Portal Kišobran i ove godine traži nove snage, kako bi se osvježila i ojačala redakcija ove studentske platforme. Pozvani su svi studenti Sveučilišta u Rijeci. Rok za prijavu je 22.10.2021.!
Bio je to idealan povod da ugostimo glavnu urednicu ovog portala Mateu Jakovljević, studenticu prve godine diplomskog nastavničkog studija hrvatskoga jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Matea dolazi iz Šibenika, ali za Rijeku kaže da ju je u “potpunosti osvojila”. Osim medija odnosno novinarstva velika joj je ljubav podučavanje i sudjelovanje u svim oblicima društveno korisnih projekata.
Volim ljude, studentski život i taj osjećaj zajedništva koje mi pružaju sve aktivnosti kojima se bavim – rekla nam je Martea.
Počelo do ideje studenata…
Kišobran postoji već treću godinu. Da li ste zadovoljni vidljivošću kišobrana među studentima? Gdje eventualno vidite prostora za poboljšanje?
Tako je. Sve je počelo kao ideja studenata kulturologije, potom se ta ideja ostvarila na Odsjeku za kulturalne studije i bila je formirana prva generacija studenata novinara na portalu pod mentorstvom Branka Mijića. Studenti su tražili i ostvarili vlastitu medijsku platformu. Naša platforma djeluje od prosinca 2018. godine. Vidljivošću među studentima smo zadovoljni, ali smatram da sve uvijek može biti bolje. Mislim da smo među prvima u studentskoj populaciji krenuli s ovakvim projektom i ostvarili nešto što ima potencijala i za daljnji razvitak, ali i širenje. Smatram da imamo teme zanimljive studentima, ali i ostatku populacije.
Posebno volimo intervjue, a tu ostavljamo prostor svima onima koji imaju nešto zanimljivo za ispričati, pokazati… Smatram da rad na ovakvim projektima širi vidike, svi ti mladi ljudi koji uz studij imaju i posao, hobije, razne interese trebaju biti viđeni. Ne radimo to samo zbog njih, već kako bismo motivirali i potaknuli sve naše čitatelje. Prostora za poboljšanje uvijek ima i smatram da ga treba biti jer svi mi čak i u svakodnevnom životu iz dana u dan učimo i stvaramo nešto novo, pa zbog toga smatram da treba učiti na greškama i popravljati iste, ono što je dobro uvijek treba razrađivati i dorađivati. Naš Kišobran je mjesto stalnih ideja, imaginacije, mašte, produktivnosti i različitih studenata koji se iz godine u godinu mijenjaju. Svi smo drugačiji i svatko od nas pridonosi poboljšanju naše redakcije svojim idejama, stavovima, radom.
Najčitaniji – razgovori
Što ste primijetili – koje teme najviše interesiraju mlade?
Mislim da tema ponekad ne igra toliko važnu ulogu. Smatram da je naglasak na formi objave. Primijetili smo kako naši intervjui imaju najveću čitanost, najviše su dijeljeni na društvenim mrežama, a ipak su različitih tematskih orijentacija. Na društvenim mrežama najinteresantniji su pozivi i najave za događanja u gradu Rijeci, a posebno događanja na Sveučilištu. To nam pokazuje kako studenti vole i žele čitati ono što je stvarno i ono što ih neće zamarati. Sadržaj koji je poučan, zanimljiv, dinamičan i blizak njihovim interesima je ono što je redovito najčitanije. Uvijek se trudimo intervjuirati studente koji su aktivni u studentskom životu, koji imaju neki zanimljiv hobi ili posao, studente s raznim nagradama i slično. Osim studenata, intervjuiramo zaposlenike Sveučilišta u Rijeci, ali i sve ljude koji su na neki način povezani s interesima studenata za koje smo procijenili da ih zanimaju. Ono na što sam posebno ponosna, a i sama sam zagovaratelj takvih objava su objave kojima rušimo stereotipe, pokušavamo studentima, svojim kolegama ukazati na različitosti, pa mogu izdvojiti kao primjer intervju s transrodnom osobom koji će mi primjerice uvijek ostati u sjećanju upravo zato što je to pomoglo i meni samoj, tada još studentici druge godine, promijeniti neka mišljenja i približiti se cijelog LGBTQ zajednici. No, da ne duljim, još je puno takvih primjera.
