Na početku ove poslovne godine ugostili smo ravnatelja Studentskog centra Rijeka mr. Dinka Jurjevića, s kojim smo razgovarali o svemu onome što je obilježilo prošlu godinu u poslovnom smislu, te dotakli planove Centra za 2022. godinu.
Kada bi te rezimirali prošlu godinu – što ju je obilježilo – što po tom pitanju izdvajate i kakav je bio ritam razvoja SC Rijeka?
Studentski centar Rijeka je u periodu kojemu ja svjedočim kao ravnatelj, a to je od 2010. godine do danas, pratio trendove razvoja Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci odnosno potrebe studenata bez obzira na to što i gdje studirali.
Osnovna ideja tog vremena bila je širenje poslovanja na sve sastavnice. Pored centralnih restorana Index i Kampus, otvarani su objekti i širila se usluga po fakultetima. Prije 12 godina imali smo 3 objekta i to naselje IGK s pripadajućim restoranom Mini, restoran Index i kantinu Medicinar.
Danas imamo daleko više zasebnih objekata i cjelina. Naselje I.G.Kovačić, naselje Trsat, hostel IGK, restorane Index, Mini i Kampus, bistroe Mul, Pravri, Pomorac, Riteh, buffet Medicinar i Start, pizzerije Index, Mini i Kampus, kavanu Indeks, caffe barove Akvarij, Andrea, Formula, Reful, Infuzija, UNIRI, teretanu Trsat, teretanu IGK, trgovinu Student shop, kuhinju catering. Paralelno su se razvijale nove zajedničke službe kako bi pratile ovaj razvoj. Zatim nagli rast informatizacije cijelog sustava. Veća zgrada zahtjeva i veće temelje.
Uskoro, za koji dan otvara se i Caffe bar Dentina na Fakultetu dentalne medicine i Bistro EFRI na Ekonomskom fakultetu. SCRI se širio i razvijao i u svim drugim segmentima. Pored starog studentskog doma otvoren je i novi dom Trsat, danas najmoderniji u cijeloj Hrvatskoj. Zatim je otvoren i hostel s 15 ležaja koji prima prvenstveno studente, posjetioce studentima te sve druge osobe povezane sa Sveučilištem, poput sada nekoliko izbjeglica iz Ukrajine. Veliki razvoj je vezan i uz otvaranje novih punktova Student servisa na Veleučilištu, FMTU i restoranu Index. I u području informatike i telefonije napravljen je veliki iskorak. SCRI ima svoj dnevni portal Svjetionik, svoje aplikacije, društvene mreže i slično, koje se na dnevnoj bazi ažuriraju. Sve segmente rada prati visoki nivo informatizacije. Otvoreno je novih oko 100 radnih mjesta, što mi je posebno drago jer radnici ostaju u našoj Rijeci, sa svojim obiteljima.
To je dosta projekata, ali na što ste osobito ponosni?
Da. Izdvojio bih radove na Caffe baru Dentina pri Fakultetu dentalne medicine, radove na bistrou pri Ekonomskom fakultetu, obnavljali smo opremu posebno restorana Index, širili sportsku infrastrukturu, radili na planovima za Slatko i Slano te radili na idejnim rješenjima obnove studentskih naselja I.G. Kovačić i Trsat.
Ambiciozan plan za 2022. godinu
Koji će razvojni projekti SCRI –a obilježiti ovu godinu? Razvojni plan to jest financijski plan SCRI -a na sjednici Upravnog vijeća je prihvaćen lani krajem godine. Što iz tog dokumenta možemo iščitati?
Plan je ambiciozan. Konačno otvaranje objekata koji su započeti 2021. godine te radovi na kapitalnom objektu ex Stribor odnosno Slatko&Slano. Ali najvažnije će biti sačuvati poslovanje i radna mjesta u uvjetima inflacije. Očekivanja su ipak pozitivna. Od 2023. godine naše studentsko naselje Trsat, najmodernije u cijeloj Hrvatskoj, množe po isteku uvjeta iz ugovora EU početi raditi kao hostel ljeti. Već radimo na registraciji. To će značiti zaradu od više milijuna kuna godišnje.
Koje promjene se mogu očekivati u djelatnostima – prehrana, smještaj, zapošljavanje i organizacija slobodnog vremena?
Promjene ne ovise samo o nama. Zajednica studentskih centara RH, u kojoj smo i mi, vrlo je aktivna, neprekidno šalje razne prijedloge prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) u vezi tih osnovnih djelatnosti. Što i kako će se nešto promijeniti, nije na nama već ovisi o Ministarstvu. Naše je da radimo u postojećim okvirima najbolje što možemo. Neke promjene su i za nas dobre. Npr. povećanje minimalne satnice studenata sukladno Zakonu o minimalnoj plaći. To je nama donijelo veću proviziju od rada studenata.
