Studij fizike ne treba uzeti olako – riječ je o predmetu kojemu se treba pristupiti na mrvicu drugačiji način nego što smo naviknuti. U našem društvu je neko opće mišljenje da su fizika i slični predmeti teški, dosadni, suhoparni. To već u startu kod djece može stvoriti određene predrasude i skepticizam pa onda kada dođu u susret s gradivom i naiđu na problem lako zaključe -„ah to je teško, nije to za mene“.
Viktorija Vujić predsjednica je Studentskog zbora Odjela za fiziku ( SZOFRI) Sveučilišta u Rijeci te je trenutno na trećoj godini preddiplomskog studija, na nastavničkom smjeru fizike i informatike. Oduvijek je željela biti nastavnica, a fiziku i matematiku nikad nije vidjela kao problem nego više kao izazov.
Šah kao hobi
Kroz osnovnu i srednju školu igrala je šah, no onda je u jednom trenutku trebalo birati – školovanje ili sport. Odluka je pala na obrazovanje.
-To je bila teška odluka, ali je na kraju šah ostao po strani, više u rekreativnom obliku. Slobodno vrijeme volim provoditi u prirodi, u šetnji ili na biciklu, barem koliko mi to vremenski uvjeti dopuštaju. Nedavno sam se priključila novootvorenom planinarskom odsjeku Index SCRI pa se veselim i tim izletima. Zelenilo i mir su mi idealni za odmoriti mozak i napuniti baterije!, veli nam naša sugovornica.
Za naš portal govori o radu SZ Odjela za fiziku, ovoj akademskoj godini, ali i o samom studiju te otkriva zašto bi fizika mogla biti opcija za studiranje.
Ova godina bila je teška za sve – što je obilježio rad SZ Odjela za fiziku?
Uz mjere koje su bile na snazi i zabranu brucošijada postavilo se pitanje kako integrirati nove studente Odjela i upoznati ih sa studijem. Svi znamo kolika je razlika srednje škole i fakulteta, tu je tempo puno brži, a pravila mrvicu drugačija. Trebalo je uzeti u obzir i da su ovogodišnji brucoši skoro pola četvrtog razreda također imali online. Imajući sve to na umu, potrudili smo se da im na razne načine približimo novu i nepoznatu okolinu, da ih motiviramo i što bolje opremimo za uspješan nastavak studiranja.
Inicijativa BEST
Na koji projekt SZ ste osobito ponosni, a ostvaren je u vrijeme Vašeg mandata?
Trenutno smo u razdoblju modificiranja programa za određene smjerove i posebno mi je drago što smo kao zbor vrlo uključeni u cijeli taj proces. Mislim da je komunikacija i suradnja s Upravom Odjela za fiziku ključna za što bolje rezultate pa mi je drago što u tom pogledu sve ide glatko.
Planirali smo i pokretanje priprema za državnu maturu no to će biti realizirano sljedeće akademske godine. Također bih htjela istaknuti još jedan projekt, koji nije krenuo od našeg zbora no u njega smo se uključili jer smatramo da bi mogao biti jako koristan našim studentima.
Radi se o inicijativi za otvaranjem riječke podružnice studentske organizacije BEST, pokrenut od strane studentskog zbora Tehničkog fakulteta u Rijeci. Cijela stvar je još u ranoj fazi pa je ključno da se skupi što veći broj zainteresiranih kako bi se podružnica uspješno oformila. Svaki zainteresirani student je dobrodošao!
Odjel za fiziku nalazi se u zgradi Sveučilišnih odjela na Kampusu. 
Viktorija Vujić u praktikumu.
Predavanja ipak nezamjenjiva
Što je bilo najteže tijekom ove godine, a u pogledu studiranja? Jesu li ispiti odnosno kolokviji bili nešto teži nego inače s obzirom na online okruženje? Koje Vi informacije imate o tome?
