Znate li da se u Rijeci bol tretira u za to posebnoj ustanovi?
Radi se o Ambulanti za palijativnu medicinu i liječenje boli koja je s radom započela još 1988. godine, kada se u njoj liječe osobe s malignomima. S vremenom ova ustanova počinje tretirati sve vrste bola.
Danas ova usluga nudi se na lokalitetima Sušak i Rijeka, a u Ambulanti radi ukupno 4 liječnika (anesteziolozi-algolozi) koji su završili predviđenu edukaciju propisanu programom Hrvatskog društva za liječenje boli (HDLB) koji je identičan Europskom kurikulumu edukacije iz liječenja boli.
Kako smo saznali, broj bolesnika koji se liječe u ovoj ustanovi se povećava iz godine u godinu, a samo lani kroz nju je prošlo čak 5.000 bolesnika (podatak za oba lokaliteta op.a). Kako smo više puta na našem portalu pisali o zdravlju – ovog puta odlučili smo ugostiti voditeljicu Ambulante – doc. dr. Vlaste Orlić Karbić i predstaviti ovu specifičnu uslugu.
Broj bolesnika u porastu
Koje dijagnoze liječite u Ambulanti i što prevladava? I da li nam iste nešto govore? Možemo li govoriti o nekakvim trendovima?
U Ambulantama većinu čine bolesnici s bolestima mišićno-koštanog sustava, bilo da se radi o upalnim ili degenarativnim bolestima. Većinu čine bolesnici s bolovima u kralježnici, reumatoidnim artritisom i kroničnim degenerativnim promjenama zglobova. Nadalje, u Ambulanti se liječe i bolesnici sa glavoboljama, karcinomskom boli i različitim entitetima usljed kojih dolazi do pojave neuropatske boli, kao što su neuralgija n. trigeminusa i pareza n. facijalisa kada se liječenje klasičnom akupunkturom primjenjuje istovremeno sa fizikalnom terapijom.
Nažalost, u porastu je i broj bolesnika s karcinomskom boli. Bol je ponekad prvi znak bolesti, i kod 30-40 posto bolesnika je prisutna već prikom postavljanja dijagnoze.
Da li su Vaši pacijenti i mlađe osobe? Primjerice koji zbog stila života već trpe jake bolove – migrena, skolioza i slično?
Naši bolesnici pripadaju svim dobnim skupinama. Među bolesnicima je u porastu udio radno aktivne populacije s bolnošću kralježnice, bilo vratne, bilo lumbalne. Užurbanost svakodnevnog života i sve zahtjevnije svakodnevne obaveze na poslu, naročito u žena, povećala je incidenciju glavobolja kao jednog od simptoma kroničnog stresa.
Radno aktivna populacija
O kakvim je tu dijagnozama riječ?
Kako sam već istakla posljednjih je nekoliko godina u sve većem postotku zastupljena radno aktivna populacija, čija odsutnost sa posla ima dalekosežne socijalne i ekonomske posljedice na njih same, kao i na njihove obitelji. Statičan način života i dugotrajno sjedenje uz izostanak fizičke aktivnosti dovodi do ranijeg nastanka promjena na kralježnici i lokomotornom sustavu. Kada navedene promjene postanu značajne bolesnici počinju osjećati nelagodu i bol koja ih dalje ograničava u svakodnevnoj aktivnosti. Nerijetko se bolesnici u ambulantu javljaju nakon višemjesečnih tegoba, nerijetko pri prvom kontaktu sa željom da se njihov problem što skorije riješi I bol prestane.
Koje terapije Klinika primjenjuje u svrhu suzbijanja boli? Među njima je i radio frekventna ablacija, o čemu je riječ i kakav je to postupak?
U pravilu liječenje boli započinje propisivanjem analgetske terapije prema principu racionalne polifarmacije. Postepeno su uvodile i nefarmakološke tehnike. Najprije je uvedena terapija TENS aparatima, a potom i terapija laserom, a nakon toga liječenje boli primjenom klasične akupunkture koju je Svijetska zdravstvena organizacija 1979. godine priznala kao ravnopravnu metodu u liječenju odrađenih bolnih stanja kao što su tegobe povezane sa mičićno-koštanim sustavom, glavobolje, pareza facijalisa, neuralgija n. trigeminusa i ostali oblici neuropatske boli.
Ubrzo se započela primjenjivati i elektroakupunktura koja se zadovoljavajuće primijenjuje kod bolova jačeg intenziteta, kao i kod spastične hemipareze i hemiplegije.
Posljednje se tri godine izvode minimalno invazivni zahvati. Zahvati koje izvodimo u ambulanti su blokade “trigger” točki, blokade pojedinačnih zglobova gornjih i donjih ekstremiteta, blokada sakroilijakalnih zglobova, epiduralna primjena steroida i epiduroliza Raczovim postupkom. Minimalno invazivni se postupci izvode pod kontrolom fluoroskopa, ili pod kontrolom ultrazvuka. Konačni cilj primjene ovih metoda u liječenju je smanjenje intenziteta boli za 50 posto i više. Ove se metode primjenjuju kako bi se u konačnici smanjila doza analgetika.
U lipnju prošle godine započeli smo s primjenom radiofrekventne ablacije u liječenju boli. Radiofrekventna ablacija podrazumijeva korištenje posebnih elektroda u obliku igle putem kojih se radiofrekventnim strujama kontrolirano zagrijava areal od nekoliko milimetara. Ovim se postiže da se blokira prijenos bolnog signala. Bolni signal se ne prenosi živcima dalje odnosno prekida se prijenos bolnog signala. Primjenom ove metode bol se uklanja na dulji vremenski period, od 6 mjeseci, pa ponekad i do dvije godine.
Za sada se ova metoda primjenjuje kod križobolje kojoj su uzrok promjene na intervertebralnim zglobovima, u bolesnika sa osteoartritisom koljena i kuka, kao i kod bolesnika u kojih je postavljena totalna endoproteza,ali je zaostala bol.
Individualni pristup
Pretpostavljam da je liječenje individualno. Koliko traje postupak?
Svakom se bolesniku prilikom liječenja boli u ambulanti pristupa individualno, čak štoviše, kod naručivanja se vodi briga da bolesnika vodi isti liječnik. Sama procedura radiofrekventne ablacije traje 90 sekundi. Samom postupku prethodi zadovoljavajuće postavljenje vrha elektrode koja se pozicionira pod kontrolom fluoroskopa ili ultrazvuka. Kada se položaj vrška elektrode procijeni kao zadovoljavajući prije samog postupka radiofrekventne ablacije učine se senzorna i motorna stimulacija, kako bi se izbjeglo nepotrebno oštećenje okolnog tkiva.
Ako se procedurom ne postigne zadovoljavajuće smanjenje intenziteta boli, postupak se može i ponoviti.
Ja sam naravno uvijek za pravovremeno uzimanje analgetika jer i postoje zato kako bi liječili bol. Analgetici čija je upotreba najraširenija koji se mogu kupiti bez recepta, ako se pravilno koriste, ne stvaraju ovisnost, i relativno su sigurni za korištenje.
Uspješnost primijenjene procedure?
Procedura radifrekventne ablacije je vrlo uspiješna, postieže se gotovo 100 postotna redukcija boli.
Život bez boli
Vaš savjet – trpjeti bol ili uzeti analgetik?
Ja sam naravno uvijek za pravovremeno uzimanje analgetika jer i postoje zato kako bi liječili bol. Analgetici čija je upotreba najraširenija koji se mogu kupiti bez recepta, ako se pravilno koriste, ne stvaraju ovisnost, i relativno su sigurni za korištenje.
Život bez boli gotovo da ne postoji odnosno nije moguć. No, da li načinom života i prehranom možemo prevenirati da u kasnijim godinama imamo što bezbolniji život barem što se tiče mišićno – koštanog sustava?
Zbog produljenja životnog vijeka i promijena u dnevnim navikama koje sa sobom donosi suvremeni i ubrzani način života, bol je nažalost neizostavni pratitelj u našem životu. Posljednjih se dana u medijima ponavlja neslavna titula jedne od najdebljih nacija u Europi, što i nije neki kompliment. Već i djeca svakodnevno većinu slobodnog vremena provode koristeći „gadget“. Koliko god pomaže mentalnom razvoju i učenju, toliko isključuje kretanje i bavljenje sportom.
Vrlo su često u medijima prisutne informacija o potrebi i korisnosti tjelesnih aktivnosti, zato samo treba s takvim aktivnostima početi: znanstvena istraživanja dokazuju da, kad netko počne svakodnevno hodati, njih 29–74 posto nastavi hodati i sljedećih deset godina. Optimalna funkcija sustava za kretanje-kosti, mišići, zglobovi- osigurava optimalnu funkciju drugih organskih sustava kao što su kardiovaskularni sustav, sustav organa za disanje i središnji živčani sustav. Poznato je kako kretanje utječe na mentalno zdravlje kod osoba „zrele“ životne dobi smanjujući osjećaj izoliranosti i osamljenosti, jer tjelesna aktivnost pretpostavlja i druženje. Mislim kako već od vrtića treba promijeniti stav prema bavljenju sportom, fizičkoj aktivnosti, i pravilnoj prehrani kako bi se stekle navike koje bi primjenjivali kasnije tijekom života jer nažalost o našim zglobovima započnemo se brinuti tek kada nas zabole. (razgovor; Lj. HLAČA)
