Filmovi koji tematiziraju aktualne europske društvene i političke rasprave – “Konačna sloboda” i “Quo Vadis, Aida?” riječka publika moći će besplatno pogledati u Art kinu Rijeka.
Konkretno, film “Konačna sloboda” na programu je 25. travnja, dok je projekcija “Quo Vadis, Aida?” na rasporedu 27. travnja.
Europski parlament u Hrvatskoj u suradnji sa Zagreb Film Festivalom hrvatskoj publici donosi besplatne projekcije filmova nominiranih za Nagradu publike LUX. Prvi put ove godine projekcije će obuhvatiti čak 11 hrvatskih gradova i 13 nezavisnih kina. Publika će tako od 21. do 29. travnja finaliste Nagrade publike LUX moći pogledati u Puli, Čakovcu, Rovinju, Dubrovniku, Novoj Gradiški, Šibeniku, Zadru, Zagrebu, Zaboku i Osijeku pa tako i Rijeci, u Art kinu.
Konačna sloboda austrijskog redatelja Sebastiana Meisea moćna je i dirljiva posveta nesalomljivosti ljudskog duha. Vješto ispreplićući osobno, senzualno i političko, Meise portretira odnos dvojice zatvorenika u poslijeratnoj Njemačkoj. Među brojnim nagradama ističu se Nagrada žirija u programu Izvjestan pogled u Cannesu 2021. i dva europska Oscara – za glazbu i fotografiju.
U filmu Quo Vadis, Aida?, ratnoj drami koja gledatelje ostavlja bez daha, Jasmila Žbanić (Grbavica, Na putu…) kroz osobnu tragediju žene i majke progovara o jednom od najmračnijih poglavlja novije europske povijesti – genocidu u Srebrenici. Quo Vadis, Aida? jedan je od najuspješnijih recentnih europskih filmova. Nakon premijere u Veneciji 2020. godine, uslijedile su brojne nagrade na svjetskim festivalima te nominacije za BAFTA-u i Oscara. Na dodjeli nagrada Europske filmske akademije 2021. nagrađen je u kategorijama najboljeg filma, režije i glumice (Jasna Đuričić).
Nagrada publike LUX, koju dodjeljuju Europski parlament i Europska filmska akademija, u partnerstvu s Europskom komisijom i udrugom Europa Cinemas, skreće pozornost na filmove koji podižu svijest o aktualnim europskim društvenim i političkim pitanjima. O pobjedniku zajednički odlučuju europarlamentarci i publika, budući da se konačni poredak određuje zbrojem njihovih glasova, pri čemu svaka od te dvije skupine nosi 50 % ocjene.