Studentima i dalje najveći problem predstavlja pohađanje online nastave. Nije tu problem u načinu izvedbe ili nastavnicima, na Odjelu su se stvarno potrudili poboljšati to iskustvo, uvažili su komentare od prošle akademske godine i uveli razna poboljšanja, no ništa ne može zamijeniti predavanja u učionici. Problemi se javljaju prilikom praćenja nastave jer je preko računala puno teže biti aktivan na satu i zadržati pažnju.
Tu situaciju možda još dodatno pogoršava i specifičnost gradiva koja se obrađuju na našem studiju. Naša nastava podrazumijeva puno raspisivanja zadataka, formula i izvoda. U tom procesu je osim usvajanja točnog postupka ključno i usvojiti logiku i razmišljanje kojim se dolazi do rješenja.
Tu stavku nastave je često izazovno ostvariti u online okruženju. Također, nastava na našem Odjelu podrazumijeva izvođenje praktikumskih i laboratorijskih vježbi te odrađivanja stručne prakse, što je također otežano u pandemijskim uvjetima. Što se tiče ispita i kolokvija ne bih rekla da se je standard promijenio s obzirom na prošle godine. Kako na kolegijima većinom imamo male grupe nije bio problem organizirati pisanje kolokvija uživo (kada su to mjere dopuštale).
Odaberi što voliš
O kojim je kolegijima riječ?
Naravno uvijek ima nekih kolegija koji su realizirani bolje, a nekih koji su mrvicu lošiji, no niti jedan se u tom pogledu previše ne ističe. Prednost našeg Odjela je što smo „mali“ pa se komunikacijom i dogovorom s nastavnicima može doći do rješenja koja svima odgovaraju. Želja svakog nastavnika, a i nas studenata, je da smo po završetku kolegija opremljeni potrebnim znanjima za nastavak studija i kasnije, za uspješnu karijeru. Nastavnik nije samo osoba kojoj je zadatak prezentirati gradivo već je on tu i da nam pomogne u procesu usvajanja tog gradiva. Rekla bih da je to bitna stavka koja čini razliku između nastavnika i materijala za učenje. U tom procesu je, po mom mišljenju, komunikacija s nastavnikom ključna!
Je li fizika teška ovisi kako se na nju gleda. To je rijetko kad predmet kod kojega prođete novo gradivo i sve vam bude jasno, ali po mom mišljenju to je prava čar fizike. Nekada naizgled komplicirane stvari imaju jednostavna objašnjenja, ali nekad je i obrnuto. Treba uživati u procesu otkrivanja i povezivanja činjenica, meni je to uvijek bilo najuzbudljivije!
Ovaj razgovor vodimo u vrijeme upisa na Fakultete. Kako biste predstavili ovaj Odjel. Je li fizika kao studij teška? Što mogu očekivati? Na što se moraju pripremiti? Koji bi bili Vaši savjeti ?
Je li fizika teška ovisi kako se na nju gleda. To je rijetko kad predmet kod kojega prođete novo gradivo i sve vam bude jasno, ali po mom mišljenju to je prava čar fizike. Nekada naizgled komplicirane stvari imaju jednostavna objašnjenja, ali nekad je i obrnuto. Treba uživati u procesu otkrivanja i povezivanja činjenica, meni je to uvijek bilo najuzbudljivije!
Maturantima bih dala savjet kojim sam se sama vodila, za studij treba odabrati nešto što vas zanima i za što ste spremni provesti sate i sate uz knjigu ili vježbajući. Nema smisla odabrati neko nezanimljivo područje i onda se kasnije čuditi gdje je nestala volja za učenjem. Naravno, treba biti realan sa svojim mogućnostima, studij fizike ne treba uzeti olako, no dok god postoji volja i krajnji cilj kojem se veselite ne bi trebalo biti većih problema. S obzirom da naš Odjel nudi nekoliko smjerova, na prvoj godini (zajedničkoj za sve smjerove) imamo dosta matematičkih kolegija i na to treba biti spreman. Prva godina je uvijek izazovna zbog aklimatiziranja na nove uvjete pa se ne treba obeshrabriti ako odmah sve ne krene glatko!
