Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci od ove akademske godine provodi sustavno obrazovanje o holokaustu te je postao tako djelom elitne mreže sveučilišta koji nude kolegije o povijesti holokausta u sklopu Claims Conference University Partnership Program in Holocaust Studies. Rezultat je to suradnje Odsjeka za povijest i alumnija Lovre Kralja koji su uspješno aplicirali na međunarodni natječaj kojim su osigurana financijska sredstva za uvođenje obrazovanja o holokaustu i srodnim temama poput povijesti fašizma, genocida, antisemitizma i masovnog političkog nasilja. Ovaj poseban programski iskorak riječkog Filozofskog fakulteta povod su za razgovor s – Lovrom Kraljem.
Kako je došlo do jedne takve suradnje i što sve to znači za Fakultet?
Nakon završetka studija povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci upisao sam studij komparativne povijesti na Central European University u Budimpešti, a potom i doktorat na istom fakultetu. U doktoratu istražujem razvoj antisemitske ideologije u ustaškom pokretu, te analiziram implementaciju antisemitskih zakona i holokausta na području Križevaca, Osijeka i Sarajeva.
Budući da sam se specijalizirao u području povijesti fašizma, holokausta i antisemitizma, imao sam priliku sudjelovati na brojnim međunarodnim konferencijama i radionicama, a kao istraživač boravio sam na nekoliko međunarodnih instituta usmjerenih na proučavanje holokausta. Nakon nekoliko godina života i rada u inozemstvu, odlučio sam se vratiti u Hrvatsku i stečenim znanjem doprinijeti razvoju hrvatske znanosti. Prvi korak u tom smjeru bila je suradnja s Odsjekom za povijest kada smo aplicirali na natječaj američkog Sveučilišta Northwestern koji je nudio financiranje za uvođenje jednog novog kolegija o holokaustu na mjestima gdje se o toj temi ne predaje. Tako smo 2020. godine dobili financiranje preko kojeg smo uveli prvi kolegij posvećen holokaustu u povijesti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Budući da je to financiranje bilo jednokratno, prirodan je korak bio tražiti dugoročnije financiranje koje smo uspješno dobili 2021. kroz suradnju s Claims Conference-om, jednom od najistaknutijih organizacija za promicanje obrazovanja o holokaustu na globalnoj razini. Iznimno mi je drago da su Odsjek za povijest, Filozofski fakultet i Sveučilište u Rijeci odmah prepoznali vrijednost ovog projekta i u potpunosti podržali napore za uvođenjem obrazovanja o povijesti holokausta, antisemitizma, genocida i fašizma.
Činjenica je da u Hrvatskoj nedostaje istraživača koji se bave ovom temom, a najbolji prilog tome je da je zadnji doktorat povezan s ovim temama na hrvatskom sveučilištu obranjen prije više od 15 godina. Stoga je Hrvatskoj potrebna nova generacija znanstvenika koji bi integrirali našu historiografiju u međunarodne trendove istraživanja o spomenutim temama. To je dugotrajan proces, koji je nužno započeti jer bi hrvatska historiografija mogla izgubiti svoj utjecaj na europskoj razini i ostati na periferiji znanstvenih, ali i političkih procesa vezano za ovu temu.
…koji je zapravo cilj ovakvih projekata?
Kroz ovaj projekt pokušavamo ostvariti nekoliko važnih ciljeva. Prije svega to je stalno uvođenje obrazovanja o holokaustu i srodnim temama poput povijesti antisemitizma, fašizma, genocida i drugih oblika masovnog političkog nasilja. Trenutno u Hrvatskoj postoji 7 odsjeka za povijest, ali se o holokaustu kao specifičnoj temi predaje samo u Zagrebu i Rijeci. Na Odsjeku za povijest u Rijeci kolegiji o temi holokausta uvedeni su na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Stoga su ove teme na nacionalnoj razini podzastupljene na visokoškolskim ustanovama.
Budući da je povijest holokausta postala redovni dio obrazovnog programa na brojnim američkim, britanskim, ali i zapadnoeuropskim sveučilištima, smatram da moramo pružiti našim studentima mogućnost da (p)ostanu konkurentni na europskoj razini. Povijest holokausta je jedna od ključnih tema zajedničkog europskog identiteta. Stoga je nužno da studenti u Hrvatskoj imaju jednake mogućnosti stjecati znanja i vještine povezane s istraživanjem i obrazovanjem o holokaustu kao i njihovi kolege u drugim europskim zemljama.
Iako često u javnosti možemo čuti da je tema Drugog svjetskog rata sveprisutna pa i dovoljno istražena, takva percepcija nije točna kada govorimo o povijesti holokausta, antisemitizma i fašizma. Činjenica je da u Hrvatskoj nedostaje istraživača koji se bave ovom temom, a najbolji prilog tome je da je zadnji doktorat povezan s ovim temama na hrvatskom sveučilištu obranjen prije više od 15 godina. Stoga je Hrvatskoj potrebna nova generacija znanstvenika koji bi integrirali našu historiografiju u međunarodne trendove istraživanja o spomenutim temama. To je dugotrajan proces, koji je nužno započeti jer bi hrvatska historiografija mogla izgubiti svoj utjecaj na europskoj razini i ostati na periferiji znanstvenih, ali i političkih procesa vezano za ovu temu.
U konačnici je važno naglasiti da obrazovanje o holokaustu i fašizmu nije samo važno kao pitanje koje se tiče nacionalne i međunarodne povijesti, već je edukacija o tim temama iznimno važna za razvoj znanja i vještina koje su nužne za izgradnju suvremenog demokratskog društva. Za efikasnu obranu i zaštitu liberalne demokracije, ljudskih prava i tolerancije potrebno je imati dublje znanje o ideologijama i pokretima koje te vrijednosti pokušavaju negirati. Bez razumijevanja ideologije fašizma, efikasnosti propagande, načina na koji funkcioniraju stereotipi, radikalizacije pojedinaca i grupa iz psihološke i sociološke perspektive nije moguće razumjeti jednu od najdestruktivnijih stranica ljudske povijesti, kao što bez tog znanja nije moguće razumjeti ni 20. st. u cjelini.
Radi se o kolegijima poput Komparativna povijest fašizma i genocida u jugoistočnoj Europi, Uvod u povijest holokausta, Historiografija antisemitizma i holokausta: interpretacije, pristupi i debate te Holokaust u nastavi povijesti. Kako ste već istakli svi su oni u čas popunjeni, zar ne? O kojim je kvotama riječ po kolegiju?
Trenutno su kvote postavljene na 20 studenata zbog toga što tijekom izvedbe kolegija stavljamo naglasak na diskusije i argumentaciju, a u takvom formatu je najbolje raditi s manjim skupinama. Od početka smo imali iznimno velik interes među studentima povijesti, ali i drugih Odsjeka na FFRI. Nažalost neki od zainteresiranih morali su odustati od kolegija zbog razloga poput preklapanja s obveznim kolegijima, međutim već imamo informacije da će oni svakako nastojati upisati neki od kolegija u nadolazećim semestrima. U idućoj akademskoj godini kolegiji će osim na Filozofskom fakultetu u Rijeci biti ponuđeni i drugim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci, odnosno drugim fakultetima.
Da li se prethodno pri upisu radio neki selekcijski postupak ili su se zaprimali zahtjevi do popunjenja?
Nije postojao proces selekcije, upravo iz razloga otvorenosti prema svim studentima na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pristup koji koristimo tijekom predavanja usmjeren je na rješavanje određenih teorijskih i konceptualnih problema o kojima diskutiramo na bazi tekstova suvremene međunarodne historiografije. Stoga fokus nije nužno samo na empirijskom znanju, odnosno godinama i događajima već na razumijevanju temeljnih pojmova i definicija poput toga što je totalitarizam, koje su razlike između radikalne i ekstremne desnice, autoritarnih i fašističkih pokreta, koji je odnos antisemitizma i drugih oblika mržnje, itd. Kada koristimo takav pristup, tada omogućavamo svim studentima da doprinose diskusijama vlastitim interpretacijama i povezivanjem povijesnih, ali i suvremenih tema.
Što mislite koji su razlozi za njihovo upisivanje i koliko ima studenata – polaznika koji dolaze s drugih Fakulteta?
Gotovo svi studenti istaknuli su da smatraju da je edukacija o holokaustu i srodnim temama iznimno važna za njih kao buduće istraživače, nastavnike, ali i građane. Međutim studenti su naglasili da kroz obrazovni proces u Hrvatskoj (osnovna, srednja škola, ali i drugi kolegiji na fakultetu) nisu imali mogućnosti o toj temi učiti detaljnije. Dakle, postoji velik interes, odnosno potražnja, ali ne postoji obrazovna infrastruktura vezana za ova pitanja.
Za provedbu projekta imate sredstava do 2023./2024., zar ne?
Kroz projekt Claims Conference University Partnership Program u ovom trenutku imamo osigurano financiranje do 2022/2023. Cilj nam je do kraja tog perioda osigurati dugoročnu implementaciju obrazovanja o holokaustu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. U skladu s time period pred nama maksimalno ćemo iskoristiti kako bi pronašli načine dodatnog financiranja kako bi ostvarili zacrtane ciljeve.
U Hrvatskoj ne postoji nacionalni muzej ili istraživački centar posvećen ovim temama. Nije se moguće efikasno boriti protiv distorzije holokausta bez efikasne obrazovne i istraživačke infrastrukture. To je temeljni preduvjet za razvitak bilo kakve ozbiljne strategije borbe protiv distorzije ili negacionizma.
Često se raspravlja o toj temi i varijacijama iste primjerice o antisemitizmu. Konstruktivne rasprave uvijek su dobro došle, no hrvatska javnost zna malo i zastraniti. Kako suzbiti takve sadržaje u javnom prostoru? Koje bi Vaše sugestije bile u tom pogledu?
Kada govorimo o negativnom povijesnom revizionizmu i distorziji povijesti holokausta i genocida Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim problemom na europskoj razini. Istovremeno, to je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj je edukacija o povijesti genocida, holokausta i fašizma podzastupljena i to ne samo na visokoškolskim institucijama. U Hrvatskoj ne postoji nacionalni muzej ili istraživački centar posvećen ovim temama. Nije se moguće efikasno boriti protiv distorzije holokausta bez efikasne obrazovne i istraživačke infrastrukture. To je temeljni preduvjet za razvitak bilo kakve ozbiljne strategije borbe protiv distorzije ili negacionizma. (razgovor: LJiljana HLAČA)
