svjetionik.scri.hr

RAZGOVOR S GRADONAČELNIKOM: Riječko Sveučilište – jest sveučilište kojim se Hrvatska može ponositi

Marko Filipović riječki je gradonačelnik kojeg smo ugostili na našem portalu te se tom prilikom dotakli uistinu raznih tema – bilo je riječi o samoj kampanji, njegovom interesu za politiku, suradnji na relaciji Studentski centar Rijeka – Grad Rijeka, mogućnosti uvođenja tzv. sveučilišne linije, sadašnjim i budućim investicijama koje mijenjaju Rijeku. Gradonačelnik se prisjetio svojih studentskih dana, a postavili smo mu i neka ležernija pitanja…

Iza Vas je jedan vrlo intenzivan period: reklo bi se da to nije bila utrka već maraton. No, koji je dio kampanje za Vas bio ipak najzahtjevniji?

Da, to je svakako intenzivno razdoblje i zahtijevan proces, a ovog je puta trajalo i duže nego neke prethodne kampanje ako se uzme u obzir da su neki kandidati istakli svoje kandidature već krajem 2020. kada je praktički počela pretkampanja. Isto tako, ovu kampanju obilježila je i pandemija COVID-a 19 zbog čega, barem u početku kada su epidemiološke mjere bile stože, nismo mogli komunicirati s biračima na do tada uobičajene načine. 

Također, osim što je kampanja trajala duže, dogodio se i rekordan broj kandidata u prvom krugu – nas čak 11. Nikada prije nije bilo toliko kandidata. Naime, odlaskom dotadašnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela otvorio se politički prostor i svi su mislili da ga mogu zauzeti, što je, uostalom, bilo i logično jer je završavalo jedno razdoblje. No, SDP je, unatoč raznim prognozama i analizama, uspio ostvariti dobar rezultat na ovim izborima.

Što se tiče zahtjevnosti kampanje, mogu reći da su za mene najzahtjevnija bila sučeljavanja, osobito u drugom krugu. Naime, održavala su se uglavnom u Zagrebu, ponekad i u noćnim satima i trebalo je doći do Zagreba, odraditi sučeljavanje, vratiti se natrag u sitnim satima, a ujutro krenuti iznova. Taj je dio bio dosta zahtjevan.

U politici od svoje 18. godine – riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Ne postoji škola da bi osoba postala gradonačelnik. Što mislite koje kvalitete i znanja osoba mora imati da bi uspješno obavljala ovaj posao?

Škola ne postoji, to je točno. No, gradonačelnika biraju građani i oni su ti koji prepoznaju kvalitete i vještine, karakter ali i iskustvo, koje takva mora osoba imati. A iskustvo u mojem slučaju nije zanemarivo. Osam godina sam obnašao funkciju zamjenika gradonačelnika. U politici sam od svoje 18. godine, već tada sam bio zainteresiran za društveni angažman i stjecao znanja kroz SDP, Gradsko vijeće i  Županijsku skupštinu. Stoga, iako nema škole za gradonačelnika, jako dobro znam koje ovlasti i zadaće donosi ta funkcija i koje su obaveze jedinica lokalne samouprave.

Isto tako, gradonačelnik mora znati okupiti ljude jer ovaj posao ne može raditi jedna osoba. Gradonačelnik nije Supermen, niti Gospodin savršeni. I u tom smislu, važna je podjela posla i odgovornosti. Upravo zato sam mojim zamjenicima Sandri Krpan i Goranu Palčevskom, rasporedio dio poslova i oni pokrivaju važna područja. Obrazovanje, kultura i sport su u domeni Sandre Krpan profesorice i dugogodišnje ravnateljice osnovne škole, a Goran Palčevski, ugledni riječki pedijatar, preuzeo je resor zdravstva i socijalne skrbi te suradnju i odnose s riječkim Sveučilištem i KBC-om.

Tehničke ste struke, no ipak privukla Vas je politika – kako se to dogodilo?

Da bih to objasnio, moramo se vratiti u vrijeme kada sam se počeo baviti politikom. Radi se o kraju 90- tih godina prošlog stoljeća, kada je situacija u Hrvatskoj bila puno drugačija nego što je to danas. Znamo kakav je tada bio sustav vlasti. Za mene ta politika nije bila prihvatljiva, i iz nekog buntovništva sam se angažirao u Formu mladih SDP-a, koji je tada bio svjetla točka unutar stranke i koji se vrlo aktivno uključio, s još nekim organizacijama kao što je GONG, u poticanje građana na političko i društveno djelovanje.

