svjetionik.scri.hr

ROĐENDAN AKADEMIJE: Želimo biti bolji, atraktivniji i dati studentima maksimum – dekanica red.prof. art. Letricija Lindarić

Izložbom studentskih radova iz područja fotografije i novih medija te postavljanjem antologijskog rada svjetski poznate umjetnice Sanje Iveković iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti – Akademija primijenjenih umjetnosti je proslavila svoj 16. rođendan. Bio je to povod za razgovor s dekanicom Akademije red. prof. art. Letricijom Lindarić koja nam je otkrila što je obilježilo ovu kalendarsku godinu, kako su se snašli u online okruženju, a bilo je riječi i o daljnjim planovima ove obrazovne ustanove.

Akademija obilježava 16 obljetnicu, iako nas tradicija likovne umjetnosti na riječkom Sveučilištu vraća u 60 -te prošlog stoljeća…

Da, Akademija je na Dan Sv. Nikole obilježila svoj dan. Povijest studiranja likovne umjetnosti nastavničkog smjera u Rijeci započinje još 1963. godine pri Pedagoškoj Akademiji. Osnivanjem Sveučilišta u Rijeci, pokretanjem Pedagoškog fakulteta osniva se Odsjek za likovne umjetnosti. Kasnije je Odsjek djelovao u okviru Filozofskog fakulteta, a 2005. osnovana je Akademija primijenjenih umjetnosti i iste godine smo upisali prvu generaciju studenata na studije Likovne pedagogije i Primijenjene umjetnosti. Akademija danas ima 4 preddiplomska i 4 diplomska studija iz područja likovne umjetnosti, primijenjene umjetnosti, dizajna i glume i oko 270 studenata.

I s kojim porukama, ali postignućima završavate ovu kalendarsku godinu…

Ova godina je bila započela s online nastavom što nama koji imamo velik broj umjetničkih praktičnih predmeta kao i nastava koja je vezana uz umjetničke radionice i ateljee, predstavljao velik problem.

Pribojavala sam se da će studenti i nastavnici izgubiti motivaciju za radom, da kvaliteta umjetničkih radova neće biti na primjerenoj razini, ali desilo se je upravo suprotno. Povratkom na Akademiju studenti su zajedno s nastavnicima nadoknadili sve propušteno, radilo se vrlo intenzivno.

Studentski zbor Akademije je bio i sada je iznimno aktivan u poticanju studenata i organizaciji različitih izložbi, akcija, aktivnosti kojima potiču studente na sudjelovanje u radu akademije. Zahvaljujući studentima, na Akademiji se ponovo osjeća živost. I nastavnici i asistenti su u protekloj godini bili jednako aktivni. Sudjelovali su u brojnim izložbama, organizirali radionice za studente, ponudili studentima nove izborne predmete, poticali niz aktivnosti i postigli smo više od očekivanoga.

red. prof. art. Letricija Lindarić.

Grafički dizajn i vizualne komunikacije -najpoželjniji studij

Idemo malo na brojke: koje smjerove ste uveli, koji se najčešće upisuje i što mislite zašto, a koji po Vama ima najteži prijemni?

Akademija će iduće godine upisati studente na preddiplomske studije Likovne pedagogije, Primijenjene umjetnosti, Grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija i Glume i medija. Na istim studijima, ali diplomske razine smo u sklopu našeg najvećeg studijskog programa Primijenjene umjetnosti uveli tri smjera. To su Primijenjeno kiparstvo, Primijenjeno slikarstvo i Izvedbeni dizajn za kazalište i film. U ovom potonjem smo spojili studente scenografije i kostimografije sa studentima glume kako bi se stručno povezali radeći na zajedničkim projektima. Ono što nas je najviše razveselilo ove godine je neovisno istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja je istaknula studij Grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija kao jedan od 10 najpoželjnijih u Hrvatskoj. To je važno za studij, ali i za cijelu Akademiju jer nas čini boljima. Prijemni ispiti se razlikuju s obzirom na studijski program i njegove specifičnosti. Traži se znanje i vještine iz umjetnosti. Pažnja se posvećuje motivaciji za studij i razgovoru s kandidatom jer se na osobnoj motivaciji temelji uspješan student. Možda je najteži na glumi jer je potrebno imati osobnih potencijala i vladati nizom vještina i sposobnosti za taj studij.