Medij dostupan svima
Što je privlačno u ulozi glavne urednice?
Glavna urednica portala Kišobran sam od veljače 2020. godine, no moje sudjelovanje u radu ove redakcije traje puno duže, odnosno od samih početaka realizacije ovoga projekta. Naime, s radom smo započeli u prosincu 2018. godine te sam zaista sretna što sam pripadala prvoj generaciji studenata novinara na portalu Kišobran. Od toga dana do danas promijenile su se dvije glavne urednice i ja sam treća. Smatram da je moja uloga ista baš kao i prvoga dana. Jedino što se promijenilo je to što su moje obaveze brojnije i odgovornost je veća. Svojim kolegama i kolegicama novinarima uvijek kažem kako smo mi jednaki i da sam ja tu zbog njih. Upravo taj osjećaj odgovornosti i organiziranosti, kreiranje sadržaja, razgovori o idejama i ostvarivanje istih, svi naši redakcijski sastanci i brojni drugi sastavni dijelovi ovoga posla su ono što mene ispunjava, svakoga dana nauči nečem novom i prije svega obogati na svaki mogući način. Upravo je to najprivlačnije u svemu ovome, a posebno bih izdvojila i brojna poznanstva, ali i prijateljstva koje sam stekla zbog rada na portalu Kišobran. Svake godine primamo nove studente volontere, svake se godine redakcija mijenja, dolaze novi ljudi i samim time puno učim i ja se sama puno mijenjam i svakoga dana shvaćam koliko ovaj posao pruža mogućnosti za osobni razvoj, a tu ne govorim samo o profesionalnom razvoju, već o onom razvoju osobnosti, sakupljanju iskustva i cjeloživotnom učenju za koje smatra da bi svim ljudima ovoga svijeta barem u jednom trenutku života trebali biti prioritetima.
No, ideja je krenula od..
Sama ideja krenula je od studenata kulturologije puno prije no što se krenulo u realizaciju samoga projekta, a za realizaciju su zaslužni prije svega Odsjek za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu i moj prvi mentor i učitelj, novinar, Branko Mijić. Sve je bilo zamišljeno tako da studenti imaju svoju platformu, koja bi bila dostupna svima i na kojoj bi svi koji žele mogli objavljivati, volonterski ili preko communis predmeta koji se nude na Sveučilištu. I sama sam započela svoj rad na Kišobranu upisivanjem communis izbornog kolegija pod nazivom Stručna praksa u kulturi i mogu reći da je to bila jedna od najboljih odluka za vrijeme studiranja na preddiplomskom studiju.
Urednik, odnosno novinar na Kišobranu može biti svaki student Sveučilišta u Rijeci koji se odluči na to, ali koji je voljan učiti i koji je spreman na timski rad. Kada je riječ o sadržaju koji kreiramo, važno nam je da su to teme koje će prvenstveno interesirati studente Sveučilišta u Rijeci.
Uređivačka politika portala je..