Nakon parlamentarnih izbora 2000. godine (izlaznost birača na te izbore je bila vrlo visoka i iznosila je čak 72,85 posto op.a.) zemlja je izašla iz međunarodne izolacije, zapuhali su neki novi vjetrovi – Ivica Račan postaje premijer, Stjepan Mesić predsjednik države, a Hrvatska mijenja sustav – polupredsjednički u parlamentarni. Dogodilo se dosta promjena iako možda neke nisu dale očekivani efekt. No, ta 2000. –ta bila je naznaka svega onog što će se dešavati kasnije, a meni motiv da nastavim s političkim djelovanjem.

Mediji su vas već pitali o Vašim prvim potezima; koji su to projekti koji ćete sigurno dovršiti u svojem mandatu, a najavljeni su u Vašem izbornom programu „Novi ritam grada“?

Zasigurno je to izgradnja vrtića. Jedna lokacija za izgradnju novog vrtića je na Krnjevu (zona starog naselja Zamet-Baredice i Krnjevo op.a), a riječ je o projektu koji se treba realizirati temeljem partnerskog dogovora Talijanske unije, Zajednice Talijana Rijeka i Grada Rijeke. Druga lokacija za izgradnju vrtića je na području ex Instalatera na Rastočinama.

Tu je i najavljena izgradnja 1.000 novih stanova. No to ne znači da će ih sve izgraditi isključivo Grad Rijeka. Dio realiziraju i privatni investitori i neke od njihovih investicija već su započete.

Grad Rijeka svoj dio realizira kroz program poticane stanogradnje i priprema početak gradnje stanova na Martinkovcu za što je izdana građevinska dozvola. Također, trenutno se razmatraju još neke lokacije za POS stanove te za socijalnu stanogradnju.

A konkretizacija će biti čak i u kontekstu toliko spominjanog autobusnog kolodvora.

Grad Rijeka sufinancira programe vezane uz studij logopedije, a dogovaramo i suradnju u realizaciji studija farmacije. Pogotovo je studij farmacije bitan i zanimljiv s obzirom na činjenicu da u Rijeci djeluje JGL kao najveća hrvatska farmaceutska tvrtka. Planira se i nogometno igralište na Kampusu, na lokaciji nekadašnjeg Tenka.

Rijeka mijenja svoje lice

Rijeka je između ostaloga i studentski grad, jeste li zadovoljni koliko je Grad Rijeka do sada napravio za mlade?  

U kontekstu Hrvatske, Rijeka je napravila značajne iskorake. Prije svega tu mislim na stipendije koje Grad dodjeljuje srednjoškolcima i studentima te na uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole što je jako bitno za daljnji razvoj demokratskog društva. Na tom tragu, posebno me veseli činjenica da i Zagreb kreće s tim projektom i od jeseni će u svojim školama ponuditi građanski odgoj i drago mi je da slijede Rijeku koja je građanski odgoj uvela prije pet godina.

Dalje, Grad Rijeka je područje na kojem je danas Kampus ustupio bez naknade za gradnju kompleksa radi obrazovanja mladih. Isto tako, Grad Rijeka ima i Akcijski plan za mlade s ciljem promišljenog razvoja kvalitetnih sadržaja za mlade.

Također, Grad Rijeka sufinancira programe vezane uz studij logopedije, a dogovaramo i suradnju u realizaciji studija farmacije.  Pogotovo je studij farmacije bitan i zanimljiv s obzirom na činjenicu da u Rijeci djeluje JGL kao najveća hrvatska farmaceutska tvrtka. Planira se i nogometno igralište na Kampusu, na lokaciji nekadašnjeg Tenka.

Znatna sredstva ulažemo u sport odnosno u stvaranje uvjeta za bavljenje sportom čime se također utječe na kvalitetu života mladih. I konačno, važan segment u smislu podrške mladima jest stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta nakon završetka formalnog obrazovanja. A tu dolazimo do pitanja javnih i privatnih investicija koje će, u naredne četiri godine, biti intenzivirane i Rijeka će promijeniti svoje lice.

Važan segment u smislu podrške mladima jest stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta nakon završetka formalnog obrazovanja. A tu dolazimo do pitanja javnih i privatnih investicija koje će, u naredne četiri godine, biti intenzivirane i Rijeka će promijeniti svoje lice.

Na koji način?

