svjetionik.scri.hr

STUDIJ IZVAN GRANICA: Studiranje u Švedskoj je besplatno za sve studente iz Europske unije, ali su troškovi života veći nego kod nas

Riječanka Ema Karmelić nakon što je završila Medicinski fakultet u Rijeci odlučila je nastaviti s obrazovanjem u inozemstvu te je odabrala – Švedsku.

Zadnjih nekoliko godina hrvatski studenti sve više odabiru upravo ovu zemlju za nastavak svojeg obrazovanja odnosno usavršavanja u struci. Zamolili smo ju da s nama podijeli svoje iskustvo, a što može biti korisna informacija za sve one koji možda razmišljaju o jednoj takvoj opciji.

Završili ste Medicinski fakultet u Rijeci, a onda ste u jednom trenu odlučili otići na usavršavanje u Švedsku. Kako se to dogodilo i zašto baš ta zemlja?

Da. Nakon što sam završila studij Medicine u Rijeci, odradila sam petomjesečni liječnički staž u Općoj bolnici Karlovac i potom se zaposlila kao liječnik u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba, gdje sam radila dvije i pol godine. Studij i posao omogućili su mi da steknem uvid u stanje zdravstva u državi i izazove s kojima se susreće. Kako sam kroz studij bila studentski predstavnik u nekoliko predstavničkih fakultetskih i sveučilišnih tijela i aktivna u nizu studentskih udruga, prepoznala sam u sebi organizacijske i menadžerske sposobnosti, što me potaknulo da skrenem s klasičnog karijernog puta mlade hrvatske liječnice i da se, umjesto u nekoj kliničkoj specijalizaciji, krenem usavršavati u polju zdravstvene ekonomije i menadžmenta.

Kroz razgovore s ljudima koji su imali iskustva sa sličnom tematikom, saznala sam za diplomski studij iz Ekonomije, politike i menadžmenta u zdravstvu na Karolinska Institutu u Stockholmu u Švedskoj, koji se slovi za jedan od najboljih medicinskih fakulteta u Europi i svijetu. Između ostalog, fakultet je poznat i po tome što u okviru njega djeluje Nobel Assembly koji izabire dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu te ima dugu i bogatu znanstvenu tradiciju. Nije mi trebalo dugo da se odlučim prijaviti se na studij s kojeg sam prošli mjesec diplomirala s pohvalom.

Što ste odmah primijetili? O kojim razlikama govorimo, kada je riječ o samom funkcioniranju obrazovnog sustava? Kakav je tamo pristup?

Nažalost, radi pandemije, prva je godina studija održana u online obliku, pa sam za vrijeme te godine studirala danju, dok sam noću i vikendima radila na hitnoj. Ipak, od samog početka, pa čak i u online formi, naglasak je bio na što manje teorije, a što više prakse i timskog rada. Nastava se primarno održava u obliku seminara, dok su predavanja uglavnom unaprijed snimljena i dostupna na internom internetskom portalu.

Za seminare se treba unaprijed pripremiti jer se očekuje da svi studenti sudjeluju u raspravi ili rješavanju zadataka – nitko ne ostane pošteđen aktivnog sudjelovanja. Ipak, to ne predstavlja nikakav stres jer je atmosfera prijateljska, opuštena, nema glupih pitanja ili krivih odgovora, profesorima se obraća njihovim osobnim imenom, bez tituliranja, a sustav ocjenjivanja svodi se na tri ocjene: pad, prolaz ili prolaz s pohvalom.

Ispiti su uglavnom bili home exams koncipirani u obliku problemskih zadataka ili seminarskih tema, za koje smo imali na raspolaganju 24 sata da ih riješimo uz slobodno korištenje dostupne literature.

Ipak, svaki naš pisani rad prolazio je kroz sustav za provjeru plagiranja te je bez prethodnog učenja i pripreme bilo teško riješiti ispite čak i uz toliko vremena i slobode korištenja literature.

Dio završne ocjene činio je i timski rad u raznim oblicima, od pisanog seminara ili usmene prezentacije, do snimanja videa ili pak simulirane debate o gorućem zdravstvenom pitanju održane u gradskoj vijećnici. To je bilo vrlo izazovno iskustvo, pogotovo na prvoj godini koja je bila online, ali to je pridonijelo „brušenju“ vještina timskog rada, što je okosnica svakog menadžerskog posla. Na studiju nas je bilo trideset iz cijeloga svijeta, a svatko je imao drugačiju, jedinstvenu pozadinu s više ili manje radnog iskustva. Među nama su bili diplomirani liječnici, stomatolozi, medicinske sestre, ekonomisti, inženjeri, farmaceuti, sociolozi i političari. Ono što mi se posebno svidjelo je naglasak na zadacima iz prakse s kojima ćemo se susretati u stvarnom životu. Iako mi je na početku nedostajalo klasično učenje iz knjiga na kojeg sam navikla kroz svoje obrazovanje u Hrvatskoj, nismo bili zakinuti za teoriju – uz svaki dio nastave dobili smo podulji popis preporučene literature koju smo trebali čitati u slobodno vrijeme.

Ono što je također bilo značajno drugačije od studiranja na riječkoj medicini je što je cijeli zadnji semestar bio posvećen isključivo istraživačkom projektu i pisanju diplomskog rada. Proces je započeo obranom teme, nalik sustavu doktorskih studija u Hrvatskoj, a prezentacije u nekoliko faza istraživanja i pisanja nastavile su se do konačne obrane rada krajem svibnja. Ono što je zanimljivo je i proces obrane rada u kojem prisustvuje vanjski ispitivač (stručnjak iz tog područja koji nije nužno zaposlenik fakulteta) i studenti-oponenti čiji je zadatak postavljati relevantna pitanja. Uloga oponenta također ulazi u završnu ocjenu diplomskog rada svakog studenta. Finalna verzija rada predaje se nakon obrane te uključuje izmjene provedene u skladu s komentarima i pitanjima ispitivača.

Za one koji bi također odabrali ovu zemlju za završetak ili nastavak studiranja što biste preporučili? Koji je put pripreme…Švedska se slovi kao vrlo skupa zemlja, ali studenti mogu raditi, a čak se može računati i na stipendije, zar ne?

Studiranje u Švedskoj besplatno je za sve studente iz Europske unije. Ipak, troškovi života su zbilja veći nego kod nas. Cijene studentskog smještaja u studentskom domu kreću se od 400 do 800 eura mjesečno, što ovisi o veličini sobe ili stana te opremljenosti sanitarijama i kuhinjom. Smještaj na „jeftinijem spektru“ uglavnom dolazi bez namještaja pa si studenti sami moraju kupiti krevet, ormar, radni stol…

Što je s poslovima?

Prilika za studentski posao ima, od šetanja pasa, čuvanja djece, konobarenja, do stažiranja u raznim firmama relevantnim za predmet studiranja. Iako većina Šveđana priča tečno engleski, za neke poslove potrebno je znanje švedskog, a ono je svakako poželjno za ozbiljnije zaposlenje, posebice u medicini.

Ukoliko netko planira život u Švedskoj, svakako bih preporučila da krenu učiti švedski, no za studij na engleskom i obavljanje studentskih poslova, to nije neophodno. Stipendije koje sam pronašla davale su prednost ne-europskim studentima čiji su troškovi studiranja bili puno veći od nas koji smo bili oslobođeni plaćanja vrlo skupe školarine. S obzirom da sam na prvoj godini studija koja se održavala online istovremeno i radila drugu godinu studija koju sam provela u Stockholmu nisam morala dodatno raditi, već sam se mogla u potpunosti posvetiti studentskim obavezama.

Na što vam je bilo najteže za prilagoditi? Koliko su kulturne razlike velike…

Vremenske (ne)prilike svakako su veliki izazov. Jesenski i zimski period, pa čak i proljetni, obilježeni su dugim noćima, malo danjeg svjetla te puno snijega i leda. Zimi dan traje svega 6 sati pa Šveđani vole urediti interijer s udobnim namještajem, mekanim jastucima, dekicama, lampicama i svjećicama. S druge strane, ljeta su predivna, uz ugodnu temperaturu i skoro u potpunosti bez pravog mraka što osjetno ispunjava energijom. Šveđani su veliki ljubitelji prirode i kampiranja pa su ljeti sve livade glavno mjesto druženja uz piknik. Iz ljubavi prema prirodi i sportu puno vremena provode u prirodi čak i u zimskim mjesecima. Ono što mi se posebno svidjelo je njihov zdravi odnos prema balansu između poslovnog i privatnog vremena. Tamo rijetko tko ostaje raditi izvan radnog vremena i to nitko od njih ne očekuje. Također, bilo mi je neobično zvati profesore osobnim imenom, no brzo sam se navikla na taj pristup u kojem se svatko osjeća jednako važno i vrijedno.

Studentski život? Kako biste ga opisali? Da li je bilo još studenata iz Hrvatske, osim Vas tamo?

Studentski život svodi se na partije po studentskim domovima, s obzirom da su izlasci u klubove poprilično skupi „sport“. A kad smo kod sporta, većina se u slobodno vrijeme bavi sportskim aktivnostima. Karolinska Institut omogućava studentima besplatno korištenje teretane, sportskih dvorana i teniskih terena na kampusu. Studenti se mogu uključiti u cijeli niz studentskih organizacija i studentski zbor kao predstavničko tijelo studenata. Postoji velika tradicija formalnih studentskih balova, najpoznatiji od njih je Lucia Ball kojim najavljuju Božić i slave toplinu i svjetlost u mračnim i hladnim prosinačkim danima. Balu prisustvuju dekan Karolinska Instituta, a ponekad čak i Nobelovi laureati.

Prstom sudbine, na kampusu u Švedskoj susrela sam nekoliko Riječana i kolega koje sam upoznala kroz studij medicine u Rijeci, tako da smo osnovali pravu malu riječku zajednicu. Svi smo bili iznenađeni visokom koncentracijom riječkih studenata i doktoranada na Karolinska Institutu, a možda ovaj članak potakne proširenje našeg malog neformalnog kluba u Stockholmu. 🙂

Gdje vidite budućnost upravo tog Vašeg smjera. Imate li nekih daljnjih planova za usavršavanje?

Svakako se nadam da će ekonomija i menadžment u zdravstvu postati prepoznati i traženi kadar i kod nas u nadolazećim godinama. Ono što nama nedostaje je jedan znanstveno-analitički pristup pri donošenju kadrovskih, ekonomskih i ostalih odluka na rukovodećim pozicijama kako bi se postojeći resursi raspodijelili na informirani način, a pacijentima pružila što kvalitetnija usluga. 

U našem sustavu, osobe koje su na poziciji organizacije zdravstvenih ustanova i institucija nerijetko su liječnici sa svojom kliničkom, akademskom i političkom karijerom. Koliko je god u vodstvu takvih organizacija važna suradnja svih sudionika, pa tako i liječnika kliničara, držim da je to pozicija velike odgovornosti s važnim i teškim organizacijskim pitanjima koja zaslužuju da se njima bave adekvatno educirani stručnjaci koji im se mogu u potpunosti posvetiti.

U želji da postanem jedan od takvih stručnjaka odlučila sam krenuti na ovaj studij i posvetiti svoju karijeru stjecanju znanja, iskustva i vještina iz zdravstvene ekonomije i menadžmenta kako bih mogla pomoći mijenjati sustav kreirajući kvalitetne zdravstvene politike i poboljšati kvalitetu zdravstvene skrbi. Moja želja za budućnost je prvo skupljati najbolja radna iskustva u inozemstvu, a potom ih prenijeti u Hrvatsku kada se za to ukaže prilika. 

Mogućnost ostanka u Švedskoj i pronalaska posla nakon svega? Navodno da se jako traže STEM područja, ali to je tako i drugdje, zar ne?.

Mogućnosti za zaposlenje ima puno, no za većinu njih potrebno je znanje švedskog ili nekog drugog nordijskog jezika. Konkretno, pozicije koje su u mom području interesa su kompanije koje se bave consultingom u ekonomiji i menadžmentu u zdravstvu, a kojih u Švedskoj ima dosta, medicinsko tehnološka ili farmaceutska industrija te vladine i ne vladine organizacije koje se bave zdravstvenim politikama. Također, zainteresirana sam i za nastavak akademske karijere u obliku doktorata, bilo u Švedskoj ili negdje drugdje u Europi. (LJ. Hlača, foto: privatna zbirka).

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!