Aktivirati se u studentskoj zajednici, osmisliti i ostvariti svoje ideje i projekte, upoznati nove ljude i zabaviti se, te u isto vrijeme stjecati vještine korisne za budućnost-ovo su zanimljivi koncepti koje objedinjuju svima poznate studentske udruge. Postoje gotovo na svakom fakultetu, odsjeku ili odjelu, a cilj im je unaprijediti i poboljšati studentski život kroz razne aktivnosti i projekte.
Studentskih udruga ima mnogo, ali jedna od najaktivnijih na riječkom Sveučilištu zasigurno je i Udruga studenata Biotehnologije sveučilišta u Rijeci -USBRI, koja je na Javnom pozivu za prijavu projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti Studentskog centra Rijeka, a koje su isključivo namijenjene studentima prijavila najviše projekata – čak 9 i s time dobila najviše sredstava.
Udruga je poznata i po dugogodišnjem projektu “Kuglice dobrih želja”, tijekom kojeg svake godine u prosincu prostor udruge postane mala manufaktura koja proizvodi stotine kuglica.
Prilika je to da ugostimo predsjednicu Udruge Lanu Par, koja nam je predstavila projekte udruge, nadodala ponešto o studentskom aktivizmu, no i o samom studiju Biotehnologije, dinamici koja se može očekivati na fakultetu, te prilikama koje ovaj studij pruža za budućnost. Inače, predsjednica je studentica treće godine preddiplomskog studija Biotehnologije i istraživanja lijekova. U Udrugu se uključila već na prvoj godini studija, kako ona kaže, spletom okolnosti.
– Preko prijatelja i poznanika stupila sam u kontakt s članovima ove udruge i počela volontirati na projektima. Prvi projekt na kojem sam volontirala bila je konferencija „Budućnost i perspektiva“, gdje sam kao volonter obavljala esencijalni posao kuhanja kave. 🙂 Godinu kasnije tadašnja voditeljica projekta konferencija „Budućnost i perspektiva“, Dorotea Neuberg završila je studij, te sam, odlučivši da je vrijeme za više od kuhanja kave, tom prilikom preuzela vodstvo projekta, veli nam Par.
Ovo je povuklo njenu veću angažiranost, sve je više projekata na kojima volontira, a intenzivira se suradnja s tadašnjom strukturom ove organizacije. Trenutno je ovo Lanina prva godina predsjedništva, a uz nju tu je potpredsjednica Marcela Finek, i tajnica Sara Patačko. Ovaj trojac vodi Udrugu od srpnja 2021. godine.
– Pri pisanju projekata, ističe Lana, uvelike nam je pomogla radionica u organizaciji Studentskog Centra i Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Svaki od projekata koje provodimo imaju svojeg voditelja i suvoditelja, te je pisanje i provedba projekata idealna prilika za osamostaljenje i učenje, dodaje dalje naša sugovornica. Udruga s ponosom službeno ima 165 članova, a članovi ne moraju biti, niti nisu, samo studenti Biotehnologije, već su dobrodošli svi koji su motivirani, imaju, ili nemaju ideje za nove projekte, voljni su volontirati, te kako je Lana sročila – spremni su biti promjena koju žele vidjeti u društvu.
Na koji način studente brucoše upoznajete s radom Udruge? Prijavili ste i dobili financijska sredstva za projekte “Studenti mentori” i “Ljetna škola SOBRi”. Kako ih provodite i kako oni utječu na studentsku zajednicu?