Što se tiče uređivačke politike unutar naše redakcije vladaju neka pravila koja odmah postavimo na početku. Prije svega riječ je o sadržaju koji objavljujemo, zaduženjima i obavezama te mogućnostima koje imamo. Ovdje bih svakako spomenula Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci i našega koordinatora medija Davora Žica koji nam uvelike pomažu pri funkcioniranju samoga portala. Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci nas financira i time osigurava da nesmetano kreiramo sadržaj, održavamo svoje sastanke, ali i brojne druge stvari. Izrazito nam je važna komunikacija s njima, kao i međusobno poštovanje koje smo ostvarili kroz vrijeme od osnivanja samoga portala. Urednik, odnosno novinar na Kišobranu može biti svaki student Sveučilišta u Rijeci koji se odluči na to, ali koji je voljan učiti i koji je spreman na timski rad. Kada je riječ o sadržaju koji kreiramo, važno nam je da su to teme koje će prvenstveno interesirati studente Sveučilišta u Rijeci. Prilikom izrade nacrta ideje i realizacije iste uvijek se držimo istih pravila, a riječ je prije svega o autentičnosti i istinitosti onoga što objavljujemo. Pokušavamo se boriti protiv fake news-a, izbjegavamo teme crne kronike i zapravo sav sadržaj koji je zamoran, mračan i koji iskače na svim društvenim medijima. Nismo portal koji prenosi aktualne novosti u datom trenutku, smatram da smo portal koji reproducira bezvremenski sadržaj u smislu da taj sadržaj ne mora biti uvijek vremenski uvjetovan i kontekstualiziran – upravo zato naglasak stavljamo na intervjue i kolumne. No, pokušavamo biti ažurni kada je riječ o najavama događaja u Rijeci i na Sveučilištu.
Pokušavamo se boriti protiv fake news-a, pokušavat izbjegavati teme crne kronike i zapravo sav sadržaj koji je zamoran, mračan i koji iskače na svim društvenim medijima. Nismo portal koji prenosi aktualne novosti u datom trenutku, smatram da smo portal koji reproducira bezvremenski sadržaj u smislu da taj sadržaj ne mora biti uvijek vremenski uvjetovan i kontekstualiziran – upravo zato naglasak stavljamo na intervjue i kolumne.
Kišobran grade volonteri
Na koji način dolazite do tekstova, što je u tom procesu najzahtjevnije? Tko sve za vas trenutno piše?
Mislim da ne postoji ništa zahtjevno u tom poslu i koliko vidim po ostatku redakcije to je najzanimljiviji dio zadatka. Uvijek započne nekom idejom koju razradimo, pa ako je riječ o sadržaju koji stvaramo intervjuiranjem nekoga pokušavamo naći osobu za to, pa smišljanje kvalitetno postavljenih pitanja preko kojih ćemo dobiti sve potrebne informacije, formiranje samoga sadržaja u Word Pressu i na kraju objavljivanje tog sadržaja na društvenim mrežama. Naglasila bih da upravo to problem i nije zahtjevno jer svi koji se nalaze u redakciji Kišobrana su volonteri i oni su tu zato što to vole i žele raditi. Ulažu svoje slobodno vrijeme u to i trude se što je više moguće toga napraviti. Ono što je ključno je da je rad samoga portala i upravo ta brojka u redakciji zamišljeni kao jedan jako dinamičan proces. Naime, mi svake godine primamo nove volontere, odnosno studente Sveučilišta u Rijeci jer se volonteri svake godine mijenjaju. Postoje volonteri koji dobiju posao u nekom listu ili na nekom portalu, iskušaju se i u radu Radija Sove, završavaju studije i slične. Teoretski gledano ni u kojem trenutku ne znam koliko je ljudi zastupljeno u redakciji jer je sve podređeno slobodnom vremenu i rasporedima studenata volontera. Nikada nismo inzistirali na fiksnim rasporedima, nikada nismo i toplo se nadam da nećemo stavljati one stvarne studentske obaveze nakon naših volonterskih aktivnosti jer ovo što radimo, radimo zato što to volimo raditi, ali studirati moramo i studij je jedna velika obaveza. Okvirno mogu reći da sada na portalu imamo šest volontera, od kojih je uvijek netko manje, a netko više aktivan. Ali upravo u tome i je čar i ljepota ove naše redakcije, tu smo jedni za druge, međusobno si uskačemo kada je potrebno i uvijek si pružamo podršku. Volonteri dolaze iz raznih područja, no mogu reći da su od samoga početka rada portala zastupljeniji bili studenti društvenih i humanističkih znanosti, no to nije pravilo. Sada primjerice imamo volontere s biotehnologije, Pravnoga fakulteta, FMTU- a i slično.
