Početkom srpnja Građevinski fakultet u Rijeci obilježio je svoj rođendan a riječ je o ustanovi koja ima iza sebe 53 godine postojanja. Na Fakultetu radi 83 zaposlenika, od kojih je znanstvenog i nastavnog osoblja 69, a trenutno je upisano 755 studenata na svim studijima Građevinskog fakulteta. Povodom spomenutog jubileja ugostili smo dekana – izv.prof.dr.sc. Mladena Bulića.
Građevinski fakultet u Rijeci ima dugu tradiciju i nedavno je proslavio 53. rođendan. Dug je to staž, u svakom slučaju. Gdje je danas Fakultet i što se u međuvremenu promijenilo? Što mogu očekivati studenti koji će ga ove godine upisati?
Tako je, Građevinski fakultet u Rijeci pod tim nazivom djeluje od 1976. godine, premda začetke visokoškolskog građevinskog obrazovanja možemo pronaći još od 1955. godine kada se počela javljati potreba za stvaranjem fakulteta na području Rijeke i okolice. Tadašnje prilike su uzrokovale da se ipak to prolongira do 1969. godine kada je započelo visoko obrazovanje građevinara pri Višoj tehničkoj građevinskoj školi u Rijeci kada su upisani i prvi studenti.
Od 1978. godine Fakultet je u nekoliko navrata promijenio ime i organizacijsku pripadnost da bi od 1994. godine bio registriran kako djeluje i danas kao javno učilište u sastavu Sveučilišta u Rijeci. Bez obzira što je Fakultet od svojeg osnutka prolazio kroz brojne organizacijske transformacije, uvijek je ostao fokus na kvalitetno obrazovanje i usavršavanje građevinskih inženjera.
Od početka rada do danas Fakultet je usmjeren je na razvoj studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe na tržištu rada te se njeguje kontinuirano unaprjeđivanje i povezivanje nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada.
Od reforme studijskih programa prema načelima bolonjske deklaracije Fakultet ustrojava i izvodi preddiplomske i diplomske studije u dvije vertikale, sveučilišnoj i stručnoj.
Fakultet izvodi i poslijediplomski sveučilišni studij kojim se stječe doktorat tehničkih znanosti, a provodi i različite oblike stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja.
Prije 11 godina smo preselili u novu zgradu tako da naši budući studenti mogu očekivati izvrsne uvjete za rad, suvremeno opremljene laboratorije te punu podršku od strane nastavnika i stručnog osoblja. U okviru Ureda za podršku studentima i nastavnicima oformljeni su Ured za podršku studentima, Ured za podršku ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata, Ured za unaprjeđenje nastave, Ured za karijere i Ured za mobilnost. Za pomoć i komunikaciju s brucošima angažirani su studenti mentori s viših godina studija, dok se studenti preddiplomskih studija mogu obratiti za savjet svojim nastavnicima savjetnicima koji su zaduženi za studente cijele studijske godine.
Znanstvenoistraživački rad
U svojem programu istakli ste da ćete poseban naglasak kroz mandat stavljati na znanstveno-istraživački rad, ali i na suradnju sa zajednicom i gospodarstvom. Što biste u tom kontekstu izdvojili – koji projekti i suradnje su obilježile ovu ak. godinu?
Cilj je u tijeku ovog mandata nastaviti održavati kvalitetu znanstvenoistraživačkog rada Građevinskog fakulteta na razini koju je dosegla zadnjih nekoliko godina, a ukoliko bude moguće i podignuti ju na višu razinu. Već se nekoliko godina nagrađuju najbolji znanstvenici, a u planu je poraditi na vrednovanju znanstvenoistraživačkog rada kako bi znanstvenici osjetili važnost tog segmenta svog djelovanja na Fakultetu, ne samo vezanu uz rezultate u znanosti, već i uz kvalitetu nastave i transfera znanja koji s njima idu u korak. Planira se osnivanje Centra za laboratorije i Centra za potporu istraživanjima koji bi trebali svojom strukturom dodatno doprinijeti ovim ciljevima.
Nažalost prošlu godinu, a i cijelo proteklo razdoblje, obilježeno je pandemijom, krizom koja je pogodila Hrvatsku, ali i EU, Kao posljedica toga, nije bilo prijava na kompetitivna financiranja u prošloj godini. Očekujemo veliki broj prijava projektnih prijedloga naših znanstvenica i znanstvenika, na natječaje koji su u tijeku, što će rezultirati novim projektima, novim radnim mjestima i visokom kvalitetom znanstvenoistraživačkog rada. Postojeća suradnja s domaćim i inozemnim institucijama održavala se u protekloj akademskoj godini bez obzira na sve okolnosti, vratili smo se konferencijama, Erasmus i CEEPUS mobilnostima, transnacionalnim susretima itd. a suradnju smo proširili i na neke nove institucije. Trenutno 12 renomiranih tvrtki djeluje kao stručne baze Fakulteta, a s još četiri tvrtke završava se administrativni dio uključivanja u stručne baze. Budućnost našeg razvoja je upravo u povezivanju i zajedničkim naporima, zajedničkom znanju i suradnji između različitih struka.
Što je s inovacijama koje su proizašle iz suradnje Fakulteta, zajednice i gospodarstva? Na što ste ponosni? Na čemu se radi ili će se raditi?
Iz suradnje Fakulteta sa zajednicom i gospodarstvom proizlaze sjajni rezultati. Jedan od istraživačkih timova, Katedre za nosive konstrukcije osvojio je brončanu medalju na 19. međunarodnoj izložbi inovacija Arca 21 na kojoj su nastupili pojedinci i timovi iz javnog i privatnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova, te inovativnih i razvojnih tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu iz više od 20 zemalja svijeta. Predstavili su inovativno rješenje kompozitnih zidnih i stropnih konstrukcijskih panela koji se razvijaju unutar projekta „Predgotovljene zgrade gotovo nulte energije proizvedene na industrijski način” financiranog iz EU strukturnih i investicijskih fondova i ZIP UNIRI projekta “Istraživanje ponašanja komponenata kompozitnog panela s integriranom čeličnom jezgrom” financiranog od strane Sveučilišta u Rijeci. Inovativnost rješenja ogleda se u spajanju tri različita materijala u jedan spregnuti konstrukcijski element koji ima niz povoljnih tehničkih svojstava te razvoj tehnologije gradnje zgrada gotovo nulte energije na industrijski način. Projekt se provodi u suradnji s tvrtkom Tehnoplast profili d.o.o., te Palijan d.o.o. i Građevinskog fakulteta u Rijeci. Radi se paralelno na pet projekata financiranih iz EU fondova i na jednom Horizon 2020 projektu, u suradnji Fakulteta s jedanaest drugih europskih sveučilišta u provedbi projekata pod nazivom ”Joint Training on Numerical Modelling of Highly – flexible Structures for Industrial Applications (THREAD)”. Projekt THREAD bavi se mehaničkim modeliranjem, matematičkim formulacijama i numeričkim metodama za vrlo fleksibilne vitke konstrukcije i povezuje inženjere i matematičare u zajedničkim izazovima s primjenom u industriji i razvoju softvera slobodnog pristupa. Kroz sve ove projekte zaposleni su najmlađi istraživači koji čine vrijednost na koju smo posebno ponosni.
Sveučilište je objavilo natječaj za upis u novu akademsku godinu – kako stojite s kvotama?
Kvota je 100 studenata na preddiplomskom sveučilišnom, 45 na preddiplomskom stručnom, 60 na diplomskom sveučilišnom i 30 na diplomskom specijalističkom stručnom studiju, što čini ukupno 235. Za novu akademsku godinu smo povećali kvotu na preddiplomskom sveučilišnom studiju za 15 mjesta, te smanjili kvotu na preddiplomskom stručnom studiju za isto toliko. To je kvota koju smo imali do 2017. godine, kada je smanjena zbog pada interesa. Prošlogodišnji veći interes od upisnih kvota, pripisujemo svijesti o važnosti građevinske struke u trusnim područjima, kako u sprječavanju oštećenja građevina uslijed potresa tako i u njihovoj obnovi. Intenzivno smo radili i na promociji studija i fakulteta, te nakon objavljenih rezultata državne mature bilježimo vidljive rezultate tog rada.
Kvote su realne s obzirom na strukovno područje i nastavne kapacitete. Ako promatramo zapošljivost nakon završenih naših studija, tada su kvote niske. S obzirom da između 60% i 70% studenata dolazi iz mjesta izvan Rijeke i trenutno imamo 10% veći interes studenata na prijavama za studije u odnosu na kvote (1. izbor), vjerujemo da ćemo kvote na preddiplomskim studijima popuniti. Na diplomskim studijima ne očekujemo tako dobru situaciju, jer je to višegodišnji uočeni trend.
…naši se diplomanti relativno vrlo brzo zaposle (unutar mjesec dana), te otprilike 8 – 10% njih otvara svoje privatne tvrtke. Od ukupnog broja završenih studenata otprilike 46% ostaje na području grada Rijeke ili bliže okolice, 29 % se zapošljava na području Istarske županije, dok se manji postotak zapošljava u Zadarskoj županiji (6,6 %), Brodsko-posavskoj županiji (3,3%) i Gradu Zagrebu (3,3%). – dekan Mladen Bulić.
Posao odmah nakon studija
Kako ocjenjujete suradnju Fakulteta s alumnima– pratite li ih poslije, kako se pozicioniraju na tržištu rada?
Suradnju sa našim alumnima ocjenjujem vrlo pozitivno, iako smatram da i u tom pogledu ima još puno prostora za razvoj i unaprjeđenje. Mnogi naši alumni pojedinačno ili kroz svoje tvrtke kontinuirano doprinose razvoju našeg fakulteta kroz razne aktivnosti kao što su suradnja u nastavi, vođenje stručnih i terenskih izleta za studente, održavanje radionica i webinara, sudjelovanje u laboratorijskim istraživanjima na doktorskom studiju, stručnom vođenju i obilascima gradilišta i slično. Jačanje alumni zajednice našeg fakulteta vidim kroz poticanje i održanje zajedništva na osnovi održanja tradicijskih vrijednosti studiranja na našem fakultetu, kroz suradnju i poticanje poslovnih veza alumna kroz adekvatnu razmjenu poslovnih informacija, sudjelovanje u programima za alumne u pogledu stručnog i općeg unaprjeđenja.
Na razini Ureda za karijere Sveučilišnog savjetovališnog centra i Alumni UNIRI mreže, unutar kojih djeluju i pojedini djelatnici našeg fakulteta kontinuirano analiziramo mogućnost zapošljavanja naših bivših studenata. Temeljem takvih analiza provedenih za period od 2019. – 2021. godine možemo zaključiti da se naši diplomanti relativno vrlo brzo zaposle (unutar mjesec dana), te da otprilike 8 – 10% njih otvara svoje privatne tvrtke. Od ukupnog broja završenih studenata otprilike 46% ostaje na području grada Rijeke ili bliže okolice, 29 % se zapošljava na području Istarske županije, dok se manji postotak zapošljava u Zadarskoj županiji (6,6 %), Brodsko-posavskoj županiji (3,3%) i Gradu Zagrebu (3,3%).
U cilju budućeg jačanja suradnje s alumnima Fakultet će kontinuirano organizirati susrete alumna te na taj način razmjenom iskustva i znanja direktno utjecati na osobni razvoj svakog od alumna kao i fakulteta u cijelosti.
Kada smo već kod toga – odnosno neke budućnosti – jeste li primijetili da su neka područja u građevinarstvu podcijenjena na tržištu rada?
Ne bih rekao da su podcijenjena, nego manje popularna, npr. zapošljavanje u izvođenju. Trenutno postoje velike potrebe izvođačkih tvrtki za zapošljavanjem visokoobrazovanih kadrova.
Konstrukcije – za sada najpopularniji smjer
Koji program na fakultetu je najpopularniji među studentima, koliko ih je trenutno na Fakultetu i što je sa stranim studentima?
Na Fakultetu se izvode ukupno 4 studija, dva preddiplomska i dva diplomska studija građevinarstva, odnosno dva sveučilišna i dva stručna studija. Najpopularniji je preddiplomski sveučilišni studij, na koji se upisuje i najviše studenata. Na diplomskom sveučilišnom studiju se izvode 4 smjera: geotehnika, hidrotehnika, konstrukcije i urbano inženjerstvo. Popularnost pojedinih smjerova se mijenja ciklički po godinama, no posljednjih par godina je najpopularniji smjer konstrukcije. Tijekom pandemije smo zabilježili porast interesa za izvanredne studije, koji su pogodni za studente koji su u radnom odnosu. Nažalost stranih studenata imamo relativno malo, ali kontinuirano razmatramo mogućnosti poboljšanja internacionalizacije.
Obnova bez administracije
Gradi li se dovoljno u Hrvatskoj? Što tu primjećujete? Pratite li što se događa na građevinskoj sceni? Koji su trendovi?
Svakako pratimo što se događa na građevinskoj sceni. U građevinarstvu postoje usponi i padovi, trenutno možemo reći da je uspon, gradi se sve više što se očituje u brzom zapošljavanju naših završenih studenata.
Kada smo već kod situacije na terenu, slažete li se vi s nekim izjavama primjerice s izjavom dekanom zagrebačkog Građevinskog fakulteta – da se kod obnove potresom zahvaćenih područja – trebala zanemariti imovinsko – pravna priča, a sve kako bi se ubrzao proces?
Slažem se s dekanom zagrebačkog Građevinskog fakulteta, trebalo je poduzeti sve da administracija ne koči proces obnove.
(Ljiljana Hlača, Leda LISTEŠ ČARGONJA)