-S projektom “Ljetna škola SOBRi” započinjemo akademsku godinu već u zadnjem tjednu rujna. Ovaj je znanstveno-edukacijski projekt namijenjen brucošima Odjela za Biotehnologiju. Cilj Ljetne škole je brucoše uvesti u osnove kemije, biologije, dati kratak uvod u labos gdje se izvode jednostavniji pokusi. Ovo je prvi kontakt novih studenata sa starijima i sa samim fakultetom, te pruža priliku za upoznavanje, ponavljanje i stjecanje boljeg razumijevanja očekivanja fakulteta i onoga što ih čeka. Odskočna daska i pomoć brucošima je i projekt “Studenti mentori” gdje svakom novom studentu bude dodijeljen mentor koji im pomaže i prati ih tijekom njihovog studiranja. Cilj ovog projekta je uključivanje brucoša u studentsku zajednicu, upoznavanje studenata s Udrugom, fakultetom, samim gradom i dinamikom studentskog život. Mentorstvo obuhvaća sve aspekte studentskog života, od pomoći pri razumijevanju načina na koji funkcioniraju kolegiji, do pomoći pri izradi pokaza za javni prijevoz i objašnjavanja načina na koji funkcionira zlata vrijedna ixica.
Evo, vrijeme je karnevala, a Udruga je dobila sredstva za Karnevalsku grupu “Kampus”. Kako teku pripreme, u što ćete se maškarati?
-Naša je karnevalska skupina, ako se ne varam, najveća karnevalska skupina, a rekla bih i najuzbudljivija na riječkom karnevalu. Ove je godine karneval odgođen, najvjerojatnije za ljetni period. Odluku o njegovoj odgodi Udruga podržava jer najbitnije je zdravlje, pa je najbolje pričekati da se epidemiološka situacija poboljša. S obzirom da našu karnevalsku skupinu čini velik broj studenata, potrebno je napraviti pretprijave koje će se provesti kada se objavi datum održavanja. Nakon pretprijava na red dolazi planiranje kostima koje ovisi o vremenskim uvjetima, te pronalazak krojača. Nadamo se da će se karneval održati u svibnju ili lipnju dok su studenti još u Rijeci, jer u slučaju da bude pomaknut sve do srpnja ili kolovoza to će uvelike utjecati na broj sudionika.
Udruga izdaje i svoj časopis, Biotech. Tko ga uređuje, piše članke, kakav sadržaj časopis obuhvaća?
-Biotech je časopis koji Udruga objavljuje jednom godišnje, besplatan je i sadrži sažetak projekata koji će biti provedeni tijekom akademske godine, kao i članke o popularnim znanstvenim temama. Cilj i ideja časopisa su kreiranje znanstveno popularnog sadržaja koji je dostupan svima. Časopis je napravljen i napisan od strane članova udruge, čime se nudi mogućnost za usvajanje i usavršavanje vještina i talenata poput grafičkog dizajna, pisanja znanstvenih radova i sličnog.
Projekt koji je dobio najviše financijskih sredstava na spomenutom Javnom pozivu je “Simpozij studenata biotehnologije-PosteRi”. O čemu je riječ?
– Ovo je projekt koji je pokrenut prošle godine, uz inicijativu tadašnje predsjednice udruge Perine Šiljeg i predsjednika Studentskog zbora Odjela za Biotehnologiju Ante Maslaća. Cilj Simpozija je pružiti platformu studentima za izradu i izlaganje postera, ali i kroz radionice i suradnju s profesorima pripremiti studente za izradu i izlaganje postera. Odlična je prilika za studente i da se ohrabre i probaju na našem Simpoziju prezentirati svoj rad i time steći iskustvo za druga izlaganja koja ih čekaju u karijeri.
Neki se projekti Udruge bave i zdravljem, sportom i druženjem u prirodi. Odakle potreba i ideja za ovime, te koji su to projekti?
-U današnjim se vremenima posebice pojavljuje potreba za boravkom u prirodi, za održavanjem i vođenjem zdravog života. „Roštiljada“ je jedan od naših projekata koji pruža priliku za druženje u prirodi, uz planinarsku rutu, roštilj i razne radionice kao što su radionica izrade bioplastike, dezinficijensa i sličnog. Kad smo kod izrade dezinficijensa bitno je spomenuti projekt “Naturis”, društveno koristan projekt u sklopu kojeg udruga proizvodi prirodnu kozmetiku, ali i dezinficijensa, jedne od osnovnih ljudska potreba u ovakvim vremenima. Ovdje je bitno spomenuti i “Otvoreni sportski dan”, projekt koji se provodi već duži niz godina, a održava se na vojnom igralištu. Studenti i ekipe studenata imaju priliku prijaviti se i okušati u raznim sportskim aktivnostima-povlačenje užeta, graničar, košarka, nogomet, trčanje…
Živimo u stresnim vremenima pandemije, koja utječe na sve aspekte našeg života, već si spomenula da su epidemiološke mjere utjecale na Karnevalsku skupinu “Kampus” i provedbu tog projekta. Ima li još projekata koji su pogođeni ovom pandemijskom situacijom?
