Sve manje diplomiranih studenata prvo zaposlenje pronalazi u struci, broj je zaposlenih diplomanata u javnom sektoru porastao, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, pokazalo je to istraživanje o zapošljivosti studenata koji su završili studij na visokim učilištima u Hrvatskoj u ak. god. 2018./2019, a koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Od 2014. godine, po uzoru na druge europske zemlje, AZVO prikuplja i analizira podatke o prijelazu diplomiranih studenata iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada i zadovoljstvu pripremom za budući posao u okviru visokih učilišta.
Svrha je prikupljenih podataka potaknuti visoka učilišta na modernizaciju studijskih programa, bolje definiranje upisnih kvota i povezivanje s potrebama gospodarstva. Osim toga, rezultati istraživanja mogu biti korisni i ostalim stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti, visokog obrazovanja i zapošljivosti te izgradnje konkurentnog hrvatskoga gospodarstva i društva.
Zaključci istraživanja:
Sudionici istraživanja
- U istraživanju je sudjelovalo 16 % svih studenata koji su u 2019. godini u Republici Hrvatskoj završili studij.
- Najveći dio ispitanika (94,6 %) ostao je u Hrvatskoj, dok se manji broj (5,4 %) iselio u inozemstvo.
- Najveći dio ispitanika na visoko je učilište došao iz gimnazijskog obrazovanja (57,8 %) i srednje strukovne četverogodišnje škole (40,7 %).
- U visoko obrazovanje prelaze gotovo isključivo učenici s vrlo dobrim (46,0 %) i odličnim uspjehom (49,9 %) u srednjoj školi.
Podaci o studiranju
- 50,5 % ispitanika završilo je preddiplomski studij (25,8 % sveučilišni i 24,7 % stručni), 34,3 % diplomski studij, 8,4 % integrirani preddiplomski i diplomski, 5,7 % specijalistički diplomski stručni studij i 1,0 % poslijediplomski studij.
- Prema mišljenju studenata, studiji predstavljaju najbolju osnovu za nastavak obrazovanja, a najniža prosječna ocjena odnosi se na dobru osnovu studija za pronalazak posla.
- 57,4 % ispitanika stažiralo je ili odradilo stručnu praksu tijekom studiranja.
Prijelaz sa studija na tržište rada
- U trenutku provedbe istraživanja, najveći dio ispitanika (59,7 %) bio je zaposlen, a 15,7 % bilo ih je nezaposleno.
- Najveći broj ispitanika (86,9 %) koji su završili integrirane preddiplomske i diplomske studije jest zaposleno, slično je s diplomskim sveučilišnim studijima (74,5 % zaposlenih) te specijalističkim diplomskim stručnim studijima (75,8 % zaposlenih).
- Ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij uglavnom nastavljaju studirati (56,3%), a samo ih je 29,3 % zaposleno.
- S druge strane, ispitanici koji su završili preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada, ali samo ih je 56,4 % zaposleno.
- Kod ispitanika koji su završili doktorski studij, 56,8 % je zaposlenih, 21,6 % nezaposlenih i 8,1 % volontera.
- Najveći broj ispitanika (45,1 %) smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci.
- 41,9 % ispitanika nakon diplome zaposlilo se u javnom ili državnom sektoru, što je povećanje od 4,2 % u odnosu na istraživanje iz 2017. godine.
- 63,8 % ispitanika zaposlilo se u struci, a 36,2 % izvan struke (2017. godine udio zaposlenih u struci bio je 78,2 %).
- Najveći broj ispitanika (32,0 %) zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (18,2 %) te preko obitelji, prijatelja ili poznanika (17,7 %); 2017. godine najviše je ispitanika prvi posao pronašlo uz pomoć HZZ-a.
- 39,8 % ispitanika ima mjesečna primanja u iznosu 5 000 kn – 7 000 kn; 25,1 % ispitanika ima primanja 3 500 kn – 5 000 kn, a 11,6 % ispitanika ima primanja i ispod 3 500 kn.
- 5,9 % ispitanika ima primanja iznad 10 000 kn; najveći postotak ispitanika koji imaju primanja iznad 10 000 kn završio je studij s prosječnom ocjenom izvrstan.
- Ispitanici koji su završili doktorski studij u najvećem postotku imaju najniža prosječna primanja.
- 36,9 % ispitanika jest zadovoljno, 27,1 % u potpunosti zadovoljno, dok ih 13,8 % nije zadovoljno svojim trenutnim poslom.
- Studenti koji dolaze iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama u kratkom periodu nakon završetka studija nalaze, u prosjeku, bolje plaćene poslove od ostalih kolega.
Razlike prema spolu
- Žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja teže zapošljavaju (58,8 % prema 62,5 %).
- Žene se češće zapošljavaju u javnom/državnom sektoru (47,9 %) u odnosu na muškarce (25,7 %).
- Žene u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca i nešto su manje zadovoljne trenutnim poslom.
Znanstvena i umjetnička područja
- Najveći postotak ispitanika završio je studij iz područja društvenih znanosti (33,6 %), biomedicine i zdravstva (22,4 %) i tehničkih znanosti (21,8 %).
- Najveći udio zaposlenih ispitanika imaju interdisciplinarno područje (66,0 %), zatim biomedicina i zdravstvo (61,0 %), tehničke (60,7 %) i prirodne (60,2 %) znanosti.
- Najveći postotak nezaposlenih ispitanika prisutan je u području biotehničkih (24,0 %) i humanističkih (23,8 %) znanosti.
- Najveći postotak ispitanika koji su završili studij u području tehničkih i biotehničkih znanosti zaposlio se u privatnom sektoru.
- Umjetničko i područje prirodnih znanosti najbolje su ocijenjeni u pogledu stečenih znanja i vještina potrebnih za prvo zaposlenje, a najlošije humanističke i društvene znanosti.
- Najveća primanja imaju ispitanici iz područja tehničkih znanosti, slijede ispitanici iz područja prirodnih znanosti te biomedicine i zdravstva, dok najmanja primanja imaju ispitanici iz područja humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja.
