U ovom članku predstavljamo karakteristike Ceepus programa i donosimo primjer dobre prakse u razgovoru sa studentom – stipendistom ovog programa Gavrilom Jovanovićem iz Crne Gore.
Agencija za mobilnost i programe EU opisuje Ceepus kao srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije. Riječ je o regionalnom programu akademske mobilnosti kojemu je cilj promicanje mobilnosti unutar CEEPUS mreža.
Program razmjene započeo je s provedbom 1994. godine, a Hrvatska se potpisom CEEPUS ugovora CEEPUS mreži pridružila već 1995. godine. Uz Hrvatsku u programu tradicionalno sudjeluju sljedeće države: Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. U akademskoj godini 2009./2010. programu razmjene pridružilo se i Sveučilište u Prištini, a u akademskoj godini 2011. / 2012. i Moldavija.
Tri vrste mobilnosti, ali četiri kategorije
CEEPUS podrazumijeva tri vrste mobilnosti i to: mrežnu mobilnost, mobilnost izvan CEEPUS mreža (tzv. freemoveri) te kratke grupne mobilnosti.
Osim toga, postoje četiri kategorije CEEPUS mobilnosti:
- student: semestralna mobilnost koja traje minimalno 3 mjeseca
- short-term student: mobilnost koja traje minimalno 1 mjesec sa svrhom istraživanja za završni rad/disertaciju
- teacher: mobilnost nastavnog osoblja u svrhu održavanja nastave, mentorskog rada ili razvijanja međusveučilišne suradnje u minimalnom trajanju od pet, odnosno tri dana u slučaju kratke grupne mobilnosti
- short-term excursion: kratka grupna mobilnost tijekom primjerice ljetne škole
Uvjeti boravka
Kada govorimo o uvjetima boravka CEEPUS stipendista potrebno je napomenuti da svaka zemlja potpisnica CEEPUS ugovora za svaku godinu određuje kvotu raspoloživih stipendija za dolazne mobilnosti u valuti „jedan mjesec stipendije“ kao i iznose stipendija za različite kategorije te sva ostala prava stipendista, poput korištenje besplatnog smještaja, korištenje subvencionirane prehrane itd. Osim toga, CEEPUS stipendisti oslobođeni su plaćanja školarine na gostujućem sveučilištu.
CEEPUS stipendije
CEEPUS stipendije nisu iste za sve stipendiste već iznos stipendije ovisi o standardu života u pojedinoj zemlji. Pravilo je da stipendije stipendistima moraju biti dostatne za potrebe ostvarivanja mobilnosti. Na mrežnim stranicama programa CEEPUS možete vidjeti koliko iznose stipendije i koja su prava stipendista za svaku pojedinu zemlju unutar CEEPUS mreže: https://www.ceepus.info/#nbb
Kako sudjelovati?
Nahttps://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/ceepus/kako-sudjelovati-u-ceepus-u/ provjerite otvorene natječaje za dolazne i dolazne mobilnosti. Na istoj poveznici možete saznati i da li je vaše Visoko učilište povezano u CEEPUS mrežu. Popise hrvatskih visokih učilišta u odobrenim mrežama u akademskoj godini 2020. / 2021. možete vidjeti ovdje: https://www.mobilnost.hr/cms_files/2020/11/1604911976_mreze-web-final.pdf
Ako vaše Visoko učilište nije povezano u CEEPUS mrežu, prijavite se za mobilnost izvan CEEPUS mreža. Više informacija: https://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/ceepus/kako-sudjelovati-u-ceepus-u/mobilnost-izvan-ceepus-mreza/
Više informacija o CEEPUS i nekim drugim programima mobilnosti možete pročitati na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU: https://www.mobilnost.hr/hr/
Zašto sudjelovati?
A zašto ne? Odlazak na razmjenu nezaboravno je iskustvo za svakog CEEPUS stipendista. Osim što ćete proširiti svoje znanje, naučiti nešto novo te iskusiti život i studiranje na nekom stranom visokom učilištu, upoznati ćete neku lijepu zemlju, nove ljude, steći prijateljstva i poznanstva, postati snalažljiviji, a zasigurno će Vam CEEPUS razmjena donijeti i neke nove životne prilike.
___________________________________________________________________________
Gavrilo Jovanović otkriva nam kako se snašao u novom okruženju i unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji ipak odlučio doći na riječko Sveučilište. Naime, Gavrilo Jovanović je iz Crne Gore, studira na riječkom Filozofskom fakultetu za kojeg veli da je zadovoljan kvalitetom nastave i pristupom predmetnih profesora.
Možete li nam reći nešto o sebi?
Živim u malom, ali predivnom, najjužnijem gradu u Crnoj Gori koji se zove Ulcinj. Od početka studija živim u Podgorici, kako bih bio bliže fakultetu u kojem studiram. U slobodno vrijeme volim šetati, trenirati, čitati ili pogledati neki zanimljiv dokumentarac.
S kojeg Sveučilišta dolazite i što studirate?
Dolazim s Univerziteta Crne Gore, Filozofskog fakulteta u Nikšiću, s Odsjeka za psihologiju. Trenutno sam na trećoj godini osnovnih studija.
Što Vas je potaknulo da se prijavite za dobivanje CEEPUS stipendije, odnosno da odete na razmjenu?
Svaka razmjena sama po sebi je jedno predivno iskustvo. Prvenstveno sam se prijavio za dobivanje CEEPUS stipendije jer želim steći nova znanja iz područja u kojem studiram, što će mi, nadam se, pomoći u poslu kojim ću se baviti u budućnosti. Osim toga, poznanstva koja sam stekao, kako s profesorima tako i sa studentima psihologije, pomoći će mi u boljem umrežavanju i komunikaciji među budućim kolegama. Također, veliki broj poznanstava sa studentima iz različitih dijelova svijeta, samo po sebi je jedno predivno iskustvo. Jedna od stvari koja me je također potaknula da se prijavim svakako je i upoznavanje hrvatske kulture, obilazak prelijepih gradova i svih znamenitosti koji se u njima „kriju“.
Rekli ste da ste zadovoljni nastavom i pristupom predmetnih profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Što bi posebno istaknuli?
Fakultet sam po sebi je vrlo dobro organiziran, što mi se odmah svidjelo. Nastava se izvodi suvremeno, uz korištenje različitih tehnoloških pomagala, što uvelike pomaže prilikom savladavanja novog gradiva. Također, naglasak se daje na učenje praktičnih stvari iz područja koje učimo, što je po meni najbitnije, jer će nam upravo to, nakon fakulteta, najviše i trebati. Profesori su, također vrlo stručni i uvijek spremni izaći u susret što svakako da valja pohvaliti.
Smješteni ste u Studentskom naselju Trsat. Kako Vam se sviđa naselje, smještaj?
Najviše mi se sviđa soba u Studentskom naselju Trsat koja je vrlo planski i organizirano napravljena, u kojoj se nalaze sve one stvari neophodne za kvalitetan boravak studenta. Osim toga, veoma sam zadovoljan hranom i uslugom restorana Kampus. Za njima ne zaostaje ni ljubazno osoblje recepcije, koje je u svakom trenutku spremno pomoći i izaći u susret studentima. Imam obavezu i pohvaliti napore svih radnika Studentskog naselja Trsat da se suzbije epidemija COVID 19 virusa, koji svakodnevno dezinficiraju sve prostorije i vode računa da se poštuju donesene zdravstvene preporuke.
Koliko brzo ste se snašli i prilagodili životu u stranoj državi, a osobito sada tijekom epidemije virusa SARS-CoV-2?
Pa mogu reći da sam se vrlo brzo snašao, iako je situacija bila znatno kompliciranija zbog trenutne epidemije. Veliku sam pomoć imao od strane profesora i koordinatora programa, studenata s Odsjeka koji ovdje pohađam, kao i od strane Erasmus Student Network-a Rijeka. Svi su mi izašli u susret i ponudili raznovrsnu pomoć, na čemu sam im zahvalan.
Veoma sam zadovoljan hranom i uslugom restorana Kampus. Za njima ne zaostaje ni ljubazno osoblje recepcije, koje je u svakom trenutku spremno pomoći i izaći u susret studentima. Imam obavezu i pohvaliti napore svih radnika Studentskog naselja Trsat da se suzbije epidemija COVID 19 virusa, koji svakodnevno dezinficiraju sve prostorije i vode računa da se poštuju donesene zdravstvene preporuke – stipendist Gavrilo Jovanović.
Novo normalno i uvjeti života tijekom epidemije nikome ne padaju lako, a osobito studentima i drugim mladim osobama. Kako ste se Vi prilagodili svim mjerama i preporukama koje su na snazi? Da li Vam epidemiološke mjere i preporuke stvaraju probleme?
Pa ne bih bio iskren ukoliko bih rekao da mi epidemiološke mjere i preporuke ne stvaraju probleme, jer su u velikoj mjeri izmijenile način života i cjelokupno funkcioniranje grada. U razgovoru sa studentima koji ovdje studiraju već par godina, shvatio sam da ne dobivam potpun doživljaj grada kakav je bio prije epidemije. Naravno, svjestan sam da se situacija u ovom trenutku ne može promijeniti i svakako sam zadovoljan svojim iskustvom života u Rijeci.
Što bi poručili drugim studentima koji razmišljaju o odlasku na razmjenu?
Toplo preporučujem svim studentima da iskoriste svaku priliku koja im se ukaže a koja je vezana za razmjenu studenata. Ogromno iskustvo, veliki broj prijateljstava i upoznavanje kulture drugog naroda, samo su dio prednosti odlaska na razmjenu. Znam da je teško izaći iz svoje komfor zone, i uskladiti ispite u svojoj i stranoj državi, ali vjerujte mi da vrijedi riskirati i pokušati sve postići, jer vam ovih par mjeseci provedenih vani mogu promijeniti život!
Da možete, da li bi opet otišli na razmjenu?
Naravno da bih! Nastojat ću da nakon ovog semestra ponovo apliciram za neku novu studentsku razmjenu, jer kao što kažu: „Onaj tko se vrati sa studentske razmjene, više nije onaj isti, koji je na nju otišao!“.
