(Promo)
Znate li da Studentski centar Rijeka ima spremnike u kojima sakuplja kišu te na taj način dolazi do vode kojom se navodnjava zelenilo na Kampusu?
To je samo djelić priče o energetskoj učinkovitosti zgrada SN Trsat, a o čemu će ovom prilikom biti riječi, zahvaljujući ciklusu članaka – Mjere ušteda i energetska učinkovitost Studentskog centra Rijeka.
Kada je riječ o kišnici, ona se sakuplja s krovova paviljona, ali i tla putem podnih rešetki. Prikupljena voda zatim se skladišti u podzemnim spremnicima ukupne zapremnine od 100.000 litara (kapacitet jedne retencije je oko 50.800 litara) – da bi se na kraju koristila tijekom cijele godine za navodnjavanje ozelenjenih površina oko studentskih paviljona. Kišnica osobito dobro dođe ljeti, u sušnom periodu.
Prikupljanje kišnice s tla i… 
njeno skladištenje.
Osim na taj način, voda se u naselju štedi tako da su svi sanitarni blokovi opremljeni miješalicama i tuš mlaznicama s aeracijom. Ova oprema prema deklaraciji proizvođača štedi i do 60 posto potrošnje vode. Naime, tuširanje i tjelesna higijena u posječnoj dnevnoj potrošnji vode sudeluje s gotovo 44 posto. Na ovaj način ostvaruje se ušteda od 26,14 posto.
Dobra je vijest da se prilikom projektiranja ovog naselja – a bilo je to još 2004. godine – vodila briga o energetskoj učinkovitosti na svim razinama.
Energetski razred A+
Rezultat toga jest taj – da su krovovi paviljona 1, 2 i 4 opremljeni s tri sunčane elektrane snage 30kW, a njihova godišnja proizvodnja je 107240 kWh, a što ‘pokriva’ 11,02 posto pretpostavljene godišnje potrebe objekata studentskog smještaja.
Zahvaljujući upravo arhitektonsko – građevinskim mjerama odnosno kompaktnim oblikom zgrade, debljinom i tehničkim karakteristikama toplinske izolacije vanjskog omotača zgrade, toplinskim karakteristikama građevinskih otvora (okviri i ostakljenja), zatim vanjskom pomičnom zaštitom za sprječavanje pregrijavanja prostorija ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunčevog zračenja, većim južnim ostakljenim površinama za pasivnu uporabu sunčane energije zimi – objekti studentskog smještaja po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji razvrstavaju se u energetski razred A+ (paviljon 1 i paviljon 2), A (paviljon 4) i B (uprava Centra i praonica), te sva tri objekta ostvaruju ukupno smanjenje potrebne godišnje toplinske energije od 71,57 posto.
Novi vozni park
O zelenim mogućnostima također se razmišljalo i pri nabavci automobila. Tako je Studentski centar Rijeka u proteklom periodu kompletno obnovio i proširio vozni park, a dizel vozila zamijenio benzinskim. Kupljeno je i manje hibridno vozilo za dostavu marendi po ugostiteljskim objektima na fakultete, a nedavno se sukladno uputama Ministarstva zaštite okoliša i energetike, apliciralo i na natječaj za nabavu električnog dostavnog vozila.
-Uštede se inače događaju u svakodnevnom životu, planiranjem građevinskih radova, putovanja, dostave. Nažalost, SCRI ima i objekte koje ne može izmijeniti, a koji su veliki potrošači energije. To pokušavamo djelomično riješiti kada je riječ o energiji nabavkom infracrvenih grijalica na stalcima koje bi bile uperene na čovjeka gdje se on zadržava i radi, a što doprinosi smanjenju energije s obzirom da se ne trebaju cijelo vrijeme grijati svi prostori, ukazuje ravnatelj SCRI mr. Dinko Jurjević.
Pametne sobe
Osim ovih mjera tu su i one koje se provode u svrhu zaštite okoliša; pa se u poslovanju izbjegavaju plastični proizvodi, prostori su osvjetljeni LED rasvjetom, a sve sobe u SN Trsat su „pametne“ – što znači automatsko isključenje grijanja ili hlađenja kod uklanjanja identifikacijske kartice iz ležišta ili otvaranja prozora.
Konkretno, svaki apartman je opremljen kontrolerom odnosno regulatorom koji upravlja grijanjem i hlađenjem svih njegovih prostorija, a isključivanjem odnosno uključivanjem rasvjete i priključnica – prema normi HRN EN 15232:2012 ‘Energijske značajke zgrada – Utjecaj automatizacije zgrada, nadzor i upravljanje zgradama’ – ostvaruje se štednja toplinske energije od najmanje 15% (klasa B) do 32% (klasa A) te štednja električne energije u rasponu 5% (klasa B) do 10% (klasa A) u odnosu na sustave upravljanja bez povezivanja na CNUS (centralizirani nadzorni upravljački sustav).
Posebna pažnja je usmjerena i na način oko zbrinjavanja otpada – tako su paviljoni opremljeni otocima (posude) za odvojeno prikupljanje komunalnog smeća, a korisinici se na vrijeme obaviještavaju o načinima korištenja istih putem edukacijskih letaka i brošura.