Planovi za dalje?

Biti bolji, biti atraktivniji i dati studentima maksimum u profesionalnom i ljudskom odnosu.

MMSU stručna baza

Današnji mladi umjetnici imaju veće mogućnosti za šire tržište od svojih prethodnika jer mogu preko raznih online platformi pokazati svoj rad široj, međunarodnoj publici. No, to istovremeno ne znači da im je lako kada jednom studij završi. Što mislite koliko su spremni za stvarni svijet odnosno tržište rada i koju im podršku u tom kontekstu Akademija može pružiti (ili pruža)?

Razmišljajući upravo o izazovima s kojima se susreću mladi ljudi kada završe Akademiju, pokrenuli smo Centar za karijere Akademije koji za cilj ima informiranje studenata o životu izvan Akademije i pružanje podrške za vrijeme studiranja. Pored toga, Akademija je trenutno u izradi strategije i na Odsjecima se je provodila SWOT analiza. Pitanja su bila usmjerena prema tome kako studentima osim umjetničkih i stručnih kompetencija pružiti platforme za bolje razumijevanje i mogućnosti plasiranja svojih znanja tržištu rada. S tim u vezi pokrenuli smo u ovoj godini dvije nove stručne baze. Iako godinama surađujemo s MMSU-om po prvi puta smo potpisali Sporazum o stručnoj bazi. Druga stručna baza nedavno potpisana, je s RI Kanalom. Izuzetno smo zadovoljni što ćemo studentima moći ponuditi nova iskustva u stvarnom svijetu koji ih očekuje. Zahvalni smo svima i institucijama i poduzećima koji sudjeluju na neki način u radu Akademije jer su to studentima dragocjena znanja. Ove godine planiramo potpisati još stručnih baza sa institucijama u kulturi u Rijeci. Studenti vrlo rado koriste i platformu Erasmus+ i idu u inozemstvo radi stručne prakse.

Iako godinama surađujemo s MMSU-om po prvi puta smo potpisali Sporazum o stručnoj bazi. Druga stručna baza nedavno potpisana, je sa RI Kanalom. Izuzetno smo zadovoljni što ćemo studentima moći ponuditi nova iskustva u stvarnom svijetu koji ih očekuje. Zahvalni smo svima i institucijama i poduzećima koji sudjeluju na neki način u radu Akademije jer su to studentima dragocjena znanja.

A što je s njihovom integracijom u društvu? Jesu li dovoljno mladi umjetnici prepoznati, postoje li projekti koji im to omogućuju odnosno da se razvijaju i da djeluju uključeno unutar zajednice?

Rad na projektima sa širom zajednicom (muzejima, udrugama, organizacijama, poduzećima) osim što studentima pruža uvid u stvarni svijet, ima za ulogu povezivanje studenata s tržištem rada. Mnogi naši bivši studenti surađuju s institucijama s kojima smo provodili projekte i tamo su pronašli svoje mjesto pod suncem. Ovisno o poslu s kojim se bave neki su u društvu vidljiviji i istaknuti, a neki su prepoznati užem krugu ljudi, no uvijek nas raduje kada se studenti zaposle i time integriraju unutar zajednice. Mislim, da su puno sposobniji i snalažljiviji u sadašnjem društvenom kontekstu u pronalaženju posla od nas starijih koji smo iz nekog drugačijeg društva.

Nastavnici i asistenti su ostvarili oko 143 umjetničkih i umjetničko znanstvenih aktivnosti. Na Akademiji se je provelo 52 umjetnička projekta u ovoj godini. Studenti su bili vrlo aktivni, radionice i ateljei su radili punom parom. Svi smo jedva dočekali da se vidimo uživo i da realiziramo umjetničku nastavu i radove.

COVID je posebna priča osobito kada je riječ o umjetničkim programima. Koliko je samoizolacija, zatim online nastava, te vrlo stroge mjere ostavile traga na stvaralaštvo mladih umjetnika. Je li kovid paralizirao umjetnost?

