svjetionik.scri.hr

PREDSJEDNIK STUDENTSKOG ZBORA U RIJECI LEOPOLD MANDIĆ ZA SVJETIONIK: Ovaj saziv utjecat će na ono što može – bolji studentski standard i prehranu

Predsjednik Studentskog zbora u Rijeci je Leopold Mandić, student druge godine diplomskog studija brodostrojarstva na riječkom Pomorskom fakultetu. 

Dolazi iz Turnja, malog mjesta na obali Pašmanskog kanala. Kao većini Dalmatinaca, otkriva nam, hobiji su mu vezani za more, tako da svaki slobodan trenutak provodi na brodu s prijateljima i rodbinom. 

Studentskim aktivizmom bavi se gotovo četiri godine, a zadnju godinu studija odlučio je zaokružiti predsjedanjem skupštinom – kao svojevrsnom točkom na “i”, kaže nam. Za portal Studentskog centra govori o planovima ovog saziva Studentskog zbora.

Predstavite malo članove zbora i skupštine. Kako se odabiru članovi SZ -a Sveučilišta u Rijeci? Koliko traju mandati? 

Članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, ali i svi članovi studentskih zborova sastavnica biraju se na studentskim izborima koji se provode svake dvije godine s istim trajanjem mandata. Naša Skupština ima ukupno 24 izabrana člana na studentskim izborima te svaki SZ fakulteta ima svoga predstavnika u Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci. Moram reći da mi se čini da ovogodišnji saziv SZSUR-a ima veliki potencijal i posebno mi je drago što imamo jako puno mlađih studenata kojima su ovo “prvi koraci” u studentskom predstavništvu i koji će moći i u buduće biti nositelji studentskih promjena i aktivizma. 

NIŽE ŠKOLARINE, KVALITETNIJI PROGRAM…

Koliko je studenata glasovalo na studentskim izborima na Sveučilištu u Rijeci? Ove godine izbori su bili online zbog korone. Je li po Vama riječ o vidljivoj organizaciji, znaju li studenti koja je uloga Zbora?

Na studentskim izborima pravo glasa imaju svi redovni i izvanredni studenti Sveučilišta u Rijeci (neovisno o razini studija) koji glasuju u svojim izbornim jedinicama. Postoji jedan generalni problem u cijeloj Europi s malom izlaznošću studenata na izbore i svake godine pokušavamo različitim mehanizmima potaknuti naše studente da u što većem broju izađu na izbore, jer na kraju krajeva upravo se ti studentski predstavnici bore za niže školarine, kvalitetnije programe i studentski standard. Ove godine smo čak i prvi u Hrvatskoj organizirali u potpunosti online izbore kako bi doista svi studenti imali mogućnost glasovanja, a bez da se izlažu COVID-19 pandemiji i kako bi se olakšao pristup glasovanju. Sada kada su izbori prošli, mogu reći da imamo samo pozitivna iskustva s ovakvim načinom organizacije izbora i vjerujem da ćemo i u budućnosti provoditi online studentske izbore. 


Što Vas je motiviralo i kako je došlo do toga da se kandidirate? Na što ćete najviše staviti naglasak u svom mandatu? 

Prošle godine bio sam zamjenik predsjednice Tee Dimnjašević stoga je nekakav logičan tijek bio da ju u novom sazivu zamijenim na tom mjestu kao član skupštine s ponajviše iskustva. Motiviralo me kao u i ranija dva mandata rješavanje studentskih problema, pitanja standarda, prehrane i općenito studentskog života u Rijeci. Naglasak će zbog trenutne situacije biti na stvarima na koje se može utjecati, poput studentskog standarda, jačanja odnosa na međunarodnoj i nacionalnoj razini, da je situacija malo drugačija svakako bi jedan od naglasaka bio i na zabavnom aspektu studentskog života no nažalost to ostaje nekim budućim predsjednicima. 

KIŠOBRAN – JEDINSTVENA MEDIJSKA PLATFORMA

Na kojim projektima trenutno radite? 

Trenutno u suradnji s Domskim odborima SZSUR ustrajemo na izmjenama vezanima za povećanje standarda u smještaju studenata. Radi se i na uvođenju financijske potpore za studente roditelje, uređenje prostorija za studentsku medijsku platformu Kišobran koju vode studenti, a koja je po tome jedinstvena na Sveučilištu u Rijeci. Osim navedenih većih projekata dajemo svoj doprinos i u manjim projektima kraćeg trajanja, poput raznih konferencija, panela i slično.

