Objavljeni su rezultati istraživanja o učincima pandemijskih okolnosti na kvalitetu i organizaciju nastave iz perspektive visokoškolskih nastavnika, njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost, razinu digitalnih kompetencija te psihološko funkcioniranje u uvjetima tzv. novog normalnog. Naziv istraživanja je bio “Visokoškolski nastavnici i pandemija”.
Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u njemu je sudjelovalo više od 1200 visokoškolskih nastavnika iz cijele Hrvatske.
Zaključci su strukturirani u nekoliko kategorija:
Kvaliteta i organizacija nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19
- Tijekom ak. god. 2020./2021. dominantan oblik održavanja nastave na visokim učilištima u RH bila je tzv. mješovita ili hibridna nastava
- Većina sudionika (67 %) preferira održavanje nastave u učionici
- Kao ključne izazove u organizaciji nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 nastavnici prepoznaju povećano radno opterećenje (14 %), osiguravanje kvalitete nastave (12 %), nejednakosti među studentima u smislu dostupnosti računala i interneta (11 %) te prostorna ograničenja visokih učilišta (10 %)
- Nastavnici su vrlo zadovoljni ili zadovoljni (69 %) kvalitetom izvedbe predavanja
- U ak. god. 2020./2021. sudionici su tjedno prosječno po kolegiju proveli više sati u pripremi i održavanju online nastave nego što je to slučaj kod učioničkog oblika nastave
- 23 % nastavnika smatra da online nastavom ne mogu dobro pripremiti studente za sve oblike ocjenjivanja
- Više od 70 % nastavnika smatra da su opći uvjeti rada za online nastavu bili zadovoljavajući te kako su imali potrebne tehničke uvjete za pripremu i realizaciju online nastave
- Za najveći postotak nastavnika (43 %) znatan je problem održavanje određenih oblika nastave poput praktične, laboratorijskih vježbi, praktikuma i radionica
- Kako bi se poboljšala kvaliteta i organizacija nastave, potrebno je prilagoditi nastavne materijale i kurikul online nastavi, raditi na prevenciji neetičnog ponašanja studenata te razvoju digitalnih kompetencija nastavnika
Znanstvena, stručna i umjetnička aktivnost tijekom pandemije bolesti COVID-19
- Za 66 % nastavnika provođenje znanstvene, stručne i umjetničke aktivnosti tijekom pandemije bilo je otežano
- 51 % nastavnika navodi kako su im prostorni i tehnički uvjeti za izvođenje znanstveno-istraživačkog, stručnog ili umjetničkog rada bili osigurani
- Od problema s kojima su se susretali, 77 % nastavnika navodi nemogućnost odlaska na znanstvene ili stručne skupove, 74 % manjak vremena i mogućnosti za znanstveni, umjetnički ili stručni rad, a 55 % mogući zastoj u znanstvenom napredovanju
- U protekloj akademskoj godini 78 % sudionika istraživanja objavilo je znanstveni ili stručni rad
- 74 % ih je objavilo 1 do 3 rada, a više od 6 radova objavilo je 6 % sudionika istraživanja
- Većina sudionika istraživanja sudjelovala je na stručnim, odnosno znanstvenim konferencijama i to online (61 %) dok 23 % nastavnika uopće nije sudjelovalo na konferencijama
Digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije bolesti COVID-19
- 72 % nastavnika smatra da imaju dobre i jako dobre digitalne kompetencije za poučavanje u visokom obrazovanju
- 87 % nastavnika smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje iz primjene tehnologija e-učenja
- 21 % nastavnika nije sigurno u prednosti IKT-a i e-učenja u nastavi, 18 % ga upotrebljava samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije
- IKT i e-učenje koriste se u nastavi dominantno za: postavljanje sadržaja kolegija i distribuciju nastavnih materijala, obavijesti o kolegiju i izvođenju nastave, online predavanja, komunikaciju
- 30 % nastavnika pohađalo je online programe izvan Hrvatske, a 23 % njih nije pohađalo uopće programe usavršavanja u području IKT-a i e-učenja
- Nastavnicima je potrebno dodatno stručno usavršavanje u digitalnoj pedagogiji (59 %) te u suvremenim tehnologijama (54 %)
- Nastavnici smatraju da im je u pripremi i provođenju nastave važna podrška: u korištenju tehnologija e-učenja, u korištenju IKT-a, u pripremi i izradi e-kolegija te vezano uz pedagoške metode poučavanja
Psihološko funkcioniranje nastavnika tijekom pandemije bolesti COVID-19
- Oko polovine (48 %) sudionika osjeća se umjereno uznemireno cjelokupnom pandemijskom situacijom, dok je situacija jako ili vrlo jako / ekstremno opterećujuća za 28 % nastavnika
- Oko trećine nastavnika procjenjuje da se njihovo tjelesno zdravlje (35 %) i psihičko stanje (33 %) pogoršalo
- Općenito zadovoljno životom jest 39 % nastavnika, a gotovo je sličan broj onih koji su u različitom stupnju nezadovoljni (40 %) svojim životom
- Ravnotežom privatnog i poslovnog života u određenoj je mjeri zadovoljno 41 % nastavnika, dok 43 % iskazuje neku razinu nezadovoljstva
- Umjerenu i višu razinu optimizma u pogledu budućnosti iskazuje 78 % nastavnika, dok malu razinu optimizma ili nedostatak optimizma navodi 21 % sudionika.
- Razumijevanje i potporu svojih visokih učilišta u potpunosti ili jako doživjelo je 28 % nastavnika, 39 % ih je doživjelo umjerenu potporu, a trećina (33 %) navodi da je takvu potporu osjećala malo ili uopće nije
- 13 % nastavnika razmišljalo je o traženju stručne psihološke pomoći tijekom pandemije, a zatražilo ju je 6 %
