Izv. prof. dr. Ana Perić Hadžić obnaša dužnost dekanice Pomorskog fakulteta u Rijeci te je prva žena na čelu ove visokoškolske ustanove. Na Pomorskom fakultetu zaposlena je već gotovo 20 godina, a u ovom razgovoru za portal SCRI -a Svjetionik otkrila nam je svoj program.
Najstarija sastavnica riječkog Sveučilišta u Rijeci Pomorski fakultet u Rijeci ima po prvi puta u povijesti dekanicu. Izjavili ste da Vas ta činjenica previše i ne opterećujete, jer zapravo imate dobru podršku kolega. No, kakav je to ipak osjećaj – s obzirom da se “pomorstvo” uvijek nekako vezivalo uz muški spol. Mijenjaju li se zapravo trendovi?
Točno, prva sam izabrana dekanica na našem Fakultetu. Međutim, što je javnosti poznato, imali smo i žene predsjednice, premijerke, rektorice, direktorice pa činjenica da sam dekanica, doista me ne opterećuje.
Imam dojam da je ta činjenica više odjeknula u javnosti i medijima, nego što se tome pridala važnost na Fakultetu čime dokazuje zrelost i odbacivanje unaprijed postavljenih stereotipa. Moram priznati više me opterećuje hoću li funkciju dekana, koju osobno vidim kao časnu i odgovornu poziciju, obaviti na način da doprinesem daljnjem razvoju i provedbi zadanih strateških ciljeva, povećanju ugleda i značaja Fakulteta i na zadovoljstvo svih dionika studenata, zaposlenika, šire gospodarske i društvene zajednice?
Mandat Vam je započeo lani u listopadu, no i prije ovog imenovanja bili ste se iznimno uključeni u sve razvojne projekte Fakulteta. Što će obilježiti prve tri godine Vašeg mandata?
Proteklih godina sam bila uključena u rad Uprave fakulteta kao prodekanica za poslovne odnose. Vjerujem da sam stekla odgovarajuću razinu organiziranosti i odgovornosti upravljanja složenom organizacijom kao što je Pomorski fakultet. Kontekst strateškog razvoja Fakulteta ne smatram „osobnom agendom“, već zadatkom za izvršenje unaprijed postavljenih ciljeva u područjima od strateškog značenja: obrazovanje, znanost i istraživanje, organizacija te javna funkcija.
U dobivenom trogodišnjem mandatu moramo kontinuirano razvijati kurikulume, uvoditi inovativne metode i modele učenja, nove modele stručne prakse, imati otvorenu komunikaciju te individualizirani pristup studentima, razvijati cjeloživotno obrazovanje uz njegovanje tradicionalnih oblika i razvoj novih, jačati „unutarnji kapacitet“ za privlačenje znanstvenoistraživačkih projekata, poticati znanstvenoistraživački rad, aktivno surađivati s gospodarstvom, biti otvoreni prema društvu i međunarodnoj zajednici, biti financijski odgovorni i održivi.
Spomenuli ste da će se dati osobiti naglasak na razvoj nastave. O čemu je riječ? Koje studijske programe uvodite?Bilo je riječi i o studiju na engleskom? Kako stojite s tim projektom?
Unaprjeđenje postojećih studija – Nautika, Brodostrojarstvo, Elektronika, Logistika i Tehnologija prometa smatram kontinuiranim procesom. Atraktivnost studija, zadovoljstvo studenata, osposobljenost nastavnika i opremljenost dovoljnim resursima za učenje su nezaobilazni elementi zadanih standarda i zahtjeva koje se postavljaju pred fakultet.
U procesu unapređenja treba imati na umu i zahtjeve nove paradigme obrazovanja: primjenu novih tehnoloških dostignuća u obrazovnom procesu, uvođenje i provođenje novih metoda i modela učenja, personalizaciju i digitalizaciju obrazovanja, e-učenje, razvoj stručnih kompetencija, uvođenje „mekih“ vještina (kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad itd). Navedeno mora biti ugrađeno u kurikulume, definirano kroz ishode učenja, primjenjivo u metodama poučavanja i vrednovanju studentskog rada.
Potrebe tržišta rada otvaraju nam nove mogućnosti. Nova ili transformirana zanimanja zahtijevaju specifična znanja, vještine i kompetencije. Vjerujem da tu možemo profitirati s fleksibilnijom ponudom specijalističkih studijskih programa. Primjerice u planu je pokretanje novog poslijediplomskog specijalističkog studija Shipmanagement-a koji je nastao kao odgovor na tržišne promjene i usku specijalizaciju u području brodarstva i brodskog menadžmenta. Također, već u viskom stupnju pripreme je i zajednički specijalistički studij Upravljanje održivim razvojem nautičkog turizma s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija. Ovakvi programi jedinstveni su na hrvatskom tržištu, i na području šire regije, a uklapa se i u ciljeve internacionalizacije izvođenjem na engleskom jeziku.
Potrebe tržišta rada otvaraju nam nove mogućnosti. Nova ili transformirana zanimanja zahtijevaju specifična znanja, vještine i kompetencije. Vjerujem da tu možemo profitirati s fleksibilnijom ponudom specijalističkih studijskih programa. Primjerice u planu je pokretanje novog poslijediplomskog specijalističkog studija Shipmanagement-a koji je nastao kao odgovor na tržišne promjene i usku specijalizaciju u području brodarstva i brodskog menadžmenta.
Pomorski u brojkama, popularni smjer?
Broj zaposlenika je gotovo 120, od toga 75 nastavnika, a broj studenata je 1600. Svi brodski smjerovi su popularni, naročito na preddiplomskoj razini, a smjer Logistike i menadžmenta popularan je i na diplomskoj razini. Studijski smjer Tehnologija i organizacija prometa – sada smo mu promijenili naziv u Promet i mobilnost kako bi se približili trendovima i potrebama tržišta rada.
U akademskoj godini 2021./2022. u okviru preddiplomskog studije izvodilo se pet studijskih programa: 1.) Brodostrojarstvo 2.) Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu 3.) Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu 4.) Nautika i tehnologija pomorskog prometa 5.) Tehnologija i organizacija prometa, a istovremeno u istoj akademskoj godini u okviru diplomskog studija se izvodilo pet studijskih programa: 1. Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa 2. Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu 3. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu 4. Nautika i tehnologija pomorskog prometa 5. Tehnologija i organizacija prometa.
Na svih pet studijskih smjerova studenti su obranili 179 završnih radova i stekli akademski naziv sveučilišnog prvostupnika s nazivom struke (baccalaureus). Istovremeno na svih pet studijskih smjerova diplomskog studija u akademskoj godini 2021./2022. bilo je ukupno upisano 405 studenata. Od toga je 284 redovitih studenata i 121 izvanrednih. U akademskoj godini 2021./2022. na svih pet studijskih smjerova diplomskog studija 99 studenata obranilo je diplomski rad i steklo akademski naziv magistra s nazivom struke.
U edukaciji pomoraca važna je i praktična nastava. Što u tom kontekstu nudi Pomorski fakultet u Rijeci?
Osposobljavanjem suvremene edukativne radionice Torpedo pridonijelo se poboljšanju izvođenja praktične nastave i vježbi iz stručnih kolegija za studente na brodskim studijima.
Uz klasične oblike stručne prakse (plovidbena praksa, terenska nastava, praksa kod poslodavca itd.) koje treba kontinuirano održavati i razvijati, planiram dugoročno financijski podupirati ulaganje i održavanje jednakovrijednih alternativnih načina stjecanja praktičnih znanja i vještina (poglavito za brodska zanimanja).