Imate dosta iskustva u radu Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Što biste rekli da je najizazovnije studentskim predstavnicima u njihovom radu kako na sveučilišnoj tako i na fakultetskoj razini? 

Svakako je najizazovnije kombinirati fakultetske obaveze s obavezama vezanima za studentsko predstavništvo. Ponekad se na razini sastavnica kod pojedinih profesora javlja krivi pogled na studentski aktivizam pa studenti od tog znaju imati posljedice. Ponekad određeni projekti uzmu više vremena od planiranog pa pati i aspekt društvenog života izvan Zbora i fakulteta, najbitnije u svemu je pronaći dobar balans i vješto zavladati organizacijom vremena. 

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju te uglavnom prelazak na online nastavu kako se studenti snalaze u cijeloj toj situaciji? Što vidite kao prednosti, a što kao nedostatke online nastave, odnosno hibridnog modela? Kakva je situacija na terenu?

Jedna od prednosti online nastave je sigurno lakši pristup predavanjima i komoditet gdje ustvari iz udobnosti svoga doma pristupate predavanjima. Također, jedna od prednosti je i što možete lakše upisati i slušati kolegije na drugim sastavnicama ili drugim Sveučilištima (primjer YUFE mreže) koji se također izvode u online okruženju. Kada razmišljamo o nedostacima online nastave sigurno nam ponajviše nedostaje onaj socijalni kontakt i druženja s kolegama i kolegicama i profesorima, a što se tiče same kvalitete predavanja, neke stvari je lakše naučiti klasičnim predavanjima gdje imate neposredni kontakt s profesorom/icom. Također, svjesni smo da se prelazak na online nastavu dogodio takoreći “preko noći” i veoma je teško govoriti o nedostacima takve nastave, ali ono što smo dobili kao povratne informacije jest da su u nekim trenucima studenti imali i više obaveza nego tijekom klasične nastave i veoma je teško bilo odrađivati praksu, odnosno praktičnu nastavu. Hibridni model izvođenja nastave koji je trenutno aktualan na našem Sveučilištu primarno omogućava da se sve obaveze izvršavaju u skladu s epidemiološkim mjerama i preporukama, a pritom se ne dovodi u pitanje ostvarivanje ishoda učenja.

Što mislite pridržavaju se studenti epidemioloških mjera, i da li im teško pada socijalna distanca? Kakve informacije Vi imate po tom pitanju? 

Iz osobnog iskustva mogu reći da je sigurno jedna od najtežih stvari fizička distanca na koju smo stalno upozoravani, ali isto tako vidim da se većina kolega i kolegica pridržava preporuka i mjera i da rijetko kada sretnem nekoga bez maske ili da se ne pridržava nekih drugih preporuka. I tijekom prošle akademske godine, kada je i sve krenulo s pandemijom i ograničavanjima i tijekom ovog semestra mislim da su se studenti Sveučilišta u Rijeci iskazali svojom odgovornošću, ali i humanosti jer su se u ovom teškom razdoblju uključili u različite inicijative kako bi pomogli onim najugroženijim skupinama (#studenti pomažu – izrada vizira za zdravstvene djelatnike; COVID Call Centar, ispomoć u medicinskim ustanovama i volontiranje, odnosno pomaganje našim ugroženim stanovnicima). Mislim da je za sve nas ovo još uvijek situacija na koju se prilagođavamo iz dana u dan i koliko god mjeseci već živimo s pandemijom uvijek nas nešto novo iznenadi i dočeka. U tom smislu ne mogu tvrditi da je sve super i jednostavno jer vjerujem da bi svi voljeli da možemo normalno izaći negdje otputovati ili samo sjesti na kavu s prijateljima. No, isto tako svjesni smo da su to stvari koje će još neko vrijeme morati pričekati jer naravno da je zdravlje najvažnije. 

UVIJEK SPREMNI ZA VOLONTIRANJE

Studenti s Medicinskog fakulteta javili su se za kao ispomoć liječnicima koji se bore s pandemijom. Kako komentirate ovu inicijativu i gdje vidite još prostora za uključivanje mladih dok traje epidemija? 

