Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nakon dva uzastopna mandata uprave na čelu s prof. dr. sc. Alenom Hostom, dobio je novog dekana koji na dužnost stupa na početku nove akademske godine odnosno od listopada.
Prof. dr. sc. Saša Drezgić dugogodišnji je profesor Fakulteta koji je izdao značajan broj znanstvenih i stručnih publikacija, sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama, pokretač je programskog sadržaja i organizacije konferencije Economics of Digital Transformation, urednik je Zbornika radova Fakulteta te voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Menadžment u javnom sektoru.
Dugi niz godina vodio je CLER (Centar za lokalni Ekonomski razvoje Ekonomskog fakulteta u Rijeci), prvu tvrtku osnovanu od strane jedne akademske institucije u Republici Hrvatskoj, uspostavivši suradnju između udruga, gospodarskih subjekata, javnog sektora te akademskih institucija.
Nova funkcija, ali i ugostiteljski objekt SCRI -a na ovom Fakultetu, djelić su onoga o čemu smo razgovarali s našim sugovornikom.
U svojem programu već ste izjavili da ćete u svojem mandatu između ostaloga Fakultet voditi načelima znanstvene i nastavne izvrsnosti, transparentnosti, otvorenosti, povezanosti s gospodarstvom, javnim sektorom i širom zajednicom institucionalnog kredibiliteta. Koji je po Vama put za postizanje istoga i što je od toga prvo na rasporedu?
Mislim da je prioritet pokazati najprije akademskoj zajednici u okviru Fakulteta pa i Sveučilišta da navedeni principi nisu formalni već da će se zaista provoditi. Stoga je jako važno ojačati ulogu Fakultetskog vijeća i svih ostalih tijela na kojima se zajednički donose odluke kako bi se u širem smislu unaprijedila komunikacija i informiranost svih dionika, što je pretpostavka donošenja kvalitetnijih odluka. U trenutku kada se kreira percepcija otvorenosti i transparentnosti, povećava se interes i šire zajednice za sudjelovanje u zajedničkim projektima te aktivnostima.
Radit ćete i na povećanju kvalitete studija i zapošljivosti studenata. Što planirate u tom kontekstu napraviti? Jeli to najava nekih novih smjerova?
U ovom segmentu nema revolucionarnih iskoraka, radi se o unaprjeđenju temelja koji se sastoje od poboljšanja nastavnih sadržaja, povećane interakcije sa zajednicom što će već za vrijeme studiranja pomoći u uspostavi odnosa studenata te pojedinih subjekata u javnom, privatnom ili neprofitnom sektoru. Isto tako, u planu je svakako razvoj i testiranje novih programa koji će se temeljiti na suradnji sa drugim sastavnicama Sveučilišta, ali i programa cjeloživotnog obrazovanja u kojima će se posebno aktivirati poslovni subjekti i u okviru kojih će studenti razvijati specifična znanja i kompetencije bitne za suvremeno poslovanje.
Što mislite je li put – već kada smo na temi zapošljivosti i potreba tržišta rada – spajanje znanstvenih područja kroz pokretanje recimo interdisciplinarnih studijskih programa. Primjerice bihevioralna ekonomija ili možda kreativnost, inovativnost i te sve to u spoju s analitičkim menadžmentom?
Takvi procesi su već u tijeku. Naime, sa našim partnerima na Cleveland State University u tijeku je razvoj programa Društvo 2.0 koje predstavlja transdisciplinarni program koji obuhvaća kolegije vezane za tehnologiju, poslovne modele, pametne gradove, etiku i druga područja. Ono što se čini je da tržište rada u prvom redu treba ekonomiste koji imaju kompetencije upravljanja (leadershipa), marketinga, financijska znanja, ali i određena tehnička znanja (financijska analiza, analiza podataka, informacijski sustavi, digitalne tehnologije). Upravo taj spoj generira kvalitetne kadrove koji se mogu baviti generiranjem poslovnih modela, financijskim upravljanjem i analizom, digitalnim marketingom itd.
Ekonomski fakultet u brojkama – koliko trenutno studira studenata na Fakultetu, koliko profesora radi u ustanovi i koji je smjer najpopularniji?
Trenutno imamo oko 2.000 studenata na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Što se tiče znanstveno-nastavnog osoblja, imamo 20 redovnih profesora, 15 izvanrednih profesora, 18 docenata, 3 viša predavača, 3 poslijedoktoranta te 16 asistenata…U zadnje vrijeme sve nam je popularnija online nastava na smjerovima Poduzetništvo, Menadžment i Financije kao i smjer International Business.
Riječko Sveučilište nedavno je objavilo i natječaj za upis u I. godinu preddiplomskih integralnih studija u 2022./ 2023. Ima li tu kakvih promjena u odnosu na prošlu godinu, što se tiče Ekonomskog fakulteta i upisnih kvota?
Nema značajnijih promjena kvota, došlo je do manjih prilagodbi radi veća razine podudarnosti s potražnjom, ali u posljednjih nekoliko godina bilježimo stabilan interes studenata. Posebno bih istaknuo povećani interes i atraktivnost naših specijalističkih studija, ali i doktorskog studija koji ima značajne rezultate i na međunarodnoj razini.
Najviše na Fakultetu ste ponosni na…
Na svoje kolege koji se trude da u profesionalnom smislu daju maksimum, imaju ljudske kvalitete koji čine naš Fakultet ugodnim mjestom za studente i profesore…
Nedavno je ustanova nakon dvije godine pauze dobila i prostor gdje se može popiti kava, marendati…a riječ je o našem objektu EFRI. Da li Vam se sviđa i što za studente i profesore znači jedan takav sadržaj?
Radujemo se povratku u staro normalno i dnevnim interakcijama u kantini. Svakako da je za sve otvaranje kantine bila vesela vijest. Također, pohvalio bi djelatnike u kantini koji su izuzetno ljubazni…
Da li ste Vi imali priliku probati neko naše jelo?
Nisam još, uglavnom sam na kavicama…:)
Vaše znanstveno područje između ostaloga su i financije. Sigurno imate savjet za naše čitatelje kako se postaviti u ovo vrijeme inflacije – da li štedjeti, da li ulagati ako da – gdje? Kako zapravo planirati budžet u ovo prevrtljivo vrijeme?
Moje uže područje su više javne financije, dakle upravljanje „tuđim“ novcem. Srećom, stope inflacije još uvijek nisu dvoznamenkaste pa su i štete još uvijek podnošljive. Međutim, dvoznamenkaste stope inflacije značajno narušavaju tržišne odnose i dovode do kaosa kojim je gotovo nemoguće upravljati. S obzirom da je naša inflacija dijelom troškovna, a dijelom izazvana povećanom likvidnosti, tako su i savjeti raznovrsni. Svakako štednja je pametna, a nije loše uzeti ni kredit s niskom i fiksnom kamatnom stopom…:)
Slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme najviše nastojim provesti u igri s djecom, a bavim se i različitim sportovima – košarka, vaterpolo, nogomet, skijanje itd… 🙂
(razgovor: LJ. HLAČA, foto: L. Listeš Čargonja)