Upravo suprotno. Nastavnici i asistenti su ostvarili oko 143 umjetničkih i umjetničko znanstvenih aktivnosti. Na Akademiji se je provelo 52 umjetnička projekta u ovoj godini. Studenti su bili vrlo aktivni, radionice i ateljei su radili punom parom. Svi smo jedva dočekali da se vidimo uživo i da realiziramo umjetničku nastavu i radove. Čini mi se da je ta pauza i rad od kuće utjecao da umjetnici pronađu neki izlaz, prijave se na izložbe, projekte, natjeralo ih je da sudjeluju u brojnim umjetničkim aktivnostima i to je vidljivo u brojkama. Osobito sam ponosna da će ove godine na prijemu kod rektorice biti 15 nagrađenih nastavnika iz svih umjetničkih medija koje njegujemo na Akademiji.

Kreativni pristup problemu

Pretpostavljam da Vam nije bilo lako ni osigurati uvjete za rad…

Mi smo vrlo praktični ljudi i pristupamo svemu na taj način. Nikada ne bismo realizirali umjetničke radove bez kreativnog pristupa problemu. Imamo male grupe studenata i izvrsne uvjete rada u velikim prostorijama što nam je omogućilo distancu u ateljeima. Oni nastavnici koji predaju teoretske predmete su ostali online, ali su uživo organizirali studente za seminare u manje grupe. Bilo je osobito izazovno s prvim godinama studija koji su na našoj akademiji opći i koje slušaju gotovo svi upisani.

Nikada ne bismo realizirali umjetničke radove bez kreativnog pristupa problemu – dekanica red. prof. art. Lindarić.

Najveće postignuće Akademije u ovih 16 godina je…

Mislim da je najveće postignuće Akademije prelazak u predivnu, veliku i suvremeno opremljenu zgradu na Kampusu. Zatim su tu naši sadašnji i bivši nastavnici koji su utkali dio života u Akademiju i prenijeli znanje generacijama studenata kao i naši završeni i sadašnji studenti koji će svojim budućim umjetničkim karijerama osigurati budućnost Akademije. Mi rastemo jedni iz drugih i to je naše najveće postignuće i bogatstvo.

Vaši savjeti mladim umjetnicima po završetku studija bili bi…

Isto tako, svako ulaganje u umjetnost bez kalkulacija vas čini boljim ljudima. Mnogi među vama će ostvariti svoj puni potencijal kroz posao u nekom umjetničkom ili dizajnerskom segmentu i u tome će biti uspješni, ali za svaki odabrani put kojim krenete treba puno truda, ulaganja, ljubavi i vremena.

Mislim da je hrvatska umjetnička scena ista kao i mnoge druge u Europi, ali postoji jedna velika razlika. Osim toga što je u hrvatskoj proporcionalno manje umjetnika nego u nekim razvijenim europskim zemljama, proporcionalno je i manje novaca za produkciju i realizaciju radova. I to se vidi.

Manje novaca za umjetnike

Kakva Vam se generalno čini hrvatska umjetnička scena? Pratite li nečiji rad osobito?

Mislim da je hrvatska umjetnička scena ista kao i mnoge druge u Europi, ali postoji jedna velika razlika. Osim toga što je u hrvatskoj proporcionalno manje umjetnika nego u nekim razvijenim europskim zemljama, proporcionalno je i manje novaca za produkciju i realizaciju radova. I to se vidi. No, međutim ideje, umjetnički koncepti, jesu jednako dobri. Neulaganje u umjetnost i kulturu je nešto nama svojstveno. Umjetnici uglavnom sami financiraju umjetničke radove iz svojih kućnih budžeta ili imaju neki manji budžet od prijava na natječaje što bude uglavnom nedostatno za realizaciju umjetničkih radova, a što može biti jako frustrirajuće. Uglavnom pratim rad onih koje poznajem ili popratim radove na izložbama. Nemam favorite ali volim dobru umjetnost i ona u Hrvatskoj postoji.

No, što je s riječkom scenom – za koju volimo reći da je urbana i vrlo otvorena?

Scenu čine umjetnici koji djeluju u Rijeci bez obzira na umjetnički medij kojim se bave. Mislim da ta scena doživljava isto što i druge u cijeloj zemlji. S jedne strane postoje izvrsni umjetnici iz likovnog, glazbenog, književnog i kazališnog svijeta koji zasigurno pripadaju i urbanoj i otvorenoj i društveno progresivnoj struji, dok s druge strane navečer nije moguće prošetati Korzom bez prisilnog „uživanja“ u zaglušnoj buci turbo-folka. (razgovor: Lj. HLAČA, Foto: Vanja KORICA).

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!