Vrijeme je ispitnih rokova na fakultetima stoga smo odlučili provjeriti koliko studenata ustvari uopće uči iz knjiga, to jest, iz službene literature, a koliko ih se okreće dobrim starim skriptama u potrazi za znanjem.
Iako korisne – skripte su često pojednostavljene verzije ispitne literature, sadržavaju manje informacija, manje su opširne u usporedbi s “knjigama”, dok s druge strane stručna literatura je studentima suhoparna, previše je tu informacija, mnogo toga nije ni važno (znate onu – ma to neće pitati -pa se onda u ispitu pojavi nešto što piše u fusnoti :))- a predstavljaju problem onim studentima koji ne znaju odvojiti bitno od “nebitnog”.
Skripta ili literatura – pitanje je sad!
Primjerice, Larisa, studentica studija Kulturologije na Filozofskom fakultetu za učenje koristi kombinaciju skripti koje sama piše i knjiga koje su zadane za čitanje.
Iako, najčešće učim iz skripte koju sam sama napravila to mi oduzima dosta vremena, ali smatram da mi pomogne dugoročno zapamtiti puno više informacija nego što bih zapamtila i naučila čitajući samo skriptu koju je netko napisao ili prolazeći kroz zadani tekst.”
S druge strane Elizabeta, studentica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija otkrila nam je na koji se način ona priprema za ispite, odnosno koje materijale koristi. Ona se odlučuje za materijale s Merlina, u kombinaciji sa skrpitom.
Učim najviše iz materijala koje profesori objavljuju na Merlinu. Osim toga, ako postoji neka skripta za koju znam da je provjerena i dobra onda učim iz nje radije nego iz literature s obzirom na to da na sažetiji način prikazuje bitne stvari iz gradiva. Uz to, ako mi neki dio gradiva iz skripte nije jasan ili nije dovoljno objašnjen u skripti onda potražim taj dio u literaturi kako bih ga bolje shvatila.
Čini se da unatoč manama mnogim je studentima skripta i dalje go to metoda učenja. Potvrđuje nam to i Đeni, koja studira na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
Većinom učim iz skripti zato što se tamo nalazi najbitnije što ja moram znati na kolokvijima i ispitima. Također skripte mi uštede dosta vremena jer kada bih išla učiti iz knjige, najprije bih trebala sve pročitati, zatim izvući najvažnije i onda tek učiti za provjeru znanja. Isto tako, kada se približavaju provjere najčešće bude koji seminar ili projektni zadatak pa kada trebam učiti, želim posvetiti i neko vrijeme za ostale stvari ili želim jednostavno imati svoje slobodno vrijeme kada sam u obavezama.
Od tri studentice koje su s nama podijelile svoje alate i metode učenja, sve ih povezuje – skrpta.
U vrijeme kolokvija, završnih ispita i seminara studentima je teško pronaći vremena za sve, pa tako i za učenje iz literature- iz tog razloga, mnogi posežu za “skraćene verzije”.
No, bitno je za napomenuti da ako učite iz skripte imajte na umu da one trebaju biti kvalitetne! Skripte koje se prenose s generacije na generaciju nisu loše – ali dobro ih je osvježiti novim podacima.
Uglavnom čitanje ispitne literature (općenito) zahtjeva mnogo vremena i rada, što znači da treba ipak ranije krenuti s učenjem. To možda zvuči naporno – ali sigurno daje rezultate.
Sretno!
