svjetionik.scri.hr

USPJEH ZNANSTVENICA FMTU -a: Nije bitno samo provoditi načela održivosti, već ih znati ispravno komunicirati široj javnosti

Doc. dr. sc. Ana Čuić Tanković i dr.sc. Jelena Mušanović mlade su znanstvenice s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koje su objavile rad pod nazivom Exploring Direct and Indirect Effects of Sustainability Communication on Destination Reputation, u prestižnom časopisu Journal of Destination Marketing & Management.

Okosnica rada je održivi turizam koji uzima u obzir kulturni, ekološki i društveni razvoj, dok komunikacija ima važnu ulogu u kontekstu privlačenja turista. Drugim riječima, hrvatske znanstvenice imale su za cilj istražiti odnos između komunikacije održivosti i reputacije destinacije. Ovaj uspjeh bio je dovoljan razlog da ih ugostimo.

Kako je došlo do objave Vašeg rada i koliko se dugo radili na njemu?

Ideja je nastala spojem naših dvaju područja, budući da se Ana bavi komunikacijom, a Jelena reputacijom destinacije. Naš fakultet je veoma angažiran u promicanju i edukaciji o održivom razvoju te je prirodan tijek bio da se i naši znanstveni napori usmjere k tome.

Na radu smo radile u fazama kroz malo više od dvije godine. Sam proces objave nije bio posebno zahtjevan jer su recenzenti davali izrazito konstruktivne primjedbe te je cijeli recenzijski postupak bio s jednim ciljem: podizanje kvalitete rada. Jako smo zahvalne našim recenzentima jer su zaista bili od pomoći. U tako priznatom časopisu mali postotak radova uopće dođe do recenzije jer većinom urednik filtrira samo one koji imaju potencijala, tako da je prvo veselje bilo uopće imati priliku da nam netko pročita rad i da korisne sugestije. Moramo napomenuti da smo u zadnjih par godina jedna i druga puno ulagale u naš znanstveni put i pokušavale objaviti u jakim časopisima: nekada bi nam to uspjelo, a nekada ne. No sam taj proces nas je jako obogatio, puno smo toga naučile, i sam naš način razmišljanja i pisanja je puno bolji nego u našim počecima.

Moramo biti iskrene i priznati da smo prije slanja u ovaj časopis, poslale isti rad u drugi časopis, također jako renomirani s nešto nižim impact faktorom od ovoga. Rad je tada bio odbijen. Svejedno, dobili smo odlične komentare od glavnog urednika koji je jako pohvalio rad, ali nije smatrao da je adekvatan za časopis (taj poznati good fit). Njegovi komentari su nam povećali samopouzdanje te smo onda tražili časopis koji svojom tematikom u potpunosti pokriva ovo područje i to je na našu radost bilo uspješno!

Doc. dr. sc. Ana Čuić Tanković i dr.sc. Jelena Mušanović

A o kakvom je časopisu riječ?

Journal of Destination Marketing & Management spada u Excellence kategoriju u Scopusu, Q1 u WOSu, s CiteScore= 11.2, a IF=7.158. Objave u tako prestižnim časopisima stavljaju nas uz bok sa slavnim imenima, koji su imali puno više mogućnosti tijekom svojeg obrazovanja i poslovnog puta nego mi. Ne možemo se usporediti s kolegama koji djeluju na prestižnim svjetskim sveučilištima, budući da smo ograničeni u opremi, softverima, resursima, bazama, edukacijama i poznanstvima, no svi konkuriramo u istim prestižnim časopisima.

No, Hrvatska je poznata po malim ljudima velike volje: imamo i mi znanstvenike koji s prezimenima punih dijakritičkih znakova objavljuju u najboljim časopisima. Ne tako davno i mi smo čule da je sve preko IF=5 gotovo nedostižno u društvenim znanostima, pogotovo bez novaca za golden open access, koji je za naš rad bio oko 3000 eura. Ali eto, uspjele smo. I to nas još više motivira za dalje: imamo puno ideja, tako da vjerujemo da je ovo tek početak.

Potaknute smo sve većom valorizacijom tako dobrih radova, ali i nagradama koje naš Fakultet dodjeljuje za takvu vrstu objava. Na tomu im i ovim putem zahvaljujemo jer smo mogle ulagati u daljnja istraživanja.

Komunikacija održivosti je relativno novo područje jer se istražuje percepcija korisnika i potrošača o tome vrednuju li napore poduzeća i destinacija njihovom provedbom elemenata održivosti.

Vaš rad je imao za cilj istražiti odnos između komunikacije održivosti i reputacije destinacije. O čemu se tu radi i kojim ste se metodama tijekom ovog istraživanja služili?

Komunikacija održivosti je relativno novo područje jer se istražuje percepcija korisnika i potrošača o tome vrednuju li napore poduzeća i destinacija njihovom provedbom elemenata održivosti. Stoga smo htjele istražiti turističke zajednice Hrvatske i ispitati koliko komunikacija održivosti utječe na percepciju reputacije destinacije. Analizirali smo komunikaciju održivosti prema dva glavna faktora: informacije o održivosti i motiviranje dionika. Htjele smo vidjeti postoji li direktna i indirektna veza komunikacije održivosti na reputaciju destinacije te je li zadovoljstvo posrednik toj indirektnoj vezi. U tu svrhu postavile smo teorijski model čije smo veze ispitale primjenom metode parcijalnih najmanjih kvadrata modeliranja strukturnim jednadžbama (PLS-SEM) koja dozvoljava ispitivanje direktnih i indirektnih veza. Rezultati su pokazali da je indirektna veza jača, no i ona direktna je statistički značajna. Time smo unaprijedile teoriju, no dale i implikacije struci da nije samo bitno provoditi načela održivosti, već znati ih ispravno komunicirati široj javnosti.

Napori usmjereni prema održivosti, ali i komunikaciji iste direktno i indirektno utječu na percepciju reputacije destinacije – Doc. dr. sc. Ana Čuić Tanković i dr.sc. Jelena Mušanović.

Što zapravo iz cijelog istraživanja možemo iščitati?

Napori usmjereni prema održivosti, ali i komunikaciji iste direktno i indirektno utječu na percepciju reputacije destinacije. To su iznimno bitne informacije voditeljima turističkih destinacija koji mogu temeljem našeg rada provjeriti sadržaje koje nudi destinacija te način njihova prikaza.

Hrvatska, kao destinacija koja je jako primamljiva današnjim turistima, i dalje jako ovisi o turističkoj sezoni. Stoga je povećana svijest o potrebi implementacije načela održivosti i usmjeravanja svojih napora prema održivom razvoju. Naš Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu jedina je institucija koja nudi cijelu visokoobrazovnu vertikalu u Menadžmentu održivog razvoja: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski doktorski studij. Time se nude mladim generacijama kompetencije i vještine za postati donositelji odluka u smjeru održivosti prema izazovima, ne samo današnjice, nego i onoga što će donijeti budućnost.

Sve se više priča o održivom turizmu. Što je po vama održivi turizam i gdje je Hrvatska u svemu tomu? Da li vam se sviđa u kojem smjeru cijela naša turistička strategija ide i što biste da možete mijenjali?

Hrvatska, kao destinacija koja je jako primamljiva današnjim turistima, i dalje jako ovisi o turističkoj sezoni. Stoga je povećana svijest o potrebi implementacije načela održivosti i usmjeravanja svojih napora prema održivom razvoju. Naš Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu jedina je institucija koja nudi cijelu visokoobrazovnu vertikalu u Menadžmentu održivog razvoja: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski doktorski studij. Time se nude mladim generacijama kompetencije i vještine za postati donositelji odluka u smjeru održivosti prema izazovima, ne samo današnjice, nego i onoga što će donijeti budućnost.

Ministarstvo turizma i sporta upravo je u finalnoj fazi predstavljanja Strategije za razvoj održivog turizma do 2030. godine. Zadovoljstvo nam je što je Fakultet imao priliku biti konzultant prilikom izrade. Studijski programi fakulteta i sve njegove aktivnosti koje već od ranije poduzima u suglasnosti su sa spomenutom Strategijom.

Kako je raditi u timu?

Povezuje nas ljubav prema znanstvenim istraživanjima, metodološkoj rigoroznosti i kreativnim idejama u nastavi. Istinske smo zaljubljenice ovog posla i, iako nas u nekim trenucima uhvati želja da svoje znanje valoriziramo samo u praksi, vjerujemo u vrijednost našeg nastavnog i znanstvenog rada. Držimo se maksime da je uz kavu bolje pričati o idejama nego o ljudima :), zbog toga smo visoko motivirane rješavati neke znanstvene nedoumice i nije nam teško oduzeti si od sna da bismo dovršile rad ili pokušale odgovoriti na vrijeme zahtjevima recenzenta. Oboje smo majke, Jelena ima dvoje, a Ana četvero djece, tako da uz nastavu i znanost, svakodnevica nam je ispunjena kućanskim poslovima i brigom o djeci. A koji su izazovi biti žena, majka i znanstvenica- e to je tema za drugi put. 🙂

(tekst: ljiljana hlača, foto: privatna zbirka)

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme