svjetionik.scri.hr

RAZGOVOR: Dentalnu medicinu upisuju najbolji, a studij iziskuje puno rada, ali i cjeloživotno usavršavanje – prof. prim. dr. sc. Sonja Pezelj – Ribarić.

Prof. prim. dr. sc. Sonja Pezelj-Ribarić dekanica je Fakulteta dentalne medicine, najmlađe sastavnice Sveučilišta u Rijeci.

Studij stomatologije završila je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Godine 1995. zaposlila se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje radi do osamostaljenja Fakulteta dentalne medicine 2020. godine. Od 2007. godine djelatnica je i Klinike za dentalnu medicinu  KBC Rijeka.

Magistarski rad  pod naslovom: „Procjena homogenosti kanalnog ispuna tehnikom fluidnog transporta” obranila je 1997. godine, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Razina TNF-α u zdravoj i upalno promijenjenoj humanoj zubnoj pulpi” 1999. godine.

Pročelnica je Katedre za oralnu medicinu i parodontologiju Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci. Specijalist je oralne patologije. Od 2016. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju. Od 2014. do 2020. godine prodekanica je za studij dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Bila je voditelj više znanstvenih projekta financiranih od strane MZO-a i Sveučilišta u Rijeci te stručnih projekata financiranih od strane Grada Rijeke. Aktivno je sudjelovala na brojnim europskim i svjetskim kongresima. Autor je i suautor 70 znanstvenih, preglednih i stručnih radova.

U ovom razgovoru za naš portal govori o prvoj godini rada Fakulteta, planovima za dalje, o strukturi studija, ali i zbog čega dentalnu medicinu upisuju najbolji od najboljih te zašto po dobivanju diplome odmah imaju posao.

Prošlo je skoro godinu dana od formalnog osnivanja Fakulteta dentalne medicine (FDM), kao samostalnog tijela. Kakve su impresije, što biste izdvojili kao posebnost, na što ste osobito ponosni, a gdje vidite prostora za poboljšanje?

Fakultet dentalne medicine počeo je sa samostalnim radom 1.ožujka 2020. Svjesni smo činjenice koliko je zahtjevno podizati sustav i stvarati novi fakultet a u protekloj godini našli smo se u potpunom novom vremenu, vremenu pandemije. Samo dva tjedna nakon osnivanja zapravo je svijet stao na neko vrijeme, barem u smislu života na koji smo bili navikli. Preko noći smo prešli na online način održavanja nastave što je nama kao kliničarima i struci bilo izuzetno zahtjevno. Moram pohvaliti sve djelatnike koji su zaista dali sve od sebe da na što kvalitetniji način održimo nastavu. U tom periodu nismo zaostajali niti u našem znanstvenom radu barem u onim dijelovima koje smo s obzirom na novonastalu situaciju mogli odraditi.

U takvim smo uvjetima odradili i prve samostalne upise i krenuli s novom akademskom godinom. Pokrenuli smo i studijski program na engleskom jeziku. Osim toga završili smo prijedlog studijskog programa dentalne tehnike koji je prošao akreditacijski postupak na našem Sveučilištu i trenutno čekamo mišljenje ministarstva znanosti i agencije za znanost i visoko obrazovanje. Sve nas ovo veseli i čini ponosnima, ali svjesni smo da uvijek može bolje.

Zato smo krenuli u izmjenu našeg studijskog programa dentalne medicine koji se već dugi niz godina izvodi. Netom nakon što smo se osamostalili napravili smo detaljnu analizu navedenog programa u suradnji s našim studentima. Ona nam je pokazala gdje možemo bolje i na koji način.

Vjerujem da ćemo kroz sljedeću akademsku godinu proći kroz postupak akreditacije ovih izmjena te bi s novim programom mogli krenuti akademske godine 2022/23. Nedostatak ljudskog potencijala u stručnim službama nam je otežavajuća okolnost. Sve gore navedeno nakon osnivanja postigli smo s jednom djelatnicom u stručnoj službi. Trenutno smo na dvije djelatnice, ali s obzirom na opseg posla morali bi pojačati kapacitete.