Na Odjelu za fiziku, o klimatskim promjenama studenti preddiplomskog studija mogu čuti na izbornom kolegiju Fizika okoliša, a detaljnije o utjecaju klimatskih promjena na različite sastavnice okoliša slušaju studenti diplomskog studija Fizika i znanost o okolišu i to na kolegijima Fizika atmosfere, Fizika mora i Fizika tla.
Fizika okoliša, Fizika i znanost o okolišu…
Što mislite o klimatskim promjenama? Ima li o tome riječi kroz kolegije ovog Odjela?
Mislim da je jako važno govoriti o negativnim posljedicama klimatskih promjena. One su vrlo stvarne, a neke već i sada možemo osjetiti na svojoj koži! Isto tako, važno je osvijestiti činjenicu da svatko od nas može doprinijeti njihovom ublažavanju. Ekološku osviještenost treba razvijati od najranije dobi i nastavnici tu zasigurno igraju veliku ulogu. Na Odjelu za fiziku, o klimatskim promjenama studenti preddiplomskog studija mogu čuti na izbornom kolegiju Fizika okoliša, a detaljnije o utjecaju klimatskih promjena na različite sastavnice okoliša slušaju studenti diplomskog studija Fizika i znanost o okolišu i to na kolegijima Fizika atmosfere, Fizika mora i Fizika tla. Kako je znanost o okolišu interdisciplinarna znanost, na ovim studijima osim s aspekta fizičara, o klimatskim promjenama studenti dobivaju informacije i od biologa, kemičara, sanitarnih inženjera, inženjera građevine…
Sa znanošću treba početi što ranije
Hrvatska ima vrlo nisku znanstvenu pismenost u odnosu na druge EU zemlje, ostvarujemo niske rezultate u tom području, mladi nemaju interes za sve to: što mislite zašto je to tako? Kako pobuditi interes za znanost?
Smatram da sa svime, pa tako i s poticanjem zanimanja za znanost, treba početi u ranoj dobi. U našem društvu je neko opće mišljenje da su fizika i slični predmeti teški, dosadni, suhoparni i sl. To već u startu kod djece može stvoriti određene predrasude i skepticizam prema predmetu pa onda kada dođu u susret s gradivom i naiđu na problem lako zaključe „ah to je teško, nije to za mene“. I sama sam do sada previše puta čula izjave sliče toj. Fizika je predmet kojemu se treba pristupiti na mrvicu drugačiji način nego što su učenici naviknuti. U tom procesu ogromnu ulogu imaju nastavnici, od njih sve kreće, a njihova uloga se na žalost često umanjuje ili zanemaruje, a zanimanje nastavnika uzima olako bez razmišljanja o tome koliku odgovornost ta titula nosi! Kroz sve ovo se nekako provlači i moja osobna motivacija za odabir nastavničkog zanimanja. Želim da se u budućnosti fizika ne shvaća kao teret nego kao novi izazov kojemu treba pristupiti „otvorene glave“ i bez sumnje u vlastite sposobnosti! Samo zato što nešto ne ide iz prvog pokušaja ili na određeni način, ne znači da nema nade. Ne postoji pravi način za naučiti nešto, svako od nas funkcionira na različit način i često je izazovno otkriti „pravi“ pristup nečemu, ali zato je nastavnik tu, da pomogne u cijelom tom procesu. Imajući sve ovo na umu, Odjel za fiziku se trudi pobuditi interes djece za fiziku i znanost općenito, sudjelujući na raznim popularizacijskim aktivnostima, koje nerijetko uključuju i djecu predškolske dobi.
(razgovor i fotografija; LJ. HLAČA)
