BURA, superračunalo, smještena je u Centru za napredno računanje i modeliranje (CNRM) na Kampusu te je i dalje pet godina nakon puštanja u rad najveći “kompjuter” u Hrvatskoj, s trenutno visokom zauzetošću sustava od čak 87 posto. O računalnoj snazi koja pruža veliku podršku STEM području – razgovarali smo s predstojnikom Centra prof. dr. Ladom Kranjčevićem.
Superračunalni udžbenik
Peta je godina od puštanja u rad superračunala BURA. Na kojim projektima trenutno radite i jeli pandemija ostavila traga na Vaš rad?
Pandemija nije ostavila traga na naš rad, čak naprotiv. Radimo na dosta projekata, a u tom kontekstu spomenuo bih par važnih projekata koji su u tijeku. Prvi je KLIMOD, a radi se o znanstveno-istraživačkom EU projektu “Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima (KLIMOD)” unutar natječaja “Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama”.
CNRM je provoditelj prestižnog konzorcija vodećih hrvatskih znanstvenih institucija, a teme ovog projekta su aktualne i odnose se na numeričke modele u okolišu, uz primjenu modela umjetne inteligencije na širenje anorganskog i mikrobiološkog onečišćenja i problem onečišćenja mikroplastikom. Prijavitelj je Tehnički fakultet Rijeka (voditelj je Lado Kranjčević op.a), dok su nam partneri PMF – Geološki odsjek, Zagreb, Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Medicinski fakultet Rijeka, Građevinski fakultet Rijeka. Vanjski partneri su Sveučilište u Rijeci – Odjel za biotehnologiju i CNRM.
Drugi projekt je EUROCC – National Competence Centres in the framework of EuroHPC (EUROCC). U okviru ovog velikog EU projekta, vrijednosti 59 milijuna eura, UNIRI-CNMR je uključen zajedno s partnerskom institucijom SRCE Zagreb. Voditelj hrvatske komponente je Ivan Marić iz SRCE Zagreb, dok je voditelj cijelog projekta Uni Stuttgart i njihov superračunalni cental HLRS odnosno vodeća superračunalna institucija u Europi. BURA je stoga uključena u mrežu 34 najvećih europskih superračunalnih institucija.
Treći projekt je HiPowerEd, a provodimo ga s partnerima – prijavitelj i voditelj je Tehnički fakultet Rijeka (Lado Kranjčević), a partneri su – Universita di Trieste, Technische Universitat München (TUM), Technical University of Denmark (DTU) – Kopenhagen, Sveučilište Algebra Zagreb.
Riječ je o prestižnom konzorciju koji uključuje neke od najvećih kontinentalnih europskih tehničkih sveučilišta odnosno znanstvenike iz Hrvatske, Italije, Danske i Njemačke, i to sve s ciljem inovativne primjene superračunalnih super-računalnih resursa u edukaciji s primjenom na inženjerske i znanstvene teme iz dinamike fluida, biotehnologije, astronomije, prehrambene tehnologije, umjetne inteligencije, akustike fizike elementarnih čestica (Sinkrotron Trst). Unutar tog projekta zajednički se radi, mislim da je to jako zanimljivo, na izradi superračunalnog udžbenika koji će se u isto vrijeme koristiti u sveučilišnoj nastavi i u Kopenhagenu, i u Münchenu, tako i u Rijeci te Trstu.
U suradnji s Medicinskim fakultetom i Tehničkim fakultetom u Rijeci i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo ispitivali smo uzorke otpadnih voda na prisutnost RNA virusa SARS-CoV-2 kao odgovor na pandemiju COVID-19. Uzorke smo uzimali u Rijeci, a radi se o par strateških lokacija u gradu. Na temelju tih uzorka i koncentracije virusa u njemu unaprijed tjedan dana se može znati kakva će nam biti epidemiološka situacija.
Kada smo već spomenuli pandemiju, BURA je dala i tu jedan svoj doprinos. Možete nam nešto više reći o tome?
U suradnji s Medicinskim fakultetom i Tehničkim fakultetom u Rijeci te Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ -e ispitivali smo uzorke otpadnih voda na prisutnost RNA virusa SARS-CoV-2 kao odgovor na pandemiju COVID-19. Uzorke smo uzimali u Rijeci, a radi se o par strateških lokacija u gradu. Na temelju tih uzorka i koncentracije virusa u njemu unaprijed tjedan dana možete znati kakva će vam biti epidemiološka situacija.
Nevera, Tolar, Kolektor…
Zanimljiva je uključenost BURE u industrijsku i poslovnu zajednicu, zar ne?