No, ipak nije bilo lako raditi u ove dvije godine. Mnogi ugostiteljski objekti su zatvorili svoja vrata tijekom 2020. i 2021. godine. Stalo je i tržište rada, osobito 2020. godine. Kako je lani zapravo poslovao SCRI? Koju biste si ocjenu dali?
Tijekom 2020. i 2021. godine poslovali smo vrlo dobro u odnosu na uvjete. Trebalo je puno truda svih radnika. Radnici su shvatili problem i angažirali su se na poslovima kojima smo smanjili izdatke na održavanju, čišćenju, čuvanju objekta i sl. Radili smo poslove za koje inače nemamo vremena kada su nam kapaciteti potpuno popunjeni. Neku vrstu generalke. Djelomično smo mogli koristiti i sredstva za očuvanje radnih mjesta. Srećom imamo solidna obrtna sredstva stečena u ranijim periodima koja nam pomažu da prebrodimo sve nedaće i da stvorimo uvjete za rad i zaradu. Kada je situacija teška moraš preživjeti. Onda možeš dalje. Ja sam za poslovicu – čuvaj pare za crne dane. I oni su došli.
Možete nam dati malo i brojki? Koliko ste uprihodovali?
Da. U 2021. godini obilježio je oporavak u odnosu na od 2020. godinu koja je bila loša zbog utjecaja covid-19. Naselje IGK -a bilo je mobilizirano, nastava online, a objekti prehrane su ili bili zatvoreni ili su radili u smanjenom obimu. Prihod je znači lani porastao za 13 posto. Za plaće radnika utrošeno je 26,40 milijuna kuna od čega za razna materijalna prava radnika u iznosu od 1,79 milijuna kuna te prijevoz 738.010 kuna.
Ukupni priljev novca iznosio je 258,8 milijuna kuna, a prihod 50,3 milijuna kuna.
Ukoliko bi sagledali neke financijske pokazatelje onda bi imali sljedeću situaciju uspoređujući recimo 2009. i 2019. godinu. Uzeli smo 2019. godinu jer je bila prije pandemije koronavirusa te je referentna. Tako smo 2009 ostvarili prihod od 41,70 milijuna kuna, a sredstva na računu na kraju godine iznosila su 6,50 milijuna, a broj radnika 139.
No, 2019. godine ostvarili smo prihod od 62,80 milijuna kuna, sredstva na računu krajem godine iznosila su 22,55 milijuna, a broj radnika je bio 258. Da bi se vratili na prihode 2019. godine treba sada puno raditi. Znači imati popunjene apartmane, imati goste ljeti, sportska okupljanja i sl. Zalog za osnovu rada i sigurnosti u idućim godinama daju nam prenesena sredstava iz 2021. u 2022. godinu u iznosu od 18.491. 320 kuna.
Ulaganjem protvi krize
No, niste samo štedjeli, a već ste jednom izjavili da je najbolja borba protiv krize ulaganje u poslovanje?
Da, to sam rekao. To znači naći snage za investiciju, restrukturiranje i istovremeno uz štednju pokušati zaraditi više. To smo već iskušali 2013. godine. Kada se posljednji put mijenjao pravilnik o prehrani. Pao je promet. Gubitak se povećavao. Onda smo se počeli širiti.
Naime tada sam uvidio da mi ustvari imamo ogromno tržište. Subvenciju MZO putem x-ica. Trebalo je navesti studente da ih više koriste. To smo postigli na način da smo mi došli studentima, a ne da oni moraju dolaziti nama na prehranu, u naše centralne restorane.
Vodimo ovaj razgovor u trenutku kada imamo izraženu inflaciju, ali i rat u Europi. Lanci opskrbe su prekinuti, već se vide razlike i u maloprodaji. Tu je i energetska kriza. Cijene energenata nisu stabilne. No, i dalje vrijedi da cijene usluga SCRI –a ostaju iste, zar ne?
Cijene naših usluga za vanjske goste smo neki dan nešto podignuli. Koristim u računu faktore isplativosti koje sada računam svaki mjesec zbog promjena ulaznih troškova. Godinama nije bilo inflacije i faktori su bili isti. Cijene koje plaćaju studenti za prehranu su pod kontrolom MZO i nisu se mijenjale od 2013 godine. Cijene smještaja su nam trenutno u odnosu na kategoriju berem 30 posto manje od ostalih centara i to apsolutno i relativno. Cijene smještaja određuje Senat Sveučilišta u Rijeci. U nekoliko navrata predlagao sam veće cijene uz minimalno povećanje od 10 do 20 kuna mjesečno, ali studentski predstavnici u Senatu su uložili veto.
