Na vanjskim izložbenim panelima na Kampusu (šetnica prema STEPRI -u) postavljena je izložba pod nazivom “U potrazi za djelima Ivana Rendića”, autorice Ingrid Jerković.
Ingrid Jerković, je u svom istraživanju, koje je trajalo godinu i pol dana, uspjela prikupiti na jednom mjestu zanimljive informacije o djelima hrvatskog kipara Ivana Rendića te ih je kroz mediji fotografija prikazati u izložbi. Uz to je i na svojem Youtube kanalu objavila 25 kratkih videa.
Posjetila je lokacije kao što su groblja naKozali i Trsatu te groblja u Opatiji, Bakru, Grožnjanu, Senju, Jezeranama, Stajnici, Gospiću i crkve na Voloskom, ali je isto tako nebrojeno puta posjetila Trst gdje je kipar Ivan Rendić živio punih 40 godina.
Kako bi kreirala ovaj projekt , autorica je surađivala sa suradnicima i savjetnicama među kojima su Daina Glavočić, Nenad Labus, Igor Žic, Ranko Starac, Marijan Vejvoda, Petar Trinajstić, Orietta Lubiana te ponajviše Borislav Božić.
Ivan Rendić (1849.-1932.) je bio prvi hrvatski moderni kipar djelujući od kraja 19. st. do kraja prve trećine 20. st. Potekao je iz kamenorezačke težačke obitelji koja je iz Imotskog prešla u Supetar na Brač gdje je Rendić stekao prve kontakte s obradom kamena. Školovao se u Trstu, Veneciji i Firenci, a to je sve uspio uz pomoć mecene. Živeći u Trstu od 1881. do 1921. Ivan Rendić je uspješno obavljao narudžbe imućnih građana za njihove obiteljske grobnice, portretne biste kao i za javne spomenike. Povremenim izvršavanjem radova duž cijele istočne Jadranske obale nailazimo na njegove radove na mnogim grobljima od Trsta do Cavtata. Najviše je nadgrobnih spomenika postavljeno u Trstu i Rijeci ali ih ima i u Voloskom, Bakru, Grožnjanu, Gospiću, Jezeranama, Krilu Jesencie, Zadru, Splitu, Solinu, Omišu, Supetru, Milni (Brač), Stari Gradu, Vrbanji (Hvar), Podgori, Orebiću, Korčuli, Visu…
Rendić je njegovao isprva realistički, čak naturalistički izraz historicizma kraja 19. stoljeća, ali je na prijelomu stoljeća prihvatio secesijski izričaj ne priznajući svoj stil secesijom već svojim jugoslavenskim stilom kompilirajući elemente folklora i nacionalnih etno detalja.
