Jana Ažić, voditeljica je Studentskog kulturnog centra u Rijeci (SKC), koji je osnovan 2013. godine s ciljem stvaranja novog okvira u aspektu promišljanja kulturne produkcije i politike usmjerene prema i za studente Sveučilišta u Rijeci. SKC nalazi se u sklopu Građevinskog fakulteta u Rijeci. Kultura u vrijeme pandemije, studentski aktivizam, planovi za 2021. godinu – teme su ovog razgovora.
OSMI MU JE ROĐENDAN TEK
Od osnivanja SKC–a prošlo je osam godina. Možemo li danas reći da je opravdana svrha njegova postojanja?
Svakako, s ovim vremenskim odmakom, možemo reći da su ispunjeni ciljevi zbog čega se SKC prije osam godina osnovao. Na tragu postojećih sadržaja u okruženju, Sveučilište je kreiralo platformu za studentsku kulturu i umjetnost što je izrazito važno. Ideja je također bila da budemo veza, odnosno da spajamo studente s civilnim sektorom. I u tome smo uspjeli. Podupiremo produkcije za studente, ali i od studenata za građanstvo, što je i bila poanta. Relativno smo programski, a manje prostorno, ujedinili većinu postojećih studentskih aktivnosti u umjetnosti, nastojimo ojačati studentske kulturne produkcije i uključiti ih u kulturne manifestacije. Uz to, s udrugama Filmaktiv i Diston izgradili smo glazbeni i filmski festival, koji su postali tradicionalni, prepoznatljivi među studentskom populacijom. Galerija SKC postala je važan prostor koji omogućuje studentima izlaganje radova za što ih posebno i produkcijski podržavamo.
Na tragu postojećih sadržaja u okruženju, Sveučilište je kreiralo platformu za studentsku kulturu i umjetnost što je izrazito važno. Ideja je također bila da budemo veza, odnosno da spajamo studente s civilnim sektorom. I u tome smo uspjeli – voditeljica SKC Jana Ažić.
Kako bi ste ocijenili trenutačnu studentsku aktivnost u umjetnosti i kulturi? Je li teško motivirati mlade? Kakva je njihova uključivost i o čemu ona ovisi?
Sve ovisi o interesu studenata te je to dosta individualno odnosno ovisi od generacije do generacije. Zbog korone i cjelokupne ove situacije studentska aktivnost je trenutno u padu. No, svakako je važno da imaju „mjesto“ tj. platformu, centar, jer studentice i studenti odlaze nakon diplome, dolaze novi koje treba iznova upoznavati, educirati, poticati i nije dovoljno samo im nešto ponuditi već s njima direktno raditi. Dosta surađujemo sa studentima Akademije, Filozofskog fakulteta, a planiramo intenzivirati suradnju i s ostalim sastavnicama Sveučilišta gdje također postoje interesi ili umjetnički hobiji.
IMA PROSTORA ZA KULTURU, ALI…
Ima li prostora uopće za kulturu, u vrijeme korone. Na koji je način cjelokupna situacija utjecala na Vaš rad?
Ima mjesta za kulturu, ali ipak u manjim omjerima. Naravno da se neke stvari nažalost nisu realizirale, recimo Smotra glumačkih akademija, ali unatoč svemu ipak se većina projekta ostvarila ili smo ih prilagodili online. Primjerice, pred samo totalno zatvaranje uspio se održati Festival susjedstva Kampus za EPK.
No, bez obzira na sve i za ovu godinu je raspisan natječaj za (su)financiranje studentskih projekata iz kulture i umjetnosti. Kada se mogu očekivati rezultati istog i kakvi su projekti prijavljeni?
Na natječaj je pristiglo 25 prijava, što je manje nego prijašnjih godina. I tu je korona ostavila traga. Sada je sve još u fazi procijene, a rezultati će se znati do kraja veljače.
Ono što mogu reći jest da smo ovim natječajem nastojali posebno potaknuti projekte koji razvijaju prostor Kampusa i suvremene sveučilišne kampus-kulture kao nastavak i nasljeđe projekta Susjedstvo Kampus proizašlog iz EPK Rijeka 2020.
Što je sa strukturom projekata?
Strukturno, studenti su prijavljivali murale čije smo izrade posebno potaknuli zbog okolnosti, izložbe, filmska događanja, ima nešto kazališnih predstava. No, primijetili smo da nema koncerata, projekata iz nove medijske umjetnosti, zatim slabo je zastupljena književnost, časopisi. Morat ćemo poraditi i na tome da studente educiramo po pitanju pisanja projekata tzv. poraditi na podizanju razine projektne pismenosti, a te vještine i znanja itekako će im dobro doći u budućnosti.
I što ste primijetili kakav je trenutačno umjetnički izričaj mladih umjetnika? Kojim se temama bave?
Trenutno prevladavaju teme iz mentalnog zdravlja, osamljenosti, otuđenosti i izoliranosti. Očekivano.
AKTIVNOSTI NA OTVORENOME
Što pripremate za 2021. godinu?
Za sada SKC svoj program planira – reklo bi se – normalno, kao da korone nema. Doduše, pandemija nas je naučila da razmišljamo i o nekim rezervnim opcijama rada – pa je u razmatranju promocija mladih umjetnika online. Za veljaču u Galeriji SKC postavljamo humanitarnu izložbu na temu borbe protiv nasilja nad ženama. Mlade umjetnice napravile su radove kroz kampanju Bitna.si, a donacije za njihove radove, namijenjene su Udruzi S.O.S; Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava. Planiramo dosta aktivnosti i na otvorenome, na Kampusu. Pandemija nam je dala uvid u nove okolnosti pa se planiramo fokusirati na vanjske izložbene panele kao i na vrlo zanimljiv prostor „Kino tenka“ u suradnji s Filmaktivom. Općenito mislim da bi trebalo – dok se situacija ne smiri – osmišljavati što više aktivnosti na otvorenome.
Tu je i galerija SKC -a. Koliko su važni ovakvi prostori za afirmaciju mladih umjetnika?
Jako su važni. I po tom pitanju imamo odlične reakcije. Do sada smo proveli 200-tinjak izložbi i radionica. Surađujemo s drugim galerijama i muzejima i osim prilike za ostvarenje prvih samostalnih izložbi, galerija pruža odličnu praksu. Vodi se u paru pa su primjerice trenutne voditeljice Katarina Kožul s Akademije primijenjenih umjetnosti te Ana Hrgovčić s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Voditelji i voditeljice se izmjenjuju, te za tu funkciju postoji veliki interes jer je s vremenom galerija postala naš brend, izgradila se. Mladi umjetnici imaju svoj prostor gdje mogu izlagati svoje radove, a vodeći jedan takav prostor njezini voditelji stječu praktična znanja, što ne pruža ni jedno formalno obrazovanje.
Više o radu SKC – a na njihovoj službenoj stranici: http://www.skc.uniri.hr/.
