Nastavljamo s članicima iz serije Brini o zdravlju, a ovog puta naša vanjska suradnica dr. sc. Marijana Turčić, dr. med., spec. školske medicine, iz studentske ambulante Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ -e na Kampusu, Sveučilišta u Rijeci odlučila se osvrnuti (s obzirom da je riječ o mjesecu studenome) – na važnost samopregleda testisa.
Rak prostate je po učestalosti drugi najčešći rak u muškoj populaciji, dok je rak testisa najčešći oblik raka kod muškaraca u dobi između 15. i 34. godine. Kako bi se povećala svijest o navedenim karcinomima, kao i o muškom psihofizičkom zdravlju općenito, u Australiji je 2003. godine krenuo pokret pod nazivom “Movember” koji se ubrzo proširio na cijeli svijet.
Bolest bez simptoma
Testisi su dio muškog reproduktivnog sustava koji se nalaze u skrotumu ili mošnji ispod penisa. Njihova funkcija je proizvodnja spermija (muških spolnih stanica) i hormona testosterona. Svaki testis veličine je omanjeg jajeta.
Najčešće bolesti testisa ne stvaraju intenzivne simptome te se kasno otkrivaju. Takav je slučaj i s rakom testisa. Specifičnost raka testisa leži u tome da prvenstveno zahvaća mlađe muškarce dob 15-34 godine života.
Nažalost, učestalost pojavnosti raka testisa raste, a uzrok tome su vjerojatno negativni čimbenici u okolišu, kroničan stres i nezdrave životne navike, uz postojanje genetske sklonosti.
Rizični čimbenici za rak testisa su postojanje oboljelog člana obitelji, testis koji se nije spustio u mošnje (kriptorhizam), određene genetske bolesti (Klinefelterov sindrom, Downov sindrom i sindrom testikularne feminizacije) te postojanje primarnog raka testisa. Za sada nije poznato da ozljede testisa, infekcije ili izloženost visokim temperaturama (sauna, nošenje uskog donjeg rublja) mogu povećati vjerojatnost nastanka raka testisa.
Zbog svega navedenog važno je mlade informirati o riziku od obolijevanja od raka testisa te ih educirati o važnosti redovitog samopregleda koji je najpouzdaniji način za pravovremeno otkrivanje bolesti. Naime, ako se otkrije u ranoj fazi, rak testisa izlječiv je u više od 95 posto slučajeva.
Kako napraviti samopregled?
Samopregled testisa preporučuje se raditi jednom mjesečno, najbolje tijekom tuširanja ili kupke jer su mošnje, kožne vrećice u kojima se testisi nalaze, najopuštenije. Poželjno bi bilo samopregled raditi ispred ogledala. Za početak treba obratiti pažnju postoji li natečenost mošnji. Svaki testis potrebno je pregledati s obje ruke, s drugim i trećim prstom ispod testisa, dok je palac smješten s gornje strane. Čvrsto, ali nježno pomicati prste od vrha prema dolje kako bi se napipale kvržice ili druge nepravilnosti na površini testisa. Epididimis (pasjemenik) je mekana struktura na stražnjem dijelu testisa za koju je bitno naučiti gdje se nalazi i kakvog je opipa, da se ne zamijeni s eventualnim kvržicama. Redoviti mjesečni samopregledi su važni jer tako muškarci nauče razlikovati normalno stanje testisa od eventualnih promjena.
Kada se obratiti liječniku?
Preporučljivo je naručiti se na liječnički pregled ako se tijekom redovitog samopregleda osjeti bilo kakva promjena u opipu, natečenost, bol ili kvržica. Nagle promjene veličine testisa, otvrdnuće i kvržice u bilo kojem dijelu testisa, osjećaj težine ili osjetljivost testisa, prepona i donjeg dijela trbuha te bol i povećanje grudi su simptomi koje ne treba ignorirati i potrebno je javiti se liječniku za savjet.
ZAKLJUČAK:
Samopregled testisa je jednostavna, bezbolna i najučinkovitija metoda za rano otkrivanje raka testisa koju je poželjno obavljati jedanput mjesečno.
Samopregled testisa oduzet će Vam pet minuta vremena jednom mjesečno, ali Vam može spasiti nebrojene minute, sate i godine života koji su pred Vama.