Od kolijevke pa do groba najljepše je studentsko doba- većina bi se sadašnjih studenata, a i onih koji su svoj studij završili, složila. Selidba u novi grad ili ostajanje u istom, ali uz novu perspektivu koju možemo pripisati upoznavanju novih ljudi, učenju zanimljivih predmeta, sudjelovanju u raznim studentskim aktivnostima i udrugama, izlascima s prijateljima, jeftinoj hrani u studentskoj menzi- sve su to ljepote studentskog života. No, nije sve tako bajno. Sa studentskim životom dolazi i stres oko kolokvija, projekata, završnih ispita, problemi s cimerima, preispitivanje odluke i razmišljanje o budućnosti, pitanja poput „di ću se zaposlit?“ postaju sve češće što smo bliže završetku studija.
S ovakvim se pitanjima i problemima lakše suočiti uz pomoć. Pomoć studentima, ali i zaposlenicima sveučilišta nudi Sveučilišni savjetovališni centar u sklopu kojeg djeluju Psihološko savjetovalište, Ured za karijere i Ured za studente s invaliditetom. Razgovarali smo s Ines Jakovčić iz Psihološkog savjetovališta, te s Nikoletom Zubić iz Ureda za karijere koje predstavljaju na koje načine djeluju Savjetovalište i Ured, te s kojim se problemima i pitanjima studenata najčešće susreću i javljaju Psihološko savjetovalište u sklopu Sveučilišnog savjetovališnog centra, koje se nalazi na Građevinskom fakultetu, ovdje je da pomogne sa stresom, anksioznošću ili kao sigurno mjesto za razgovor.
Cilj je savjetovališta pružiti besplatnu stručnu psihološku pomoć i podršku studentima, ali i drugim članovima riječkog Sveučilišta s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja. U sklopu Psihološkog savjetovališta provode se individualni i grupni psihološki tretmani, održavaju radionice i predavanja, te se izrađuju psiho edukativni materijali. Radionice i predavanja provode se najčešće u suradnji s nastavnicima i studentima, odnosno na njihovu inicijativu. Bave se i temama kao što su komunikacijske vještine, „mindfulness“, suočavanje sa stresom, strah od javnog nastupa itd. Sudjeluju na različitim studentskim kongresima, ljetnim školama te se odazivaju na razne studentske inicijative i događaje.
Kolika je potražnja za Psihološko savjetovalište, odnosno koliko ljudi Vam se u prosjeku javlja?
Ines: Psihološko savjetovalište javljaju se studenti svih sastavnica i studija, a do danas je pomoć potražilo gotovo 4.000 ljudi. U posljednjih godinu i pol dana primjećuje se porast broja studenata koji nam se obraćaju za pomoć. Nadalje, 2021. godine zaprimili smo rekordnih 396 prijava, pri čemu se taj trend nastavlja i u prva 2 mjeseca ove godine. Od početka nove akademske godine mjesečno pomoć potraži minimalno 50 studenata, pri čemu treba naglasiti da većina studenata treba više od jednog razgovora.
Tijekom pandemije mediji su jako puno pisali o mentalnom zdravlju, na neki se način smanjila stigma od traženja stručne pomoći, pa je sve to doprinijelo činjenici da nas studenti sve više trebaju i kontaktiraju. Sveučilište u Rijeci je u ovoj izvanrednoj situaciji pokazalo veliki senzibilitet na potrebe studenata i izdvojilo dodatna sredstva za financiranje rada SSC-a, što nam je omogućilo zapošljavanje još jedne psihologinje i angažiranje vanjskih suradnika.
Koliko zaposlenih broji savjetovalište, te s obzirom na spomenutu potražnju, dolazi li do gužve?
Ines: Trenutno imamo četiri zaposlene psihologinje i trudimo se da studenti ne čekaju predugo termin prvog razgovora, ali postoji i lista čekanja za uključivanje u tretman. Ovim putem bih apelirala na studente da pravovremeno odgovaraju na naše mailove i ponuđene termine, jer je svaki termin dragocjen i može biti koristan nekom drugom studentu koji je na listi čekanja. Spomenuto povećanje broja ljudi koji nam se javljaju objašnjavamo povećanom svjesnošću studenata o važnosti mentalnog zdravlja, ali i činjenicom da Psihološko savjetovalište djeluje od 1998. godine na našem Sveučilištu, pa se informacija o našem djelovanju širi usmenom predajom. Tijekom pandemije mediji su jako puno pisali o mentalnom zdravlju, na neki se način smanjila stigma od traženja stručne pomoći, pa je sve to doprinijelo činjenici da nas studenti sve više trebaju i kontaktiraju. Sveučilište u Rijeci je u ovoj izvanrednoj situaciji pokazalo veliki senzibilitet na potrebe studenata i izdvojilo dodatna sredstva za financiranje rada SSC-a, što nam je omogućilo zapošljavanje još jedne psihologinje i angažiranje vanjskih suradnika.