Zbog navedenih nastavnih programa, planova za uvođenjem novih i potreba za stalnim poboljšanjem i podizanjem razine kvalitete studiranja, neophodni su dodatni prostorni kapaciteti. Nešto je unutar Fakulteta prostora uređeno, no još je tu posla, zar ne?

Naš je prostor oduvijek definitivno slaba točka. Prošle smo godine, zahvaljujući Gradu Rijeci, velikom angažmanu rektorice prof.dr.sc. Snježane Prijić Samaržije i ravnatelja KBC-a prof.dr.sc. Alena Ružića dobili dodatnih 400-tinjak kvadrata gdje smo uredili prostor dekanata, pretklinike i nove predavaonice. Ove godine smo na korištenje od Grada Rijeke dobili prostor u kojeg ćemo u suradnji s SC urediti za potrebe kantine. To je projekt koji nas svih izuzetno veseli jer su naši studenti zaista po cijele dane angažirani na kliničkim vježbama, nerijetko s vrlo kratkim stankama, te će im se na ovaj način omogućiti prostor u kojem će moći predahnuti i okrijepiti se.

Zato velika hvala i Gradu Rijeci, našoj rektorici, kao i ravnatelju SC Dinku Jurjeviću koji su prepoznali naše potrebe. Unatoč novo dobivenim prostorima još uvijek nužno trebamo dodatno. Tu smo u stalnoj komunikaciji s ravnateljem KBC-a prof. Ružićem u svrhu pronalaženja rješenja za prostore u kojima će se odvijati klinički rad.

Prof. prim. dr. sc. Sonja Pezelj – Ribarić.

Najbolji od najboljih

Ovaj razgovor vodimo pred početak upisa na fakultete. Dentalna medicina prema nekim istraživanjima po interesu studenata zauzima šesto mjesto. Omjer prijava je oko 400 maturanata na 30 mjesta. Drugim riječima, ovaj studij upisuju najbolji od najboljih, zar ne?

Omjer je ove godine zapravo 300 na 30 i otprilike smo svake godine tu negdje. Veliki je interes za studij dentalne medicine gdje da – može se tako reći – ovaj studij u pravilu upisuju najbolji učenici.

Kvote iste

Hoće li biti nekih promjena kod upisnih kvota za ovu akademsku godinu?

Ostajemo pri istim kvotama. Naše grupe su male 30 studenata DMH, 12 DME, 20 DH, ali mišljenja smo da nam upravo male grupe osiguravaju dobru kvalitetu, a u konačnici zadovoljavamo potrebe zapošljavanja i tržišta.

Važno je napomenuti da naše učenje ne traje do stjecanja diplome i akademske titule i ne prestaje napuštanjem fakulteta nego je to cjeloživotni proces. Zato učimo studente da se nastoje neprestano usavršavati u svemu što rade, ali i da budu spremni aktivno se prilagođavati promjenama novih vremena.

Rad, trud i cjeloživotno usavršavanje

Za sve one koji imaju interes za ovaj studij – što biste im preporučili? Što je kroz ovaj studij najteže, na što se moraju pripremiti?

Studij dentalne medicine je zahtjevan, iziskuje puno rada i truda. Studenti kroz prve dvije godine studija imaju pretkliničke predmete na kojima stječu znanja iz temeljnih predmeta. Na trećoj godina počinju s kliničkim dijelom na kojem stječu znanja i vještine iz svih dentalno medicinskih područja. Sami mi kažu da su to dva dijela studija koji na različite načine daju jednu odličnu cjelinu.

U ljetnom semestru 6. godine odlaze na praksu u naše stručne baze gdje se zapravo zaokružuje njihovo školovanje. Važno je napomenuti da naše učenje ne traje do stjecanja diplome i akademske titule i ne prestaje napuštanjem fakulteta nego je to cjeloživotni proces. Zato učimo studente da se nastoje neprestano usavršavati u svemu što rade, ali i da budu spremni aktivno se prilagođavati promjenama novih vremena.

