Ljeto je i sunčanog je vremena na pretek. No, sve se više govori o štetnosti sunčevih zraka. Stoga je na ovu temu članak pripremila dr. sc. Marijana Turčić, dr. med., spec. školske medicine, iz studentske ambulante Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ -e na Kampusu, Sveučilišta u Rijeci.
Sunčeva svjetlost je dobra za nas i naše zdravlje. Ona je važan izvor vitamina D koji je bitan za zdrave kosti i povećava našu razinu serotonina podižući raspoloženje. No, previše sunca može ozbiljno oštetiti kožu uzrokujući dugotrajne i ozbiljne štetne posljedice.
Većina oštećenja kože uzrokovana suncem dolazi od UV zraka. UVA zrake su te koje su zaslužne za nastanak bora te ostale znakove preuranjenog starenja (gotovo 90 posto svih simptoma starenja kože uzrokovano je izlaganjem UV zračenju), dok UVB zrake uzrokuju opekline i rak kože.
UVA zrake slabije od UVB -e, ali učestalije
Iako su UVA zrake slabije od UVB zraka, one su 30 do 50 puta učestalije, prodiru kroz oblake i staklo te su prisutne gotovo jednakim intenzitetom tijekom cijele godine. Stoga je jedina prevencija za sprečavanje dugoročnih oštećenja svakodnevna zaštita od sunčeva zračenja.
Nadalje, štetni učinci UV zračenja ne ovise samo o količini izlaganja suncu, već i o osjetljivosti kože pojedinca. “Najosjetljiviji” na UV zrake su ljudi crvene kose, osobe s pjegicama, sa svijetlim, zelenim ili plavim očima, te ljudi svijetle puti. Oni nikad ne dobiju lijepu brončanu boju, već najčešće “izgore”. Osobe bijele kože sa tamnom kosom i smeđim očima također su osjetljivi, ali manje, a najmanje osjetljive su osobe tamne, smeđe kože i kose, sa smeđim očima.
Najčešće štetne posljedice uzrokovane pretjeranim izlaganjem suncu:
1. Opekline
Karakterizira ih crvena i upaljena koža s bolnim mjehurima, a simptomi se mogu pojaviti i s odmakom od 5 sati nakon izlaganja pretjeranog suncu. Upravo zbog toga većina ljudi, zbog želje da što prije „uhvati boju”, prekasno shvati da se pretjerano izložila suncu.
2. Oksidativni stres
Ono uzrokuje fotostarenje, odnosno preuranjeno starenje zbog pretjeranog izlaganja suncu. Starenje kože je, naravno, sasvim prirodan proces, no pretjeranim izlaganjem suncu koža stari puno brže te se bore i gubitak elastičnosti kože javljaju u puno ranijoj dobi.
3. Alergija na sunce
Alergija je polimorfna svjetlosna erupcija (PLE) koja se dijagnosticira u oko 90 posto slučajeva. Obično se manifestira kao nadražujući osip na vratu te na pregibima ruku i nogu, a javlja se do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Povlači se sama od sebe već za nekoliko dana.
4. Fototoksične i fotoalergijske reakcije
Ove rekacije mogu nastati zbog djelovanja nekih oralnih (sustavnih) lijekova, lijekova i kozmetičkih proizvoda s lokalnom primjenom, ali i zbog određenih bolesti.
Naime, neki protuupalni lijekovi ili lijekovi protiv bolova, poput ibuprofena, određeni antibiotici, sapuni, šamponi protiv peruti, neki parfemi, deodoransi, pa čak i neke kreme za sunčanje mogu sadržavati fotoaktivne tvari koje smanjuju prag osjetljivosti naše kože na sunčeve zrake pa već nakon kraćeg izlaganja suncu mogu izazvati alergijsku reakciju. Stoga je važno da imate to na umu prilikom odabira krema, losiona ili krema za sunčanje.
Bolesti koje kožu čine pojačano osjetljivom na sunce uglavnom su sistemske, što znači da zahvaćaju čitav organizam. Dvije koje svakako treba izdvajiti sistemski lupus eritematozus te porfiriju.
5. Hiperpigmentacijske mrlje
Mrlje se javljaju se uglavnom na dijelovima tijela koji su najčešće izloženi suncu, poput lica, dlanova i ruku. Izgledaju poput malih, tamnih mrljica. Hiperpigmentacijama su sklonije osobe s tamnom kožom jer je pigmentacija kože jača kod tamne kože. Jednom kad tamne mrlje nastanu, izlaganje suncu može pogoršati stanje, odnosno mrlje mogu postati još tamnije.
6. Prekanceroze i karcinom
Ova oštećenja kože nastaju zbog godina izloženosti suncu. Pojavljuje se na dijelovima kože koji su najviše izloženi suncu, tako da je koža lica posebno u opasnosti. Aktinična keratoza je prekancerozna lezija koja se manifestira u obliku suhih mrlja na koži koje se ljušte, a uzrokovane su oštećenjem zbog godina izloženosti suncu. Mrlje su ružičaste, crvene ili smeđe, a variraju u širini od 0,5 do 3 cm i najčešće se nalaze na licu (pogotovo na usnama, nosu i čelu), vratu, podlakticama i stražnjem dijelu ruke i (kod muškaraca) na rubovima ušiju i ćelavom vlasištu te (kod žena) na nogama ispod koljena.
Karcinom bazalnih, kao i karcinom pločastih stanica kože pojavljuje se kao mala, sporo rastuća, sjajna, ružičasta ili crvena kvržica.
Ako se ne liječi, kvržica postaje hrapava, krvari ili se razvije u čir. Najčešće se nalazi na licu, vratu, vlasištu, ušima, usnama, rukama, nogama, ramenima i leđima. Melanom je najozbiljniji tip karcinoma, a za njegov su nastanak, osim genetske komponente, najvažniji okolišni čimbenici, odnosno UV zračenje. U 50 posto slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50 posto slučajeva melanoma nastaje preobrazbom madeža na našoj koži. Posljednjih godina je u cijelom svijetu zabilježen porast broja slučajeva melanoma, kao i broj smrtnosti od melanoma.
Oštećenja počinju još u djetinjstvu
Važno je napomenuti da sva gore navedena oštećenja kože te opasnost od nastanka karcinoma kože počinju već u djetinjstvu. Naime, naša koža „pamti” svako oštećenje kože zbog prekomjernog izlaganja suncu te se ona kroz naš život „zbrajaju”. Zato je adekvatna zaštita od sunca od najranije dobi najvažniji korak u svakodnevnoj njezi svoje kože, ne samo u ljetnim mjesecima, već i tijekom čitave godine.
Kako zaštititi i čuvati svoju kožu od prekomjernog izlaganja suncu?
· Nemojte boraviti na izravnom suncu, posebno kad je najintenzivnije (obično između 10 i 17 sati), što je osobito važno za bebe i malu djecu koje ne bi trebalo izlagati izravnom suncu
· Tamo gdje hlad nije dostupan, stvorite svoj: prekrijte tijelo laganom odjećom i šeširom sa širokim obodom te sunčane naočale ( s UVA i UVB zaštitom) kako biste zaštitili glavu, lice, ramena i oči od sunca
· Zaštitite izložena područja vašeg lica i tijela proizvodom za zaštitu od sunca s odgovarajućom SPF faktorom koji je posebno oblikovan kako bi odgovarao vašoj dobi, tipu i stanju kože
· Često ponovno nanosite proizvode za zaštitu od sunca kada se sunčate, a posebno nakon svakog kupanja kako biste osigurali da razina zaštite ostaje ista kao i kad ste ih prvi put nanjeli
· Obratite posebnu pozornost na potencijalne nuspojave svih propisanih lijekova
· Obratite pažnju na bilo kakve promjene kože te se u slučaju sumnjivih lezija obratite svom liječniku
Prilikom odabira proizvoda za zaštitu od sunca, treba odabrati proizvode koji su jasno označeni simbolom UVA zaštite. Sustav rangiranja faktora zaštite od sunca (SPF) za kreme za sunčanje, temelji se na razini UVB zaštite koju preparat nudi. Međutim, preparati koji sadrže simbol UVA zaštite moraju osigurati minimalnu razinu zaštite od UVA zraka. Omjer bi trebao biti 1:3 za UVA:UVB zaštitu.
Nadalje, treba imati na umu da faktor zaštite od sunca (SPF) pomnožen s prirodnom zaštitom kože u minutama prikazuje maksimalnu duljinu izlaganja suncu bez opasnosti od oštećenja kože uzrokovanog UV zrakama. Međutim, SPF zaštita ovisi o korištenju pravih količina proizvoda pa se preporučuje da ostanete samo na suncu 60 posto vremena od onog koje SPF dopušta i ne zaboravite da se oštećenja kože javljaju čak i kada opekline od sunca nisu vidljive.
Želimo Vam ugodno ljeto uz zdravu i lijepu kožu kroz dugi niz godina!