Očekuje se skori početak radova na izgradnji luke nautičkog turizma Porto Baroš za koju su koncesiju dobili tvrtka Gitone i ACI. Cesta D 403 će biti gotova, a u Rijeku dolazi i APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic koja je dobila koncesiju za Zagrebačku obalu. Sve to znači i nova zapošljavanja. Dalje, Rijeka jedina u Hrvatskoj ima Hilton Beach Resort koji zapošljava 180 ljudi i voljan je dalje ulagati u turistički sektor. Tu je i farmaceutska industrija, brodogradnja, projektiranje u brodogradnji – Rijeka je zapravo „hub“ za tu priču, u široj regiji.

Zatim, njemačka grupacija Lürssen će do kraja godine otvoriti svoj dizajnerski studio u Rijeci, a dobar posao radi i riječki Pomorski fakultet kroz projekt edukacijskog – istraživačkog centra. Taj spoj znanosti, sveučilišta koje je proaktivno, i poslovne zajednice koja je spremna ulagati, jako je dobra kombinacija. A upravo to privlači ljude koji žele tu živjeti. Također, riječko Sveučilište uključeno je u projekt povratka hrvatskih znanstvenika u domovinu, a Grad Rijeka je tu da pomogne u realizaciji.

Je li to onda i odgovor na moje sljedeće pitanje – kako vidite Kampus u budućnosti?

Kampus budućnosti po meni je proaktivno Sveučilište koje surađuje s gospodarstvom, ali i koje se razvija u skladu s potrebama studenata, kroz aspekt prehrane, zapošljavanja, smještaja i drugo. Isto tako, to je i Kampus otvoren za sve građane i baš zato će se tamo graditi novi sportski sadržaji.

Studentski centar se širi – dolazi i na Korzo odnosno u prostor bivše Dječje biblioteke Stribor, gdje otvoriti svoj novi prostor. To je jedan vrlo zanimljiv projekt jer se radi o centru grada, a u opciji je i terasa. Bit će to dodatni sadržaj za mlade odnosno za studente gdje mogu provoditi svoje vrijeme što je vrlo važno i Grad Rijeka podržava taj projekt.

Kako ocjenjujete suradnju na relaciji Studentski centar Rijeka–Grad Rijeka i u kojem smjeru će se ona razvijati tijekom Vašeg mandata?

Mislim da je taj odnos uvijek bio korektan. SC Rijeka je sastavnica Sveučilišta s kojim Grad odlično surađuje. Studentski centar se širi – dolazi i na Korzo odnosno u prostor bivše Dječje biblioteke Stribor, gdje će otvoriti svoj novi objekt. To je jedan vrlo zanimljiv projekt jer se radi o centru grada, a u opciji je i terasa. Bit će to dodatni sadržaj za mlade odnosno za studente gdje mogu provoditi svoje vrijeme što je vrlo važno i Grad Rijeka podržava taj projekt.

Kampus budućnosti po meni je proaktivno Sveučilište koje surađuje s gospodarstvom, ali i koje se razvija u skladu s potrebama studenata, kroz aspekt prehrane, zapošljavanja, smještaja i drugo. Isto tako, to je i Kampus otvoren za sve građane i baš zato će se tamo graditi novi sportski sadržaji.

Sveučilišna linija

Što mislite o prijedlogu uvođenja sveučilišne autobusne linije, koja bi povezivala fakultete i ugostiteljske objekte SC Rijeka, a omogućavala bi bolju prometnu komunikaciju? Mislim, neće se svi fakulteti moći preseliti na Kampus. Postoji li šansa za to?

To je pitanje koje se treba dodatno razmotriti i u koje se treba uključiti i KD Autotrolej. Javni prijevoz nije samo linija, to pretpostavlja i nove vozače, stanice (oprema), definiranje lokacija kod fakulteta i slično. Ali, kažem – ideja je za razmotriti.

Da li postoji mogućnost da Grad Rijeka uskoči i po pitanju osiguravanja studentskog smještaja i to tako da se prazni prostori Grada, ali i neke druge nekretnine koje su sada prazne kao što je recimo ex Končar, stave u tu funkciju?

Pitanje studentskog smještaja nije u domeni Grada. Jasno, Grad Rijeka uvijek će dati svoju podršku i pomoći u realizaciji novih projekata u tom smislu, no riječ je o problematici koja je u domeni Ministarstva obrazovanja i Sveučilišta.

Primjerice, tako je bilo i kada je Grad ustupio zemljište za gradnju Kampusa u kojem, usput, ima još prostora za gradnju dodatnih smještajnih paviljona.