Predavanja online, kliničke vježbe uživo u malim grupama

Kako ste se snašli u online okruženju u ovih godinu dana pandemije? Na koji način su se izvodile vježbe – to se nije moglo virtualno zar ne?

Kao što sam istakla na početku, bilo je teško. Naša struka se ne može učiti online, a prošle smo godine na neko vrijeme morali raditi na taj način. Svi su naši asistenti i nastavnici uložili maksimalan trud da se kroz seminarski rad na neki način odradi nastava.

Naravno da je to slaba zamjena za klinički rad na koji su naši studenti navikli. Ali, zato smo čim nam je to epidemiološka situacija omogućila napravili nadoknadu vježbi. Na početku ove akademske godine smo bili nešto spremniji, nastava je odmah predviđena po hibridnom modelu.

Predavanja su išla online dok smo kliničke vježbe održali uživo s tim da smo naše ionako male grupe studenata podijelili na još manje, kako bismo osigurali uvjete za rad poštujući epidemiološku situaciju. Sve skupa nije idealno, vidimo da su studenti ipak zakinuti u nekim segmentima, ali mi im dalje dajemo mogućnost dolaska na kliniku i preko ljeta kako bi im omogućili dodatno stjecanje vještina. Sve to traži veliki angažman naših asistenata i nastavnika koji to sjajno odrađuju, nadajući se da će se situacija ubrzo vratiti u normalu.

U svibnju ove godine bio je javni poziv studij dentalne medicine na engleskom jeziku – jeste li zadovoljni interesom do sada?

Prva generacija studenata dentalne medicine na engleskom jeziku počela je ove akademske godine, kvotu smo popunili, a krenuli su i upiti za ovu akademsku godinu i za sada smo zadovoljni.

Prijedlog studijskog programa dentalne tehnike je prošao akreditacijski postupak na našem Sveučilištu i trenutno čekamo mišljenje Ministarstva znanosti i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Dentalna tehnika

Bilo je riječi o studiju dentalne tehnike – kada se kreće s time?

Djelatnost dentalnih tehničara je jedna od reguliranih profesija u Hrvatskoj. Dosadašnja edukacija provodi se na razini srednjoškolskog obrazovanja i u stvari je to jedina medicinska struka koja nema moćnost nastavka obrazovanja. Naš program predlaže edukaciju dentalnih tehničara tijekom trogodišnjeg stručnog preddiplomskog studija gdje se stječe 180 ECTS-a u trajanju od tri godine. Prijedlog studijskog programa dentalne tehnike je prošao akreditacijski postupak na našem Sveučilištu i trenutno čekamo mišljenje Ministarstva znanosti i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Kao jedan od preduvjeta daljnjeg razvoja Fakulteta i ostvarivanja strateških odrednica istakli ste i međunarodnu suradnju. Na što ste konkretno mislili? S kime priželjkujete suradnju?

Jedan od preduvjeta razvoja fakulteta je razvoj znanosti. Znanstvena misija Fakulteta dentalne medicine je na temelju rezultata znanstvenih istraživanja omogućiti stjecanje znanja, unaprijediti obrazovanje studenata, budućih nastavnika, istraživača i kliničara, poboljšati dentalno medicinsku praksu i time doprinijeti razvoju šire društvene zajednice.

Fakultet mora sustavno podizati znanstvenu razinu i raditi na unaprjeđenju kvalitete istraživanja te težiti europskim i svjetskim standardima istraživačke izvrsnosti. Na taj će način biti respektabilan čimbenik u nacionalnom i europskom okruženju. U tom smislu radit će se na umrežavanju institucija visokog obrazovanja na europskoj i svjetskoj razini kako bi se zajednički radilo na istraživačkim projektima i inovacijama.