-Prepreke pri izvedbi imali smo i s projektom “Konferencija Budućnost i perspektiva”, koji je već dvije godine održan u online izdanju, putem Zoom platforme. Ovo naravno ima svojih prednosti i mana. Prednost je što je s obzirom na online provođenje omogućeno bilo prisustvovanje sudionika iz drugih krajeva Hrvatske, te čak i nekih sudionika iz Slovenije i BiH. Cilj konferencije je povezati studente s potencijalnim budućim poslodavcima, te tu online izdanje predstavlja prepreke zbog manjka „networkinga“, druženja i pričanja studenata i poslodavaca tijekom pauzi za kavu i slično. Isto tako, i projekt “Putujući znanstvenici”, koji radi na popularizaciji znanosti, prošle godine nije mogao biti održan uživo zbog epidemioloških mjera-inače održavamo radionice u vrtićima i školama za djecu predškolske i rano školske dobi gdje se rade neki jednostavni pokusi od namirnica koje možemo pronaći u domaćinstvu. Kako radionice nisu mogle biti održane uživo, kao Udruga smo se angažirali tako da smo na Instagram i Facebook profilu “Putujući znanstvenici” objavili par video materijala za neke jednostavnije pokuse koje djeca nakon što pogledaju mogu ponoviti kod kuće sa stvarima koje imaju na raspolaganju.
Studiraš na prestižnom studiju koji ima veliku znanstvenu produkciju. Što bi savjetovala onima koj žele upisati ovaj studij?
-Najveća vrijednost ovog studija je njegova interdisciplinarnost, kroz preddiplomski studij stječe se širok spektar znanja i vještina. Kroz kolegije poput: Stanična molekularna biologija, Mikrobiologija, Biokemija, Organska kemija, dobiva se odlična podloga za diplomski studij i daljnju specijalizaciju. Studij je neobičan i zato što se odvija u tkz. turnusima, odnosno ne funkcionira semestralno, već postoje „turnus“ kolegiji, primjerice 3 tjedna se obrađuje jedan kolegij i polaže ispit iz istog, nakon čega slijedi sljedeći. Osobno bi mi bilo lakše kada bi se studij odvijao semestralno, no mnogima ovakva dinamika turnus kolegija odgovara.
Kako bi trenutno opisala studentski aktivizam na riječkom sveučilištu? Gdje vidiš prostora za poboljšanje?
– Posljednje dvije, pandemijske godine, primjećuje se pad aktivnosti, no, od ove godine, kaže Lana, vidi se svjetlo na kraju tunela, jer sve se više studenata uključuje u rad udruge i pokazuje interes. U gotovo svakom aspektu života najteže se ohrabriti i napraviti prvi korak, te zato ohrabrujem i pozivam sve studente Sveučilišta da zaprate udrugu na facebooku i instagramu kako bi bili informirani o provedbama radionica i projekata, te kako bi se mogli uključiti. Održavat ćemo i radionice namijenjene studentima, posebice brucošima, koje se bave tematikom pada ispita, kolegija i sličnih „problema“ s kojima se gotovo svaki student susretne tijekom studija. Također ovom prilikom pozivam sve studente da se jave s bilo kakvom idejom, planom, željom za volontiranjem ili sudjelovanjem na radionicama. I napominjem da su svi dobrodošli!
Za više informacija o radu Udruge pogledaj ovdje.
(razgovor: Lea BROZ, foto: Facebook, privatna zbirka)
