svjetionik.scri.hr

ČITAJTE S NAMA: Dunja Matić Benčić bira za vas književne naslove

Za našu rubriku ”Čitajte s nama” ugostili smo vanjsku suradnicu Filozofskog fakulteta u Rijeci –  Dunju Matić Benčić – autoricu nekoliko književnih djela koja je od početaka svojeg studiranja kontinuirano aktivna u području humanistike i društvenih znanosti i svojim djelovanjem stvorila je značajan doprinos književnom stvaralaštvu grada Rijeke.

Dunja Matić Benčić je 2012. diplomirala na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci, na kojem od 2015. radi kao vanjska suradnica, te od 2020. kao asistentica na kolegijima društvene tematike: Metodologija istraživanja u kulturi, Uvod u kulturalne studije i Uvod u sociologiju. Osnivačica je i urednica studentskog časopisa ”Drugost” koji je aktivan i danas, te koordinatorica programskog pravca ‘’27 susjedstva” pri projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. 

Ova mlada autorica ističe se po svojem snažnom djelovanju na području humanistike i književnosti u vrlo kratkom vremenskom razdoblju; Urednica je knjiga „Tihi rat“ Luke Murine (TiM, 2016) i „Sada se napokon mogu popet stepenicama“ od Skarlet_p. (TiM, 2017). Autorica je i romana „Troslojne posteljine“ (Studio TiM, 2017) za koji joj je dodijeljena stipendija za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke , te je uostalom i autorica fragmentarnog romana/ zbirke kratkih priča Sinestezije (Vertia, 2019). U pripremi je roman pod nazivom Mirovanje.

Dunja nam je preporučila šest knjiga, od kojih je četvero beletristika, a dvije publicistika. Za svaku nam je dala dojmljiv opis i objasnila zašto je izdvojila upravo ta djela. U nastavku saznajte što se krije iza njene zanimljive preporuke.

Elena Ferrante: Napuljska tetralogija

To je priča o genijalnosti i to jest genijalna priča. Kako drugačije nazvati bezvremensku filozofsku elaboraciju i lijepu književnost u jednom?

O Napuljskoj tetralogiji s razlogom se već puno pisalo, a njezina autorica koja se predstavlja pseudonimom Elena Ferrante njome je stekla svjetsku slavu. Riječ je o takvoj popularnosti, takvoj „Ferrante Fever“ da ju se čini gotovo besmislenom ponuditi kao preporuku – sumnjam da je to ime ikoga uspjelo zaobići. U pitanju je kompleksan kulturološki prikaz Napulja, s naglaskom na pitanja roda, klase, obrazovanja i pokušaja napredovanja, iznalaženja izlaza iz sredine koja čovjeka svejedno sablasno proganja i sustiže. Forte Elene Ferrante je u majstorskom povezivanju psihološkog i sociološkog, u preciznom portretiranju nasilne neizbježnosti obiteljskog i društvenog nasljeđa koje našu sadašnjost i budućnost uporno modeliraju po obrascima naše prošlosti. No, kako samo ime sugerira, to je priča o prijateljstvu, suparništvu i supostojanju, intelektu koji ne posustaje. To je priča o genijalnosti i to jest genijalna priča. Kako drugačije nazvati bezvremensku filozofsku elaboraciju i lijepu književnost u jednom?

Anna Burns: Mljekar

Anna Burns inspiraciju crpi iz sjeverne Irske 70-tih godina, no Mljekar je također mogao biti napisan u Hrvatskoj.

Anna Burns (1962) irska je spisateljica. Njezin višestruko nagrađeni roman „Mljekar“ iz 2018. godine priča priču o neimenovanoj protagonistkinji koja privlači pozornost zajednice neobičnom navikom čitanja u hodu. Mljekar je izniman roman o nevidljivoj suptilnosti rodnog nasilja kojemu su žene sustavno izložene i od kojeg često ostaju nezaštićene u svojoj najbližoj okolini. Upravo je portret okoline relevantan za ovu problematiku, s obzirom da je zajednica ta koja svojom uskogrudnom konzervativnošću i primitivizmom nasilje omogućuje i normalizira. Genijalnost ove spisateljice jest u sposobnosti da složene i potresne teme predoči začudnim, ali ipak vrlo pristupačnim stilom. Nama na ovim područjima „Mljekar“ može biti zanimljiv i iz kulturoloških razloga. Anna Burns inspiraciju crpi iz sjeverne Irske 70ih godina, no Mljekar je također mogao biti napisan u Hrvatskoj. 

Bernardine Evaristo: Djevojka, žena drugo 

Riječ je o knjizi koju se lako čita, ali koja ostavlja puno prostora za daljnje promišljanje.

Bernardine Evaristo (1959) britanska je spisateljica, profesorica kreativnog pisanja, osnivačica Internacionalne nagrade za afričku poeziju, počasna članica Američke akademije znanosti i umjetnosti. Njezin višestruko nagrađeni roman „Djevojka žena drugo“ iz 2019. godine preveden je u više od 30 zemalja. Napisan poetičnim, a svejedno pitkim jezikom, roman prenosi 12 različitih i različite načine povezanih priča. Kroz ove priče obrađene su teme ženskih iskustava rasne, rodne, etničke, seksualne ili klasne opresije. Također se problematizira pitanje kulturne i supkulturne asimilacije te pitanje važnosti obrazovanja kao sredstva klasnog napredovanja, ali i klasne segregacije. Društvena stvarnost koju Evaristo ilustrira složena je i mnogostruka. Pozitivne društvene promjene neraskidivo su isprepletene s onim negativnima, a jednoznačni odgovori na teme politike i identiteta ne postoje. Jednostavnije rečeno, riječ je o knjizi koju se lako čita, ali koja ostavlja puno prostora za daljnje promišljanje. 

Ocean Vuong: Na zemlji smo nakratko predivni 

Ova poetska slika manje glamurozne američke stvarnosti prevodiva je i na druge kulturne krajolike.

Ocean Vuong (1988) američki je pisac vijetnamskog porijekla koji se na književnoj sceni prvotno pojavljuje kao pjesnik. To pjesništvo ostaje prepoznatljiv element i njegovog proznog prvijenca, „Na zemlji smo nakratko predivni“, hvaljenog coming of age romana iz 2019. godine. Riječ je o žanrovski nevjerojatno vješto izvedenom hibridu koji uspješno razmješta granice književnih formi, glatko i bešavno povezujući prozu, poeziju, esejistiku i društvenu kritiku. Tim slojevitim i prelijepim stilom Vuong priča potresnu priču o odrastanju, ljubavi, ovisnosti, kulturi i klasi. Ova poetska slika manje glamurozne američke stvarnosti prevodiva je i na druge kulturne krajolike. 

Maša Grdešić: Zamke pristojnosti – eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Nezaobilazna lektira za one koji/koje vole pročitati kvalitetan tekst o recentnim i relevantnim pop kulturnim proizvodima.

Maša Grdešić (1979) jedna je od osnivačica i urednica portala Muf koji je bio aktivan od 2014. do 2018., profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, književna i kulturna teoretičarka. Njezina zbirka eseja o feminizmu i popularnoj kulturi obavlja važan zadatak koju akademski radovi često propuštaju učiniti: širi se izvan vlastitog terena, prekoračuje prostor akademskog. Eseji Maše Grdešić pametni su, zanimljivi i poticajni radovi napisani, kako s znalačkom vještinom i elegancijom, tako i s toplinom i srčanošću pažljive čitateljice književnosti i gledateljice serija i filmova. Nezaobilazna lektira za one koji/koje vole pročitati kvalitetan tekst o recentnim i relevantnim pop kulturnim proizvodima.  

Didier Eribon: Povratak u Reims

Vrlo korisna literatura za svih/sve koji/koje se zanimaju za pitanje seksualnih i klasnih identiteta.

Didier Eribon (1953) francuski je autor, filozof i povjesničar intelektualne misli. Njegova autobiografska sociološka studija „Povratak u Reims“ napisana je 2009. godine, a kod nas je prevedena i objavljena tek deset godina nakon. I deset godina nakon riječ je o jednako značajnoj literaturi koja kroz osobnu životnu priču gusto prokrvljenu referencama objašnjava promjenu političke slike Europe koja se proteklih desetljeća dogodila. Što znači odrastati kao gay u radničkoj obitelji? Kakve žrtve su potrebne da bi se iz niže klase pribjeglo višoj? Što se dogodilo nižim klasama da su se, umjesto s radništvom, počele identificirati s nacionalizmom i umjesto za Komunističku partiju, glasati za Nacionalnu frontu? I koju ogromnu odgovornost u svemu tome snosi sama ljevica? Vrlo korisna literatura za svih/sve koji/koje se zanimaju za pitanje seksualnih i klasnih identiteta. 

Izvor: katalog.gkr.hr

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme