Kraj je godine, ispiti su tu – i treba potegnuti. Mnogi upravo zbog “gustog” rasporeda, kratkih rokova – svoju budnost pokušavaju održati konzumacijom energetskih pića.
No, je li to baš najbolje rješenje?
Energetska pića u Hrvatskoj vrlo su dostupna, a čak su jeftinija od nekih slatkiša.
Glavni su sastojci šećer i kofein, koji privremeno stimuliraju, ali dugoročno znače zapravo gubitak energije.
Mnogi nisu upoznati sa štetnim utjecajima koje ovi napitci imaju na organizam (osobito ako se konzumiraju u većim količinama – primjerice dvije do tri limenke dnevno), stoga smo se odlučili posvetiti ovoj temi, a sugovornica nam je bila dr. sc. Sandra Pavičić Žeželj.
Dr. sc. Sandra Pavičić Žeželj doktorirala je na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu – smjer nutricionizam. Radi na Medicinskom fakultetu u Rijeci na Katedri za zdravstvenu ekologiju te trenutno obnaša i dužnost Prodekanice za Studije sanitarno inženjerstvo i Medicinsko laboratorijska dijagnostika. Također je zaposlena u Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo gdje je voditeljica Odsjeka za kontrolu hrane, predmeta opće uporabe, unapređenje prehrane i mikrobiologiju.
Područja njezinog znanstveno-istraživačkog i stručnog interesa jesu praćenje, analiza i ocjena kvalitete prehrane, izrada jelovnika za sve segmente populacije, sudjelovanje u izradi standarda i normativa za prehranu svih dobnih skupina, promicanje pravilnih prehrambenih navika i promocija zdravlja i još puno toga. Uspješno se bavi izučavanjem utjecaja hrane i prehrane na zdravlje populacije, posebice osjetljivih skupina pučanstva kao što su djeca, žene, ljudi starije životne dobi.
Adolescenti, mladi, sportaši…
Što su energetska pića?
Energetska pića su bezalkoholni napitci koji povećavaju mentalne i kognitivne sposobnosti, budnost te fizičku i psihičku izdržljivost. Konzumiraju se nakon jakih napora ili velikih umora. Popularnost energetskih napitaka u stalnom je porastu posljednjih nekoliko desetljeća te je trenutno to najbrže rastuća kategorija pića u svijetu. Glavni potrošači ove vrste napitka su adolescenti, mladi i sportaši, odnosno osobe koje zbog ubrzanog načina života žele na brz i jednostavan način održati ili povratiti energiju.
Mladi nisu upoznati sa sastavom
Koji su najčešći sastojci energetskih pića?
Sadržaj pojedinog energetskog napitka ovisi o proizvođaču, no većina ih sadrži kofein, taurin, vitamine B kompleksa, ginseng, šećer, umjetne zaslađivače, inozitol, acai bobice, L – teanin, mlijeko čička, glukuronolakton, guaranu, mineralnu vodu, neke aminokiseline, odnosno one sastojke koji u ljudskom organizmu potiču razbuđivanje i brzu proizvodnju energije. Brojnim istraživanjima je dokazano da većina osoba koje konzumiraju energetske napitke nije upoznata s njihovim sastavom niti znaju koje su moguće posljedice konzumacije ovakve vrste napitka.
Zbog čega su sve popularnija?
Neki od razloga konzumacije energetskih napitaka su povećanje i održavanje koncentracije kod učenja, miješanje s alkoholom, povrat energije nakon treninga ili utakmice i slično. Prema istraživanju koje je 2011. godine provela EFSA (European Food Safety Authority) među 16 država članica Europske unije, 68 posto adolescenata, u rasponu godina od 10 do 18, probalo je neki energetski napitak.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila upozorenje o zabrinjavajućim negativnim učincima energetskih napitaka na zdravlje mladih i adolescenta, osobito nakon otkrića da 68 posto adolescenata konzumira energetske napitke koji se zbog reklamnih poruka smatraju bezopasnim.
Najveći konzumenti – adolescenti
Koje osobe i s kojim zdravstvenim tegobama bi trebale izbjegavati ovakve napitke?
Konzumacija energetskih napitaka može imati negativne posljedice na ljudsko zdravlje ako se ne konzumiraju odgovorno ili se ne konzumiraju prema uputama proizvođača. Također, za neke osobe koje su posebno osjetljive na određene sastojke energetskih napitaka ne postoji sigurna, odnosno dopuštena količina konzumacije. U zadnje vrijeme sve je veća pažnja usmjerena na sigurnost energetskih napitaka zbog toga što se potrošnja ove vrste napitaka drastično povećala među adolescentima i mladima. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila upozorenje o zabrinjavajućim negativnim učincima energetskih napitaka na zdravlje mladih i adolescenta, osobito nakon otkrića da 68 posto adolescenata konzumira energetske napitke koji se zbog reklamnih poruka smatraju bezopasnim.