Već sam spomenuo kako su se naši studenti i studentice, ali i drugi djelatnici UNIRI, od početka pandemije uključili u različite inicijative kroz koje pomažu onim najugroženijim skupinama. Studenti Medicinskog fakulteta ovaj put su se stavili na raspolaganje zdravstvenim ustanovama kako bi i tako pružili pomoć i podršku u borbi s pandemijom. Mislim da je to samo još jedan dokaz koliko su studenti spremni na volontiranje i humanitarni rad, bez obzira o okolnostima. To je samo jedna od inicijativa u kojoj su studenti i studentice uključeni, trenutno je aktivan i Info centar za COVID – 19 NZZJZ & UNIRI – Call centar gdje volonteri i volonterke odgovaraju na brojne upite naših građana i tako im pružaju informacije, ali i podršku u vrijeme pandemije. Isto tako, znam da su brojne naše kolege uključene i u različite volonterske aktivnosti kroz civilne udruge tako da doista su naši studenti svjesni važnosti takvog aktivizma i to je jedna prepoznatljiva karakteristika našeg Sveučilišta. Lani smo se priključili i inicijativi Hrvatskog studentskog zbora “Studenti pomažu” prilikom koje je u Rijeci uz pomoć građana, lokalnih gospodarstvenika i udruga izrađeno 1.100 vizira koji su darovani medicinskom osoblju, zaposlenicima u ljekarnama i drugima koji su se prijavili da su im viziri potrebni. Inicijativi se je među pravima priključila i Hrvatska zajednica tehničke kulture iz Kraljevice bez kojih u početku ne bi bilo moguće realizirati navedeno.


Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci ima svoje predstavnike u YUFE Studentskom Forumu; možete li nam reći koja je njegova uloga? Kakvo je iskustvo studiranja u vrijeme pandemije na drugim Sveučilištima članicama Foruma? 

Sveučilište u Rijeci dio je europske mreže sveučilišta YUFE (YOUNG UNIVERSITIES FOR FUTURE OF EUROPE) i studenti imaju veliku ulogu u toj mreži s posebnim naglaskom da se sve kreira u suradnji sa studentima. Sva uključena sveučilišta u YUFE mrežu imaju po tri studentska predstavnika koji su članovi YUFE Studentskog foruma, ali i koji aktivno sudjeluju u radnim paketima i kreiraju programe YUFE mreže. Krenula je virtualna mobilnost te su naši studenti imali priliku upisati i slušati online kolegije s drugih sveučilišta iz spomenute mreže, a od sljedećeg semestra će imati na raspolaganju dodatne mogućnosti kao YUFE studenti. Mislim da je ovo izvrsna prilika za sve nas i nadam se da ćemo iskoristiti sve mogućnosti koje nam YUFE mreža pruža. Naravno da željno iščekujemo i mogućnost fizičke mobilnosti te ćemo tek onda u punom smislu shvatiti što znači YUFE mreža za sve nas. Što se tiče studiranja u vrijeme pandemije na drugim Sveučilištima članicama YUFE mreže, ono uvelike ovisi o generalnim mjerama u njihovim državama. Primjerice, u Belgiji je kretanje Kampusom ograničeno, ne možete se kretati bez pratnje zaštitara i oni su tu mjeru nazvali “Corona free Campus”, u Nizozemskoj je također cijela nastava prebačena u online okruženje i također imaju brojna ograničenja uz okupljanja.

Što biste poručili studentima za nadolazeći period?

Mislim da je najvažnije da i dalje ostanemo odgovorni i pazimo na sebe i ljude s kojima smo okruženi. Iskreno se nadam da će se situacija što prije “unormaliti” i da ćemo se moći vratiti onim svakodnevnim ritualima koji su sada u drugom planu, a do tada jednostavno moramo izdržati i prilagoditi se okolnostima. Nije lako niti jednostavno, ali sve jednom prođe pa će tako i ovo, a SZSUR stoji na raspolaganju za bilo kakva pitanja, podršku ili ideje od strane naših studenata i pozivam ih da nam se slobodno jave.

Mislim da je najvažnije da i dalje ostanemo odgovorni i pazimo na sebe i ljude s kojima smo okruženi. Iskreno se nadam da će se situacije što prije “unormaliti” i da ćemo se moći vratiti onim svakodnevnim ritualima – Leopold Mandić, predsjednik riječkog SZ –a.

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme