svjetionik.scri.hr

BRINI O ZDRAVLJU: Važnost samopregleda dojki

Nastavljamo s članicima iz serije Brini o zdravlju, a ovog puta naša vanjska suradnica dr. sc. Marijana Turčić, dr. med., spec. školske medicine, iz studentske ambulante Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ -e na Kampusu, Sveučilišta u Rijeci odlučila se osvrnuti – na važnost samopregleda dojki.

Rak dojke najčešći je tumor kod žena u Hrvatskoj. Pojavljuje se u žena bilo koje dobi, no ako se bolest otkrije u ranoj fazi, izgledi za ozdravljenje su veliki. Iako još nije identificiran specifičan uzrok nastanka raka dojke, uz godine starosti postoji još nekoliko rizičnih čimbenika koji povećavaju mogućnost njegova razvoja, a to su:

· prekomjerna tjelesna težina

· prehrana bogata masnoćama i šećerima

· pušenje

· genske mutacije (5 do 10 posto svih karcinoma dojke je nasljedno, a dio njih je nosilac genske mutacije, od kojih su najčešće prepoznate BRCA1 i BRCA2

· izloženost ionizirajućem zračenju

· nedovoljna fizička aktivnost

· stres

Ovdje valja napomenuti da svakako najveći rizik (čak 9 puta veći od ostalih) nose žene čije su majke imale obostrani rak dojke prije menopauze. Međutim, postoje i slučajevi raka dojke kod kojih se nije mogao dokazati utjecaj niti jednog od navedenih čimbenika. Upravo je iz tog razloga redoviti samopregled dojki od ključne važnosti za rano otkrivanje promjena u dojkama, kao i u prevenciji ove zloćudne bolesti.

Samopregled dojki trebao bi se početi raditi već od doba puberteta, i to svaki mjesec u prvom djelu ciklusa kada se dojke opuste i budu najmekše. Naime, dojke su organi građeni od žljezdanog tkiva, izvodnih kanala, masnog tkiva i veziva, te je kod svake žene njihov omjer drugačiji. Žljezdano tkivo dojki je pod hormonalnih utjecajem, tako da se tijekom menstrualnog ciklusa mijenjaju i dojke.

Nakon ovulacije dojke postanu gušće, dolazi do veće koncentracije hormona i tada nije dobro napraviti samopregled dojke. S druge strane, ženama koje su ušle u menopauzu ili nemaju menstruaciju iz drugih razloga te dojiljama preporuča se da na kalendaru imaju zaokružen jedan dan u mjesecu rezerviran za samopregled.

Osim redovitosti, samopregled treba biti i detaljan te bi svaka žena već nakon par samopregleda trebala dobro zapamtiti i poznavati strukturu i izgled svojih dojki, s ciljem što lakšeg uočavanja i najmanjih promjena.

Upute za samopregled

1. Inspekcija (vizualni pregled) dojki

– ovaj dio pregleda je najbolje raditi pred ogledalom

– svaku dojku treba dobro pogledati, obratiti pozornost na izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima

– kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo kožu od pogleda, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega

– istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom

2. Palpacija (“pipanje”) dojki

– najbolje je dojke pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći, idealno je ovaj dio pregleda raditi u kadi tijekom tuširanja dok su dojke mokre

– spojite prste kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice pobjegnu pred raširenim prstima, svaki dio dojke treba precizno i temeljito opipati, zatim cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu, a potom i u suprotnom smjeru (jedan smjer nikako nije dovoljan da bi različito raspoređene strukture u dojci dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov raspored)

3. Limfni čvorovi (pod pazuhom)

– i ovaj dio pregleda je najbolje raditi prilikom kupanja

– najprije treba podići ruku iznad glave, nasapunati pazuh i potom popipati pazušnu jamu jagodicama druge ruke

– nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili mišići pa potom jagodicama prstiju ponovno opipati pazušnu jamu i vidjeti ima li kakvih kvržica

4. Iscjedak iz dojki (izuzev dojilja)

– pojava iscjetka može signalizirati ozbiljne bolesti dojke

– potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka i vidjeti ima li kakvog iscjetka

– svaku pojavu iscjetka treba javiti liječniku!

Nadalje, važno je naglasiti kako je samopregled dojki koristan samo u kombinaciji s redovitim ultrazvučnim i/ili mamografskim pregledima jer kao samostalna metoda probira nije dovoljan, posebice nakon 35-e godine. Tada je potrebno započeti s redovitim ultrazvučnim pregledima 1x godišnje, a nakon 40-e godine potrebno je započeti s mamografskim pregledima svake 2 godine, odnosno 1x godišnje nakon 50-e godine života.

Međutim, navedeni intervali, kao ni vrijeme prvog ultrazvučnog i/ili mamografskog pregleda, ne odnosi se na rizične skupine, kao ni na slučajeve gdje su već utvrđene određene promjene koje zahtjevaju raniju ili češću kontrolu i praćenje.

Na kraju, ne zaboravite da je, osim redovitim samopregledom te izbjegavanjem poznatih rizičnih čimbenika, rizik od obolijevanja od karcinoma moguće smanjiti i pravilnim, zdravim načinom života:

– zdravom prehranom

– redovitom fizičkom aktivnošću

– održavanjem primjerene tjelesne mase

– nekonzumiranjem alkohola

– izbjegavanjem pušenja i ostalih sredstava ovisnosti

I na kraju….

Samopregled dojki besplatna je i jednostavna prevencija najčešćeg zloćudnog tumora kod žena u Hrvatskoj.

Samopregled dojki ne zamijenjuje specijalističke liječničke preglede koji su također potrebni u određenim intervalima.

Svaku promjenu koju uočite i kvržicu koju napipajte javite vašem liječniku radi daljnje obrade.

Studentska prehrana

Student servis

Slobodno vrijeme

error: Sadržaj je zaštićen !!