Budno pijanstvo
Zašto je opasno miješati energetsko piće s alkoholom?
U zadnjih par desetljeća naglo je porasla potrošnja energetskih napitaka, a samim time njihova konzumacija u kombinaciji s alkoholom. Sve je veći trend miješanja energetskih napitaka s alkoholom. Kombinacija energetskih napitaka i alkohola daje napitak koji smanjuje osjećaj pijanstva te time omogućuje veću potrošnju alkohola nego kada se konzumira bez energetskih napitaka.
Brojnim istraživanjima je također dokazano da konzumacija energetskih napitaka s visokim udjelom kofeina u kombinaciji s alkoholom kod potrošača stvara osjećaj „budnog pijanstva“. To je stanje u kojem potrošač navedene kombinacije napitaka nije svjestan količine alkohola koju je popio, to jest nije svjestan svog pijanstva pa pije veću količinu alkohola nego što bi popio da je ne konzumira uz energetske napitke. Također, dokazano je da ova kombinacija smanjuje subjektivnu percepciju nekih simptoma alkoholnog trovanja uključujući i smetnje motorike te smanjenje vremena reakcije.
Brojnim istraživanjima je također dokazano da konzumacija energetskih napitaka s visokim udjelom kofeina u kombinaciji s alkoholom kod potrošača stvara osjećaj „budnog pijanstva“. To je stanje u kojem potrošač navedene kombinacije napitaka nije svjestan količine alkohola koju je popio, to jest nije svjestan svog pijanstva pa pije veću količinu alkohola nego što bi popio da je ne konzumira uz energetske napitke.
Umjerenost je ključna
Kada je previše?
Kao i kod drugih proizvoda koji sadrže kofein umjerenost je ključna. Potrošači bi energetske napitke trebali konzumirati u umjerenim količinama jer navedene prednosti koje se nude vrlo lako bi mogle nepovoljno djelovati na zdravlje. Iako se smatra da je prihvatljiv dnevni unos kofeina 400 mg, potrošač bi trebao biti svjestan svoje osobne granice.
Od ubrzanog rada srca pa do porasta krvnog tlaka
Koje su posljedice dugoročnog konzumiranja ovakvih pića? Koji organi, sustavi u tijeku su posebno na udaru?
Konzumacija energetskih napitaka u ljudskom tijelu dovodi do povećanog lučenja adrenalina, zbog čega dolazi do ubrzanog rada srca te do porasta krvnog tlaka. Kofein djeluje stimulativno na središnji živčani sustav. Nuspojave energetskih napitaka neće kod svih osoba biti jednako izražene. Kod osoba koje imaju osjetljiv živčani sustav nuspojave će biti jače izražene, u težim slučajevima čak i pogubne. Nepoželjnim nuspojavama konzumacije energetskih napitaka podložniji su bolesnici, osobito osobe s povišenim krvnim tlakom i srčani bolesnici, osobe s oštećenom jetrom i osobe koje uzimaju lijekove protiv prehlade, lijekove za liječenje depresije i Parkinsonove bolesti. Potrošači energetskih napitaka bi se prije svake konzumacije nekog od navedenog napitka trebali dobro informirati o njihovim potencijalnim štetnim učincima. Adolescenti se trebaju upoznati s mogućim zdravstvenim opasnostima prekomjerne konzumacije ili kombinacije s alkoholnim pićima.
Nepoželjnim nuspojavama konzumacije energetskih napitaka podložniji su bolesnici, osobito osobe s povišenim krvnim tlakom i srčani bolesnici, osobe s oštećenom jetrom i osobe koje uzimaju lijekove protiv prehlade, lijekove za liječenje depresije i Parkinsonove bolesti.
Kraj je akademske godine, puno je obaveza –postoji li ipak alternativa u postizanju koncentracije. Može se ona ipak postići na drugačiji način – dovoljno sna, dobra organizacija, zdrava prehrana…?
Treba imati na umu da je najvažnija pravilna prehrana u svako životno doba pa tako i u vrijeme adolescencije. Pravilna prehrana je ona koja osigurava potrebe organizma za dnevnim unosom energije, hranjivih i zaštitnih tvari koji osiguravaju održavanje fizioloških funkcija organizma i dobrog zdravlja. Ona treba biti sezonska, raznovrsna, mediteranska te sadržavati tri glavna obroka i dva međuobroka. Prehrana treba sadržavati mlijeko i mliječne proizvode, meso, perad, jaja, ribu, žitarice i proizvode, voće, povrće i vodu.
(pripremila: LJ. HLAČA, fotografija:PIXABAY)