Do sada smo realizirali suradnju s više institucija iz inozemstva – Laboratorijem za dentalne biomaterijale Sveučilišta u Trstu – Italija, Laboratorijem za nanoinovacije Istraživačkog centra Elettra-Sincrotrone u Trstu, Institutom za kliničku odontologiju Sveučilišta u Oslu – Norveška, Sveučilištima u Cardiffu – Velika Britanija, Bolonji, Padovi te Federico II i Vanvitelli u Napulju – Italija, Johannes Gutenberg u Mainzu – Njemačka, Grazu – Austrija, Jagelonskim Sveučilištem u Krakovu – Poljska, Sveucilistem Silesia u Katowice,– Poljska, Sveučilištem Semmelweis u Budimpešti, Plovdivu – Bugarska, Ljubljani, Maribor – Slovenija i Sveučilištem sv. Ćirila i Metoda u Skoplju – Sjeverna Makedonija. Suradnja s međunarodnim institucijama se planira širiti i dalje.

Rijeka prati trendove

Digitalna tehnologija u dentalnoj medicini iznimno je napredovala posljednjih godina te potpuno zasjenila klasične stomatološke procedure. No, može li tehnologija zamijeniti „stomatologa“?

Činjenica je da se znanja iz biomedicinskog područja svakih nekoliko godina udvostručuju i to za sobom povlači potrebu za stalnim izmjenama naših studijskih programa, ali i prilagodbu nastavnika i studenata takvim promjenama. Iz tog razloga, krenuli smo u izmjene našeg studijskog programa. Digitalna tehnologija u dentalnoj medicini iznimno je napredovala posljednjih nekoliko godina, rekla bih u svim segmentima. Tako primjerice danas imamo mogućnosti korištenja digitalnog rendgena s evidentno manjom dozom zračenja od klasičnih analognih rendgena koji pruža sigurno rendgensko snimanje za pacijente i osoblje. Takve slike su izuzetno kvalitetne i omogućuju vrlo preciznu dijagnostiku.

U protetici, ali i drugim granama dentalne medicine, već je duže vrijeme u uporabi CAD-CAM tehnologija što je skraćenica od engleskih riječi computer-aided design/computer-aided manufacturing što znači da se radi o kompjuterski potpomognutim dizajnom/ kompjuterski potpomognutoj izradi. Ova tehnologija omogućuje digitalnu izradu vrlo preciznih dentalnih nadomjestaka.

Danas postoji i mogućnost uzimanja “digitalnog otiska” prilikom kojeg se skenira čeljust i određuju međučeljusni odnosi zuba što omogućuje veću preciznost u izvođenju protetskih i implantoloških radova. Razvijen je i koncept digitalnog dizajniranja osmijeha koji se temelji na analizi fotografija i videosnimki pacijentovog osmijeha. U računalnom programu kreira se izgled budućeg fiksnoprotetskog nadomjestka. Pacijent na taj način može postati aktivan sudionik u planiranju terapije. Tehnološkim napretkom, osim gore navedenih digitalnih rješenja, u praksi se sve više koriste 3D printeri i laseri za ubrzanje, optimizaciju i olakšavanje postupaka liječenja u različitim poljima dentalne medicine.

Budućnost dentalne medicine vidljiva je i kroz upotrebu umjetne inteligencije za rješavanje kompleksnih terapijskih problema.

Digitalne tehnologije su bitan napredak u razvoju dentalno medicinske struke, ali treba naglasiti da su svi postupci vrlo kompleksni tako da je uvijek potrebno provoditi edukaciju. Jasno je da će u budućnosti biti neizostavna pomoć u svakodnevnom radu doktora dentalne medicine. Unatoč navedenom, čovjeka još uvijek nije moguće zamijeniti u našoj struci. U smislu digitalnih tehnologija, moram reći, da su na FDM izuzetno aktivni naši mladi asistenti i doktori znanosti čijom je inicijativom na prošlom Fakultetskom vijeću osnovan Kabinet za nove tehnologije čija će svrha biti upravo ići ukorak s novim tehnologijama i približiti ih našim studentima.

Zadržimo se još malo na stomatološkoj tehnologiji – je li i Hrvatska pa onda Rijeka uhvatila ritam tog jakog razvoja? Što vas osobito u tom kontekstu osobito fascinira? Gdje je to otišlo najdalje?

Hrvatska i Rijeka svakako drže korak ovog razvoja i prati svjetske trendove i zapravo su obuhvaćena sve grane dentalne medicine i upravo me ta kompleksnost razvoja fascinira.

Rak usana i usne šupljine jedna je od najčešćih vrsta karcinoma na svijetu. Epidemiološke studije pokazuju da 90 posto svih slučajeva raka usne šupljine otpada na rak pločastih stanica koji se najčešće razvija iz premalignih lezija leukoplakije i eritroleukoplakije. Glavni etiološki čimbenici su pušenje i alkohol a sve veći epidemiološki značaj pridaje se utjecaju humanog papiloma virusa (HPV) tip 16 koji ima veliki kancerogeni potencijal.

Rak usana i usne šupljine

U posljednje vrijeme jako se puno govori o raku usne šupljine. Je li broj oboljelih u Hrvatskoj u porastu, koja je preventiva, na što moramo obratiti pozornost?

Rak usana i usne šupljine jedna je od najčešćih vrsta karcinoma na svijetu. Epidemiološke studije pokazuju da 90 posto svih slučajeva raka usne šupljine otpada na rak pločastih stanica koji se najčešće razvija iz premalignih lezija leukoplakije i eritroleukoplakije. Glavni etiološki čimbenici su pušenje i alkohol a sve veći epidemiološki značaj pridaje se utjecaju humanog papiloma virusa (HPV) tip 16 koji ima veliki kancerogeni potencijal.

U 2018. godini dijagnosticirano je 54.464 više slučajeva u odnosu na GLOBOCAN 2012 (tada je oko 300.000 ljudi oboljelo od raka usne šupljine, umrlo je oko 150.000 ljudi). Dijagnostičke i terapijske mogućnosti u bolesnika s oralnim karcinomom su znatno napredovale, ali ipak je stopa smrtnosti je ostala visoka (oko 50 posto) tijekom posljednjih 30 godina.

Oralni karcinom se smatra bolešću starije dobi, ali s obzirom na sve veću pojavnost među mlađim skupinama nameće se potreba ozbiljnijeg pristupa pregledu usne šupljine s ciljem ranijeg otkrivanja raka oralne sluznice. Pravodobna dijagnostika pruža najveću šansu za izlječenje i dugotrajno preživljenje oboljelih.

Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s međunarodnom unijom protiv raka (UICCInternational Union Against Cancer) promovira sudjelovanje nevladinih udruga uimplementaciji nacionalne strategije kontrole raka organiziranjem edukacijskih programa. Nacionalni program za kontrolu raka ima za cilj smanjiti broj oboljelih i umrlih od raka, smanjiti nejednakost te poboljšati kvalitetu života oboljelih od raka kao i članova njihovih obitelji. Četiri su osnovne komponente svakog sveobuhvatnog nacionalnog programa kontrole raka: prevencija, rano otkrivanje, dijagnoza i liječenje te palijativna skrb.

Uvijek je prevencija od izuzetnog značaja. U ovom slučaju treba težiti odstranjenju ili bar čim manjoj izloženosti najčešćim rizičnim čimbenicima kao što su pušenje, alkohol I izloženost karcinogenima.

Razvoj zdravstvenog turizma jedan je od prioritetnih pravaca razvoja turizma u Hrvatskoj, osobito na prostoru Primorsko-goranske županije. Dentalni turizam u kratkom vremenu postaje brzorastući trend koji je veoma zastupljen u Hrvatskoj te se naziva i „budućnost hrvatskog turizma“. U posljednjih se godina sve više dentalnih klinika na području Hrvatske okreće dentalnom turizmu.

Dentalni turizam – brzorastući trend u PGŽ -u

Hrvatska i dentalni turizam? Jesmo li iskoristili sve naše potencijale? Bazu to jest stručnjake imamo…

Razvoj zdravstvenog turizma jedan je od prioritetnih pravaca razvoja turizma u Hrvatskoj, osobito na prostoru Primorsko-goranske županije. Dentalni turizam u kratkom vremenu postaje brzorastući trend koji je veoma zastupljen u Hrvatskoj te se naziva i „budućnost hrvatskog turizma“.

U posljednjih se godina sve više dentalnih klinika na području Hrvatske okreće dentalnom turizmu. Dosadašnji posjetitelji lokacija dentalnoga turizma ispunjavali su upitnike kako bi se dobio detaljniji uvid u njihovo zadovoljstvo cjelokupnom uslugom. Rezultati su pokazali da su vrlo zadovoljni te da smatraju da su hrvatski stomatolozi u svojemu poslu stručni, a posjetitelji hrvatska dentalna središta rado preporučuju rodbini i prijateljima.

U Europi pada učestalost karijesa

Gdje je Hrvatska, pa onda naša regija po pitanju oralnog zdravlja, higijene i broja karijesa u dječjoj dobi? Koje zemlje bi nam trebale biti uzor?

Oralno zdravlje je uvjet za opće zdravlje i stoga su epidemiološka istraživanja oralnog zdravlja od izuzetne važnosti, a ona se uHrvatskoj provode po metodi koju je propisala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a usvojio FDI – World Dental Federation. Svrha istraživanja je periodično (preporuka svakih 5 godina) istražiti oralno zdravlje stanovništva.

Značajan je naš KEP indeks DMF (KEP) indeks među dobnom skupinom od 12 godina. Kratica za DMF dolazi od engleskih riječi Decayed, Missing i Filled, a odnosi se na broj zuba koji su oboljeli, zuba koji nedostaju i zuba koji su izliječeni.

Zubni karijes je najraširenija bolest današnjice zahvaća cijelu populaciju i sve dobne skupine. U Europi je zabilježen postupni pad, u proteklih 25 godina, s obzirom na učestalost karijesa u industrijaliziranim zemljama. To se posebno odnosi na djecu i adolescente.

Važno je raditi na preventivnim programima, na nacionalnoj i lokalnim razinama. FDM je aktivno uključen u više značajnih projekta svrhu čim boljeg postizanja rezultata. Katedra za dječju stomatologiju Fakulteta dentalne medicine, Klinika za dentalnu medicinu KBC Rijeka u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ od 2008. godine provode preventivni program „Unaprjeđenje oralnog zdravlja djece i mladih u Primorsko‐goranskoj županiji“ u sklopu kojeg se sustavno i organizirano provode promotivne i preventivne aktivnosti u vrtićima i školama. U projekt su uključeni i pedijatri te patronažna služba, čime se u project uključuju i djeca u dobi od 6-12 mjeseci. Tijekom godina program je polučio odlične rezultate u smislu unaprjeđenja oralnog zdravlja djece, te je poslužio za izradu nacionalnog programa. Naši studenti sudjeluju u našim projektima, a istovremeno su aktivni i sa svojim projektima kao što su Zubić Morčić i Četko Pastić 2014. god. pokrenut pilot projekt u svim vrtićima u PGŽ “Zdravi zubi-sretan dječji osmjeh” u koji su bila uključena djeca u školama Grada Rijeke.

Kada se krenulo s ovim preventivnim programa podatci su pokazivali da Hrvatska ima najlošiji KEP indeks u Europi i najlošije oralno zdravlje djece KEP indeks (zbroj zuba s karijesom, saniranih i izvađenih). Cilj kojemu treba težiti su preventivna dostignuća koja imaju skandinavske zemlje i zemlje zapadne Europe.

Tijekom godina ovi parametri su se mijenjali u korist boljeg oralnog zdravlja, a ta činjenica nam govori o važnosti ovakvih projekta jer je prevencija karijesa i parodontnih bolesti najjeftiniji oblik liječenja. Uz to je potrebno promicati zdrav način života jer je to u konačnici najbolja prevencija.

Sonja Pezelj – Ribarić privatno?

Veselim se slobodnim trenucima koje volim provoditi s obitelji i prijateljima.

(razgovor i foto: Ljiljana HLAČA)

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!