Svake godine, 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje.
Trenutak je to kada usmjeravamo pažnju na probleme u okolišu zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. Tema ovogodišnjeg Dana planeta glasi – Obnovimo našu Zemlju.
Izazova je i ove godine mnogo, a sve se više priča i o utjecaju pandemije na naš ekosustav. Maske i rukavice od lateksa pokazale su se opasnima za naš okoliš, ugroza su za životinje, a ovaj otpad već je dospio u mora, jezera, rijeke, izvještavaju razni mediji.
Znate li da je sastav jednokratnih maski zapravo kombinacija – polipropilena, poliestera i celuloze te da tom tankom sloju – ako se ne odloži na adekvatni način – treba čak stotinu godina da se razgradi?
RAST OTPADA 2019. GODINE ZA 30 POSTO
Sve to nisu dobre vijesti za Plavi planet.
Interesiralo nas je kako Hrvatska stoji po pitanju ove vrste otpada, koji nastaje zbog koronavirusa.
– Službeni podaci o količini otpada nastalog tijekom 2020. godinu još nisu dostupni. Imajući u vidu da je 2019. godine otpad nastao kao posljedica turizma u pojedinim županijama dosezao i 30 posto ukupnih količina otpada, očekuje se da je tijekom pandemije u pojedinim županijama ukupna količina otpada ipak smanjena, odgovaraju na naš upit u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
– Količina infektivnog otpada u bolnicama s COVID pacijentima se povećala te su bile nužne prilagodbe i samih zdravstvenih ustanova i tvrtki koje sakupljaju i obrađuju ovu vrstu otpada. Vezano za zbrinjavanje maski i rukavica koje koriste građani, upute su javno objavljene u preporukama Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske i dostupne su na poveznici: https://www.koronavirus.hr/preporuke-za-kucanstva-i-ostale-zatvorene-prostore/276.
Za odvajanje i reciklirane otpada neophodno je kontinuirano educiranje i informiranje građana i gospodarskih subjekata te raspoloživost potrebne infrastrukture. Promjenom svijesti o kružnosti i odabirom proizvoda možemo spriječiti da otpad uopće nastane, a onaj koji je nastao odložiti odvojeno u za to određeni spremnik…
ZABRANA ŠTAPIĆA, SLAMKI, PRIBORA ZA JELO
Neko svijetlo na kraju tunela može se očekivati s najavom prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom, kojim se Republika Hrvatska usklađuje s Direktivama EU, a kojim je propisano da se od 3.7.2021. zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su štapići, slamke, pribor za jelo i slično te od 1.1.2022. plastičnih vrećica za nošenje debljine stijenke manje od 50 mikrometara.
Izuzetak su vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, debljine stjenke manje od 15 mikrometara, koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
KRUŽNO GOSPODARSTVO
– Gospodarenje otpadom se ne može promatrati izdvojeno već kao sastavni dio kružnog gospodarstva. Prioritet predstavlja sprječavanje nastanka otpada i ponovna uporaba. Ključnu ulogu ima dizajn proizvoda (njegova popravljivost, reciklabilnost i slično), nakon čega slijedi odvajanje i recikliranje otpada. Za odvajanje i reciklirane otpada neophodno je kontinuirano educiranje i informiranje građana i gospodarskih subjekata te raspoloživost potrebne infrastrukture. Promjenom svijesti o kružnosti i odabirom proizvoda možemo spriječiti da otpad uopće nastane, a onaj koji je nastao odložiti odvojeno u za to određeni spremnik, smatraju u Ministarstvu gospodarstva.
EKOLOŠKI PRISTUP STUDENTSKOG CENTRA
Studentski centar u Rijeci dosta ulaže “eko poslovanje”.
Mjere su integrirane u sve segmente poslovanja – od javne nabave, prehrane, opremanja uredskog prostora pa do organizacije slobodnog vremena studenata, gdje se organiziranjem eko akcija, kroz akademsku godinu želi ukazati na ovaj problem i podignuti svijest studenata i djelatnika.
Konkretno, Centar je izbacio iz upotrebe plastične čaše i žličice, a papirnate vrećice zamijenile su plastične. Među prvima je započeo s postavom rashladnih fontana po Kampusu, kako bi se smanjila upotreba vode u plastičnim bocama ali i promovirala upotreba vode iz slavine, koja je kada je u pitanju Rijeka uistinu jako dobre kvalitete. Kod dostave hrane odnosno cateringa pazi se da se ona pakira u održivoj ambalaži.
Velika se pažnja posvećuje odvajanju otpada stoga su svi objekti opskrbljeni kantama za odvajanje otpada.
Sustavno se organizira i sadnja stablašica na Kampusu.
(autor: Lj. Hlača, foto: Lj. Hlača, K. Topolski, internet)