(…) mediji su prije svega onaj prostor, ona spojnica između događanja i publike, koji trebaju biti konstruirani temeljem istine i vjerodostojnosti te da mediji kao takvi nikada ne bi trebali biti podvrgnuti političkim orijentacijama, skrivenim motivima i koristima pojedinca.
Što mislite o ovoj tvrdnji – “mediji nisu u krizi, u krizi je njihovo zastarjelo vođenje”. Što vi mislite o tomu?
Na tu konstataciju mogu samo odgovoriti protupitanjem. Pod zastarjelim vođenjem se misli na političku orijentiranost medija, fake news i slične aktualne problematike gotovo svih medija u svijetu ili? Smatram da mediji jesu u krizi upravo zbog navedenih problema, ali isto tako imam osjećaj da se konstantno pokušava ograničiti sloboda govora te da novinarstvo postaje previše subjektivno. Sve što mogu odgovoriti na to je upravo ono što su mene moji mentori Branko Mijić i Davor Žic učili, a to je da su mediji prije svega onaj prostor, ona spojnica između događanja i publike, koji trebaju biti konstruirani temeljem istine i vjerodostojnosti te da mediji kao takvi nikada ne bi trebali biti podvrgnuti političkim orijentacijama, skrivenim motivima i koristima pojedinca. Smatram da su mediji, odnosno trebali bi biti, oni koji stoje na usluzi svojim čitateljima, odnosno publici, a to zasigurno ne čine ako krše etiku novinarstva.
Da li biste preporučili novinarstvo drugima?
Apsolutno, ali to svakako veoma individualan stav s obzirom na to da je novinarstvo moja druga ljubav, odmah nakon nastavničkoga zanimanja. Ono što mogu ponuditi kao prijedlog je to da, svi koji razmišljaju o tome kako je to stvarati i pisati sadržaj, oni koji imaju zanimljive ideje, oni koji žele naučiti nešto više o samom kreiranju sadržaja u tehničkom smislu (rad u Word Pressu, digitalna fotografija, organizacija strukture teksta i slično), oni koji su nekada pisali u školskom listu ili slično (a imali smo puno volontera s takvim prethodnim iskustvom) i svi koji žele barem isprobati raditi nešto u ovoj branši, se jave na naše oglase kada smo u potrazi za kandidatima koji bi mogli postati volonteri jer iskustvo više obogaćuje puno, a ne košta ništa. Odustati se može u bilo kojem trenutku, a dobro je pružiti šansu i okušati se u nečem novom.
Bez uzora – uvijek svoji
Medij uzor?
Rekla bih da nemamo uzore. Na neki način smo svoji i jedinstveni baš i kao i naše Sveučilište u Rijeci. Naravno, ne znači to da radimo i stvaramo sadržaj drugačije ili inovativnije nego drugi portali, ali naglašavam ponovno to da smo studentski portal Sveučilišta u Rijeci, za nas pišu volonteri i 99 posto ideja se realizira, imamo redakciju koju čine studenti raznih fakulteta i raznih smjerova, broj studenata volontera varira iz dana u dan, a temama pokušavamo osvježiti studentski život i uljepšati dan našim čitateljima. Kao takvi smo jedan od prvih Sveučilišnih portala u Hrvatskoj, ambiciozni smo, još uvijek učimo, razvijamo se i vrijedno i predano radimo na svojim ostvarajima. Educiramo se, ponekad izlažemo nekim novim izazovima te cijenimo, a u isto vrijeme osjećamo i strahopoštovanje prema elektroničkom dobu u kojem živimo.
Oni koji žele surađivati najbolje da…
Za sve one koji se žele priključiti radu naše redakcije Kišobran portala vrijedi uvijek isto pravilo, a to je da nam jednostavno pošalju mail ili poruku na društvenim mrežama (Instagram i Facebook). Mail na koji se mogu javiti je info@kisobran.uniri.hr. Rado odgovaramo na sve upite i veselimo se novim volonterima i novim počecima. (Lj, Hlača, foto: privatna zbirka).