Planiram dodatno financijski poticati razvoj simulatora, uporabu novih informacijskih tehnologija i virtualne stvarnosti (eng. Virtual Reality) u obrazovanju koji doprinose iskustvenom učenju, produbljivanju i proširivanju stručnih znanja stečenih drugim oblicima nastave. Testiranje tih znanja u simuliranom i virtualnom okruženju, osim profesionalnih vještina, doprinosi razvoju „mekih“ vještina studenata kao što su: razvoj kreativnosti, sposobnost rješavanja problema te donošenje odluka bez straha od potencijalnih posljedica.
Namjeravam podržati i nove načine stjecanja stručnih kompetencija i poticati interes studenata za sudjelovanjem u istraživanjima pod dvostrukim mentorstvom, usmjerenog k rješavanju praktičnih problema u gospodarstvu kroz izradu završnih i diplomskih radova, izradu jednostavnih projekata na relaciji student – nastavnik – poslodavac te izgradnju administrativne podrške za provedbu stručne prakse.
Nije tajna da pada broj studenata…kako se tim izazovima odupire Fakultet. Inače, vaša je statistika zapravo dobra – s obzirom da vaši studenti u roku od tri do šest mjeseci po diplomi pronađu posao. Kakvi su trenutno trendovi – je li kriza na taj sektor ostavila traga?
Danas su sva Sveučilišta suočena s padom broja studenata. Nažalost to je rezultat prirodnog pada nataliteta i iseljavanja stanovništva. Mi još uvijek plovimo relativno dobro jer zapošljivost studenata nakon studija te njihova uspješnost u profesionalnoj i društvenoj karijeri jedan je od ključnih elemenata za našu promociju. Naši studenti rade na upravljačkim funkcijama mnogih istaknutih pomorskih kompanija i to kako na brodovima (zapovjednici, upravitelji stroja, brodski časnici elektrotehnike na najvećim brodovima kompanije Maersk, CMA CGM, TK, Shell, Columbia, itd.) tako i u pomorskim kompanijama (menadžersko upravljački kadar, Maersk, Columbia, CMA CGM, itd.).
Prema našoj statistici, prosječno vrijeme od završenog preddiplomskog i/ili diplomskog studija brodskih smjerova do ukrcaja, iznosi 4 mjeseca koliko zapravo traje administrativni postupak. Dakle, studenti danas doslovno sa fakulteta idu na brod!
I što je važno za napomenuti, puno je mogućnosti, pa studenti mogu i birati brod na koji se ukrcavaju. Na kopnenim smjerovima 90 posto studenata nalazi svoje prvo zaposlenje najkasnije 6 mjeseci nakon što su diplomirali. Novije statistike pokazuju da se i taj period skraćuje. Vjerujem da će se u budućnosti i to još dodatno skratiti zbog razvoja riječke luke i novog kontejnerskog terminala koji daju snažan poticaj razvoju luke, njenog zaleđa te cijelog logističkog područja i poduzeća koje rade sa teretom u Hrvatskoj.
Na kopnenim smjerovima 90 posto studenata nalazi svoje prvo zaposlenje najkasnije 6 mjeseci nakon što su diplomirali. Novije statistike pokazuju da se i taj period skraćuje. Vjerujem da će se u budućnosti i to još dodatno skratiti zbog razvoja riječke luke i novog kontejnerskog terminala koji daju snažan poticaj razvoju luke, njenog zaleđa te cijelog logističkog područja i poduzeća koje rade sa teretom u Hrvatskoj.
Ana Perić Hadžić privatno? Imate li vremena za sviranje, s obzirom da je – možda to mnogi ne znaju- glazba zapravo Vaša druga (ili možda prva) ljubav?
Volim provoditi vrijeme s obitelji, a naročito s mojom kćerkom koja me često vrati u „film“ odrastanja, srednje škole i svega onoga što nosi tinejdžersko doba. Završila sam, uz gimnaziju i srednju glazbenu školu pa svakako mogu reći da je klavir bio moja „prva“ ljubav. Danas, rijetko sviram, samo za dušu ili kao anti- stres terapija. Iako me prsti i ne slušaju najbolje, ja ne odustajem. 😊 (razgovor: Ljiljana HLAČA, foto: privatna zbirka, LJ. Hlača)
