjima i iskustvima iz prakse. Pritom su u nekim projektima vezanim za ovakve suradnje uključeni i studenti u pojedine aktivnosti te na taj način stječu određena iskustva, a često na taj način nađu i privremeni ili stalni posao.

Pada brojka nezaposlenih

Imate li informaciju kakva je zapošljivost Vaših studenata?

Po posljednjim podacima HZZ-a koje smo analizirali u razdoblju od 2016.-2019. godine značajno se smanjio broj nezaposlenih studenata sa završenim veleučilišnim studijima gledajući na razini cijele Hrvatske. Prema podacima HZZ-a od 30. 11. 2019. godine broj nezaposlenih osoba koje su završile studijske programe Veleučilišta u Rijeci na razini Republike Hrvatske je 147. Ako taj broj usporedimo s ukupnim brojem diplomiranih u razdoblju od 2014./2015. do 2018./2019., to je 5,8 posto ukupno diplomiranih studenata. Gotovo identične postotke (5,9 posto). dobivamo i ako broj naših diplomanata nezaposlenih bez iskustva (22) na dan 30. 11. 2019. stavimo u odnos s ukupnim brojem diplomiranih u akademskoj godini 2018./2019. (370). Osim toga, kontinuirani trend opadanja broja nezaposlenih diplomiranih studenata Veleučilišta u Rijeci u proteklom razdoblju izrazito je pozitivan npr. indeks broja nezaposlenih 2019. u usporedbi s 2015. godinom pokazuje da je broj nezaposlenih smanjen za više od 30 posto. Ipak kako smo svjesni da između ovih 94 posto zaposlenih diplomanata ima i onih koji ne rade u struci poduzimamo daljnje aktivnosti u smjeru olakšavanja zaposlenja našim studentima te je trenutno u pripremi projekt „Kroz praksu do posla“.

Veleučilište godišnje upiše 500 studenata

Veleučilište – misija i vizija za naredni period?

Smatramo da je naša misija da kroz obrazovni proces te stručni i istraživački rad u području tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti stvaramo kompetentne pojedince odgovarajućih teorijskih i praktičnih znanja koja im omogućuju nošenje s različitim izazovima okruženja i zapošljavanje na tržištu rada na dobrobit svih dionika sustava, gospodarstva i društva u cjelini. Vizija nam je biti vodeća visokoškolska ustanova u provođenju stručnog obrazovanja i primijenjenih istraživanja, tehnološki suvremena i fleksibilna, spremna na konstantno prilagođavanje potrebama gospodarstva i društvene zajednice. Vjerujemo da ćemo kroz partnerstvo za razvoj zajednice, suradnjom s gospodarstvom, uključenošću u Europski prostor visokog obrazovanja i Europski istraživački prostor te visokom razinom organiziranosti nastaviti pokazivati svoju javnu odgovornost te imati ulogu aktivnog dionika koji daje impuls razvoju društva.

Koliko godišnje mladih upiše Veleučilište te sudjeluje u programima cjeloživotnog obrazovanja?

Posljednjih godina na studijske programe Veleučilišta u Rijeci upisuje se oko 350 redovitih studenata te, uključujući programe cjeloživotnog obrazovanja, oko 150 izvanrednih studenata. Pritom mladi dolaze iz svih krajeva naše domovine što nas posebno raduje. Otprilike pola upisanih studenata Veleučilišta je iz naše županije dok drugu polovinu manjim dijelom čine studenti iz nama susjednih županija, a većim (oko 30 posto) studenti iz drugih krajeva Hrvatske.

(pripremila: LJ. HLAČA)

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!