Što govori statistika – s kojim se problemima studenti suočavaju?
Ines: Prema statistici Psihološkog savjetovališta studenti se najčešće javljaju zbog različitih strahova, panika i anksioznosti, niskog samopoštovanja, problema u odnosima s drugima, depresivnosti itd. Obraćaju se i zbog problema u učenju i polaganju ispita, nedovoljno razvijenih životnih vještina, kao što su komunikacijske vještine, vještine regulacije emocija, organizacije vremena i slično. Važno je napomenuti da se problemi emocionalne prirode nerijetko reflektiraju na funkcioniranje na fakultetu, ali i obrnuto. Ponekad studenti razviju anksiozne i/ili depresivne simptome nakon neuspjeha na studiju ili nekih drugih problema s učenjem.
Studenti se najčešće javljaju zbog različitih strahova, panika i anksioznosti, niskog samopoštovanja, problema u odnosima s drugima, depresivnosti itd. Obraćaju se i zbog problema u učenju i polaganju ispita, nedovoljno razvijenih životnih vještina, kao što su komunikacijske vještine, vještine regulacije emocija, organizacije vremena i slično. Važno je napomenuti da se problemi emocionalne prirode nerijetko reflektiraju na funkcioniranje na fakultetu, ali i obrnuto.
Utjecaj pandemije?
Ines: Od kad je započela pandemija COVID-19 bolesti primjećujemo da se studenti još češće nego ranije javljaju zbog problema s koncentracijom, smanjenjem ili gubitkom volje za učenje, anksioznih smetnji, problema sa spavanjem, problema u odnosima s drugima itd. Ovo je zaključak koji ne iznenađuje, no ukazuje na velike probleme, koje pandemija i vrijeme u kojem živimo, stvaraju svima, pa tako i studentima.
Sastavnica SSC –a je Ured za karijere?
Nikoleta: Da. Ured za karijere također je jedna od sastavnica Studentskog savjetovališnog centra. Ured je namijenjen pružanju usluga koje će studentima i alumnima omogućiti upoznavanje s različitim mogućnostima profesionalnog razvoja te stjecanje znanja i vještina koje su im potrebne za uspjeh na radnim mjestima u budućnosti i ostvarenje vlastitih profesionalnih potencijala. Cilj Ureda je razvijati kod studenata vještine upravljanja karijerom, te povećanje zapošljivosti i konkurentnosti studenata na tržištu rada.
Kakve se aktivnosti provode u okviru Ureda za karijere?
– Svi navedeni ciljevi Ureda za karijere ostvaruju se kontinuiranim provođenjem savjetodavnih, informativnih, edukativnih i istraživačkih aktivnosti.
–Edukativne aktivnosti odnose se na redovito provođenje radionica, predavanja i tribina namijenjenih razvoju komunikacijskih vještina te vještina upravljanja karijerom. To su najčešće radionice i predavanja vezana uz pismeno i usmeno predstavljanje poslodavcima (pisanje životopisa i priprema za selekcijski intervju), donošenje karijernih odluka te izradu karijernog plana. Također, na pojedinim sastavnicama Sveučilišta Ured za karijere SSC-a redovito organizira tribinu pod nazivom Practice Café. Tribina je namijenjena upoznavanju studenata s iskustvima na tržištu rada. Alumni trenutnim studentima predstavljaju svoja prva radna iskustva, stečena praktična znanja i vještine, ali i izazove s kojima su se susreli nakon stjecanja diplome.
-Ove akademske godine, u suradnji s Doktorskom školom i Studentskim zborom Sveučilišta u Rijeci Ured za karijere SSC-a započeo je s organizacijom slične aktivnosti namijenjene našim doktorandima. Tribina PhD Career Café namijenjena je razmjeni iskustava te upoznavanju studenata poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija svih sastavnica riječkog Sveučilišta s različitim mogućnostima vezanim uz razvoj karijere u akademskom i neakademskom okruženju.
S kakvim pitanjima i problemima se studenti najčešće javljaju uredu za karijere?
Nikoleta: Najčešće potrebe zbog kojih se studenti i alumni javljaju na individualno savjetovanje Uredu za karijere jesu: pisanje odnosno usavršavanje životopisa i motivacijskog pisma i/ili priprema za selekcijski intervju, zatim pronalazak stručne prakse i/ili sezonskog posla, donošenje karijernih odluka (odabir ili promjena studija, odustajanje od studija i sl. te informiranje o mogućnostima zapošljavanja. U 2021. godini bilježimo značajan porast u broju provedenih radionica, predavanja i tribina za gotovo 80 posto, dok je broj sudionika porastao za gotovo 135 posto u odnosu na prošlu godinu. Jedan od mogućih razloga je i veća dostupnost edukativnih aktivnosti s obzirom da je većina provedena online, no svakako treba istaknuti i veću potrebu studenata i alumna za ovim oblikom podrške, posebno u razdobljima prelaska iz svijeta obrazovanja u svijet rada.
