Blagdani su već odavno iza nas, a obaveze su već itekako počele. Nakon užurbanog prosinca, uvijek slijedi onaj dug – siječanj, mjesec kojeg neki povezuju i s depresijom. O ovom osjećaju razgovorali smo s psihologinjom, stručnom savjetnicnicom Sveučilišnog savjetovalnišnog centra Sveučilišta u Rijeci, edukanticom kognitivno bihevioralne terapije – Martinom Barać.
Postoji li uopće siječanjska depresija/anksioznost i o čemu je zapravo tu riječ? Zašto se javlja?
Siječanjska depresija nije znanstveno utemeljena, te u stručnoj literaturi nema za sada potvrde da takvo što postoji. No, nije rijetkost da krajem godine i početkom nove godine čujemo kako pojedinci češće doživljavaju sniženo raspoloženje i neugodne emocije. Naposljetku, krajem godine mnogi rade osvrt na prethodnu godinu, procjenjuju ostvarenost zadanih ciljeva i očekivanja.
U slučaju da se godina nije odvijala po planu te uslijed eventualnih neostvarenih ciljeva, mogući je češći doživljaj nezadovoljstva. U istom razdoblju imamo stvaranje novih planova, blagdanska druženja, odmor i promjenu svakodnevne rutine, a zatim povratak u svakodnevicu.
Iako postojanje siječanjske depresije nije potvrđeno, taj izraz se često popularno koristi za doživljaj neugodnih emocija i sniženo raspoloženje početkom godine. No, postoji poremećaj čije se karakteristike djelomično poklapaju s onime što se popularno naziva siječanjska depresija, a to je sezonski afektivni poremećaj, uz koji vezujemo sniženo raspoloženje tijekom određenih razdoblja u godini (jeseni i zime).
Sezonski afektivni poremećaj je vrsta depresije, a vjerojatno je povezan s manjkom sunčeve svjetlosti tijekom navedenih godišnjih doba, što ima utjecaj na razinu hormona melatonina i serotonina. Navedeni hormoni utječu na naše promjene u raspoloženju, apetitu i spavanju.
Pretpostavljam da su simptomi sezonskog afektivnog poremećaja slični općenitom stanju depresije ili ipak postoji neka razlika?
Simptomi koji ukazuju da osoba pati od depresije obvezno uključuju sniženo raspoloženje i/ili manjak interesa za aktivnosti, prisutni su minimalno dva tjedna, a popraćeni su simptomima poput promjena u spavanju i apetitu, doživljaja iscrpljenosti, osjećaja bezvrijednosti, grižnje savjesti, te smanjenje koncentracije. Kada govorimo o sezonskom afektivnom poremećaju, govorimo o sličnoj skupini simptoma, no važno je da se javljaju u određeno doba godine (primjerice na jesen ili zimu). Za postavljanje dijagnoze, važno je da ne postoje očiti stresori koji se vezuju uz određeno razdoblje godine (primjerice, sezonska nezaposlenost ili stresna razdoblja u akademskoj godini). Za sezonski afektivni poremećaj karakteristično je da simptomi nestaju u određenom razdoblju (primjerice u proljeće).
Postoje li rizične skupine koje bi mogle biti zahvaćene sezonskim afektivnim poremećajem?
Važno je o sezonskom afektivnom poremećaju razmišljati kao kontinuumu. Neki ljudi su jako pod utjecajem sezonskih promjena, čak i do mjere u kojoj im takve promjene otežavaju svakodnevno funkcioniranje, dok na neke ljude te iste promjene neće utjecati. Ako osoba osjeća da joj je svakodnevno funkcioniranje otežano te da si ne može pomoći s načinima suočavanja koji inače pomažu, važno je potražiti stručnu podršku.
Neki Vaši savjeti kako se oduprijeti sniženom raspoloženju…Što raditi kada ti se ništa ne radi?
Svi ponekad imamo neugodne emocije te opterećujuće misli i brige. Važno je uočiti koje nam strategije suočavanja pomažu, što za svakoga može biti različito. Neki od načina suočavanja mogu biti razgovor s bliskom osobom od povjerenja, zapisivanje misli i briga na papir i česta tjelesna aktivnost (idealno barem jednom dnevno u nekom obliku koji je dostupan, primjerice kratka šetnja).
Da li Vam se studenti javljaju s takvim boljkama s početkom fakultetskih obveza?
U Sveučilišnom savjetovališnom centru zaprimamo veliki broj upita studenata i studentica kroz cijelu godinu, a osobito s početkom akademske godine kada se puno njih prilagođava na studij/novu akademsku godinu. Nismo primijetili povećanje specifičnih upita u siječnju. Osim akademskih problema, najčešće su prisutni problemi anksiozno-depresivne prirode.