Da. BURA je dala primjerice računalni zamah NEVERI u suradnji s kompanijom RIMAC i provedenim CFD simulacijama automobila. Važan je program suradnje na razvoju prestižnog simulacijskog softvera otvorenih vodotoka H-SIM dr. Marinka Nujića, kao poboljšanom verzijom najzastupljenijeg softvera te vrste u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Spomenuo bih suradnju s prestižnim hi-tech hrvatskim kompanijama poput TOLAR (Hashnet blockchain), gdje smo uključeni u blockchain mrežu u Hrvatskoj. Zatim je tu suradnja s tvrtkom KOLEKTOR s inovativnim pristupom analizi vodoopskrbnih mreža i nevjerojatnom svemirskom satelitskom tehnologijom traganja za vodom ispod površine Zemlje.
Nadalje, važno nam je pokretanje suradnje s korporacijom Lürssen Design Centar Kvarner na primjeni HPC tehnologije u okolišu i morskoj tehnologiji, a tu je i suradnja s Kongsberg Maritime (bivši Rolls Royce) te s više inovativnih startup kompanija (npr. Insilico koja potječe s FSB -a Zagreb). BURA će uskoro služiti i kao mjesto proračuna za niz ureda koji se bave otvorenim vodotocima u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, a postat će i svojevrsni hub za korisnike EDIH – a (European Digital Innovation Hubs).
Važno nam je pokretanje suradnje s korporacijom Lürssen Design Centar Kvarner na primjeni HPC tehnologije u okolišu i morskoj tehnologiji, a tu je i suradnja s Kongsberg Maritime (bivši Rolls Royce) te više inovativnih startup kompanija (npr. Insilico koja potječe s FSB Zagreb). BURA će uskoro služiti i kao mjesto proračuna za niz ureda koji se bave otvorenim vodotocima u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, a postat će i svojevrsni hub za korisnike EDIH – a (Europske digitalne centre za inovacije).
Ovaj superračunalni resurs svoju primjenu ima u raznim sferama djelovanja…
Podržava znanstvenika u borbi protiv klimatskih promjena, u razvoju lijekova, novim otkrićima u astrofizici, provedbi modela umjetne inteligencije u raznim granama znanosti, odnosno u provedbi modela visoke rezolucije u inženjerstvu kojima se sve vjernije opisuje realna fizika događaja. U tom kontekstu dodao bih da samo aktivni i u brodograđevnoj industriji gdje se velik dio simulacija strujanja u brodograđevnoj industriji odrađuje upravo ovdje na Kampusu, na BURI.
Sudjeluje recimo i u procesu medenja u PGŽ- u, kao suvremeni pristup za postizanje značajnog povećanja produktivnosti pčelarske proizvodnje? Što je s tim projektom?
U okviru tog projekta instalirane su automatske stanice za med, uz obalu, na području Gorskog kotara i na otoke. Sada je projekt u fazi prikupljanja podataka gdje će se na bazi strojnog učenja (umjetna inteligencija koja se bave oblikovanjem algoritama koji svoju učinkovitost poboljšavaju na temelju empirijskih podataka op.a), doći do zaključka gdje bi bilo bolje ili optimalno imati košnice.
Planovi za dalje?
Aktivnosti CNRM-a fokusirani su na intenziviranje znanstvenih istraživanja, posebno kroz konkretnu suradnju sa svim najvećim domaćim STEM institucijama i projektnu suradnju s velikim europskim tehničkim sveučilištima i sveučilištima u našem okružju kao što su Technical University of Denmark (DTU) – Kopenhagen, Technische Universität München (TUM), Universita degli studi di Trieste, Universita degli studi di Udine, UNI Ljubljana), a koja je višestruko povećana u protekloj godini.
Tu smo ponosni na suradnju s nekim od najvećih tehničkih sveučilišta u Europi kao što su TUM i DTU. Isto tako, planiramo nastupiti na konferenciji ISC: International Supercomputing Conference koja se održava uskoro u Hamburgu, kao predstavnici Hrvatske, a gdje će biti riječi o Maschine learningu, novim tehnologijama, paralelnom računanju. Radi se o centralnom takvom događaju tog oblika u Europi.
U znanstvenoj potpori i vođenju cijelog sustava ključno je Povjerenstvo za superračunalne resurse profesora unutar CNRM -a pa bih tu spomenuo svoje suradnike – prof. Vanja Travaš, prof. Saša Mićanović, prof. Vedran Miletić i prof. Zoran Čarija. Održavanje postojeće opreme i opsluživanje korisnika s postojećom opremom sve je zahtjevnije, a tu svoj nenadoknadiv doprinos daju Gordan Janeš i asistent Ante Sikirica. Za nastavak ove uspješne riječke znanstvene priče presudno je ostvariti obnovu superračunalnih resursa, sad kad je otvoreno novo EU financijsko razdoblje 2021-2027., i to kroz predstojeće infrastrukturne fondove.
(ljiljana hlača, foto: VANJA KORICA i LJILJANA HLAČA)