Ali, bio bi to prihod Grada, možda biste uspjeli staviti takve kvadrate u funkciju.

Možda. No, kada bi i ušli u takvo što – to bi za nas značilo i značajna ulaganja, jer većina tih prostora je derutna. Ipak, to ne znači da ne možemo, no u tom kontekstu trebalo bi ostvariti partnerstvo sa Sveučilištem i pronaći zajednički model. Možda na tragu onog o kojem se govorilo u vrijeme bivšeg rektora Pere Lučina. Tada je bilo je riječi o tome da se neboder u kojem je bilo odmaralište HŽ–a u Prvomajskoj ulici stavi u funkciju. Ideja je bila da se koristi kao smještaj za studente, a po ljeti kao turistički kapacitet. Po meni je to dobro promišljanje. To može biti opcija.

YUFFE mreža

Koji je po Vama najveći uspjeh riječkog Sveučilišta – odgovara li dovoljno na potrebe razvoja zajednice u kojoj djeluje?

Zasigurno je to ulazak riječkog Sveučilišta u YUFFE mrežu, budući da je uvijek dobro razmjenjivati ideje i stjecati iskustvo provedbom zajedničkih aktivnosti. Isto tako, u toj su mreži sveučilišta koja su etablirana na europskom nivou. Također, rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija gleda stvari šire od dnevno-operativnih aktivnosti. Gleda i strateški, a iz njezinih inauguracijskih govora da se iščitati da je to smjer u kojem sveučilište ide; riječko Sveučilište izvana i iznutra – jest sveučilište kojim se Hrvatska može ponositi.

Značajan napredak studentskog standarda

Što mislite o studentskom standardu? Je li se što promijenilo od perioda kada ste Vi bili student? 

Standard je bio kakav je bio, a opet nismo ispali tako loši. Sve u svoje vrijeme. Studenti danas imaju puno više prilika i mogućnosti. Ali to je netko i za nas rekao, prije 20. godina. Studentski dani su zanimljivi i uvijek ih se je lijepo sjetiti. Ali, u odnosu na moje studentske dane, danas je u kontekstu standarda ostvaren značajan napredak.

Završili ste Građevinski fakultet u Rijeci. Kako gledate na te dane?

-To je bila moja želja oduvijek, da upišem Građevinski fakultet. Djed mi je bio zaposlen u GP Primorju tako da je građevinarstvo u mojoj obitelji – neka tradicija. A i logičan slijed s obzirom na to da sam završio srednju građevinsku školu. Škola i Fakultet naučili su me da razmišljam na inženjerski način.

Da li vam nedostaje rad u struci?

Malo da.

Niskogradnja ili visokogradnja?

Visokogradnja. Građevinarstvo je dinamičan i lijepi posao. I dalje pratim sve građevinske projekte na nacionalnoj razini i kad uhvatim vremena sudjelujem na stručnim skupovima.

Da imate jedan sat više u danu utrošili bi ga…

Više bi vremena provodio na moru, to definitivno. Sada ne stignem.

Poznata osoba s kojom biste voljeli popiti kavu…

Volio bih popiti kavu s premijerkom Novog Zelanda Jacindom Ardern, jer je nisam dugo vidio. Svojedobno smo surađivali, kada je ona bila predsjednica International Union of Socialist Youth – IUSY, a ja sam tada bio član nadzornog odbora.

Po povratku u Novi Zeland preuzela je laburističku partiju i pobijedila na izborima, što nitko nije očekivao, zatim je sklopila koaliciju s Maurima… Jedna jako zanimljiva osoba, s vrlo progresivnim idejama. A kako je Novi Zeland dosta daleko, nažalost nema baš tih prilika za tu kavu 🙂

Knjiga koju bi svatko trebao pročitati, a film pogledati?

Od filmova ću izdvojiti film „Balkanski špijun“ – koliko god govorio o jednom periodu – zapravo je svevremensko djelo. Svaki puta kada ga gledaš nađeš nešto novo. A knjigu koju bi trebalo pročitati…To bi za nas – koji su iz ovog kraja – definitivno bila – „Knjiga o jugu“ Jurice Pavičića. Riječ je o nizu sjajnih eseja u kojima autor govori o svojem odrastanju, cijelom nizu aktivnosti, povijesti, našem jugu, bavi se prostorom, izgradnjom, modernizacijom, zapravo životom na Mediteranu.

(razgovor: LJiljana HLAČA, FOTO: Vanja Korica)

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!