Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day) obilježava se 15. listopada kako bi se ukazalo na važnost redovitog i temeljitog pranja ruku vodom i sapunom, a tim povodom i s obzirom na epidemiološku situaciju – članak je na tu temu pripremila dr. sc. Marijana Turčić, dr. med., spec. školske medicine, iz studentske ambulante Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ -e na Kampusu, Sveučilišta u Rijeci.
Ruke su dio tijela koji je najizloženiji raznim mikroorganizmima, a što predstavlja jedan od najlakših puteva prijenosa zaraznih bolesti.
Svjedoci smo ponovnog „buđenja“ zaraznih bolesti. Već treću akademsku godinu “živimo” s koronavirusom. No, to nije jedina epidemija unazad nekoliko desetljeća; ptičja i svinjska gripa, SARS, bolest „kravljeg ludila“, MRSA i slično. Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti, pa tako i koronavirusne infekcije.
Naime, koronavirus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i neizravno putem kontaminiranih ruku izlučevinama oboljele osobe s obzirom da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima.
Kako ruke prenose zarazu?
Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev. Osoba koja pravilno ne opere ruke nakon korištenja WC-a, na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također prijeći mikroorganizmi.
Oboljela osoba koja kiše i kašlje, ako ne zaštiti usta maramicom ili maskom, širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe. Bilo da ste toga svjesni ili ne, procjenjuje se da ljudi dodiruju lice najmanje 23 puta tijekom jednog sata!
Iz svega gore navedenog postaje jasno zašto je pravilno pranje ruku sapunom i vodom te pravilno utrljavanje dezinfekcijskog sredstva najbolji i najjednostavniji način sprječavanja prijenosa i širenja zaraznih bolesti.
Djeluje tako jednostavno, a opet su virusi I bakterije i dalje sveprisutni. Logično je pitati se zašto.
Na priloženoj slici shematski je prikazano kako izgledaju ruke nakon uobičajenog pranja prosječne osobe. Crveno pobojani dijelovi najčešće se propuste oprati (palac, vrhovi prstiju i prostori između prstiju), a plavo pobojani dijelovi se često propuste oprati. Dakle, upravo oni dijelovi naših ruku koje najviše koristimo te kojima sve najčešće dodirujemo ostaju neoprani! Ne zaboravimo i nokte na vrhovima prstiju koje je posebno zahtjevno oprati.
Nadalje, zaprepašćuju rezultati istraživanja diljem svijeta koji pokazuju da svega 0-34 posto ljudi uopće pere ruke u ključnim trenucima (nakon korištenja WC-a, nakon brisanja djetetove guze ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem, prije svakog kontakta s hranom).
Kako bi se promoviralo pravilno pranje ruku, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day).
Što znači pravilno pranje ruku?
Pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Naime, pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima. Međutim, ruke treba oprati temeljito i prema uputama, najmanje 30 sekundi. Isto se odnosi i za utrljavanje dezinfekcijskog sredstva.
Treba li koristiti antibakterijski sapun za pranje ruku?
Ne, nema potrebe, kaže američka Uprava za hranu i lijekove (FDA). FDA kaže da nema dokaza da je uporaba antibakterijskog sapuna bolja u prevenciji bolesti od običnog sapuna i vode. Zapravo sav sapun je antibakterijski.
Što je bolje – pranje ruku sapunom i vodom ili korištenje dezinfekcijskog sredstva?
Centri za kontrolu bolesti preporučuju pranje ruku sapunom i vodom kad god je to moguće kako bi se smanjile količine i vrste svih mikroba i kemikalija na vašim rukama. Naime, sapun i voda su učinkovitiji od sredstava za dezinfekciju ruku u uklanjanju mikroba s vaših ruku jer sredstva za čišćenje ruku na bazi alkohola uništavaju samo određene vrste klica – ali ne sve klice. Nadalje, sredstva za dezinfekciju možda neće biti učinkovita ako su vam ruke jako prljave ili masne, možda neće ukloniti kemikalije poput pesticida i teških metala, a mogu biti i štetna ako se nehotice progutaju.
Međutim, ako sapun i voda nisu dostupni, koristite sredstvo za čišćenje ruku na bazi alkohola koje sadrži najmanje 60% alkohola (sredstva za pranje ruku s nižom razinom alkohola nisu tako učinkovita u uništavanju mikroba).
U nastavku je slikovni prikaz kako pravilno prati ruke prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kao i slikovni prikaz higijenskog utrljavanja dezinfekcijskog sredstva u ruke.
I na kraju
- Uz pravilno pranje ruku nemojte zaboraviti i na dodatne mjere kao pomoć u prevenciji širenja mikroba: izbjegavanje dodirivanja lica (usta, nosa i oči), socijalno distanciranje (izbjegavanje rukovanja i sl.).
- Izbjegavajte bliski kontakt sa svima koji imaju simptome prehlade, prakticirajte respiratornu higijenu (ako kišete i kašljete pokrijte usta laktom ili maramicom; maramicu odmah bacite i operite ruke).
- Pravovremeno potražite medicinsku njegu ako imate povišenu temperaturu, kašljete ili otežano dišete. Očistite površine koje bi mogle doći u dodir s virusom i općenito čistite površine češće (posebno u javnim prostorima).