Sad studenti u naselju IGK plaćaju 250 kuna mjesečno po ležaju za kategorije studenata – roditelj malodobnog djeteta, studenti bez oba roditelja, studenti koji su bili smješteni u domovima, invalidi s više od 50 posto tjelesnog oštećenja, a ostali plaćaju 385 kuna mjesečno s uključenim neograničenim korištenjem praonice rublja. Na Trsatu to iznosi 300 kuna za povlašteni smještaj i 557,50 kuna za ostale također s neograničenim pranjem rublja, i korištenjem teretane.
Niskim cijenama smještaja je SCRI ali i Sveučilište izgubilo značajna sredstva. Siromašne studente treba financirati stipendijama i fondovima solidarnosti. Razlika do ekonomskih cijena prehrane i smještaja studenata pokriva se subvencijom ministarstva, od
prihoda studentskog servisa i dijelom gospodarske djelatnosti prehrane i ljetnog smještaja.
Priprema za eurozonu
…no dobro to nije baš održivo na duge staze?
Na ono na što ne možemo utjecati ne moramo se uopće koncentrirati i gubiti energiju. Kada su jedna vrata zatvorena, moramo naći druga.
Kako se SCRi priprema za ulazak u eurozonu? Već od rujna morat ćemo imati istaknute cijene i u kunama i u eurima? Što to zapravo za nas znači? Koliko će nas sve to koštati i što se sve mora napraviti da bi sustav bio pripremljen za tu promjenu?
Upravo sad uvodimo informatičku nadogradnju na postojeće blagajne, a cijela Zajednica studentskih centara pregovara sa SRCE-m na unapređenju sustava. SC Rijeka je već davno, a za sada smo i jedini koji je postavio na svaku blagajnu bez kontaktne POS uređaje. Sada na prelazu u nove sustave to će nam pomoći pri elektronskom plaćanju, sa što manje gotovine.
Prijelaz će naravno donijeti nove obaveze i u početku troškove, ali kasnije će biti sve uhodano i nadam se bez problema.
I SCRI se suočava kao i ostali s teškoćama pronalaska adekvatne radne snage osobito u ugostiteljstvu, a i poznato da su mnoga ugostiteljska poduzeća morala čak i zatvoriti objekte jer nemaju dovoljno radnika. Zatim je tu održavanje i slično.
No, što tvrtka radi kako bi zadržala postojeće radnike. Koliko radnika radi u SCRI – u i koja je prosječna plaća?
Studentski centar veći dio svoje djelatnosti temelji na ugostiteljstvu (prehrana i smještaj). Zato dijeli sudbinu svih pravnih subjekta koji djeluju na tom području, a to je nedostatak odgovarajuće radne snage, nedostatak robe na tržištu, smanjenje broja studenata uslijed pada broja stanovnika, pandemija koronavirusa, povećanje cijena energenata, inflacije te svi ostali problemi koji prate naše društvo.
Postoji i niz internih izazova, a to su najčešće trud da se održi kvaliteta ponude, pruži dobra usluga studentima, zadrži radna snaga i zaposli potreban kadar, umanje razne zlouporabe, nerad, neodgovornosti i sl. Velike administrativne obveze povećavaju neproizvodni segment djelovanja. Naše društvo nema prave mogućnosti nagrađivanja radnika koji dobro izvršavaju poslove. Smanjenje broja radnika na tržištu je taj moment samo pojačao.
Problem je globalnih razmjera, a procjena je da je preko 30.000 radnika potrebnih za sezonu u turizmu, što se sa svim mjerama koje i RH, Ministarstvo, HZZ i ostali poduzimaju teško uspijeva realizirati, pa je dio ugostitelja zatvorio svoje objekte što smo mi uspjeli izbjeći te smo redovno isplaćivali plaću i ostala materijalna prava. Poteškoće su i radi učestalih bolovanja pogotovo vezanih uz koronu. Studentski centar prati sve trendove i situaciju na tržištu i prilagođava joj se. Težimo i uvođenju nove tehnologije rada korištenjem polugotovih proizvoda na tržištu hrane.
Zapošljavamo i veliki broj studenata koji olakšavaju svakodnevni rad naših radnika, pa je došlo do povećanja satnice i to će utjecati na prihode. Donesen je niz mjera poboljšanja standarda radnika. Pored uobičajenih materijalnih prava radnika ja sam kao ravnatelj donio i cijeli niz dodatnih mjera. Pri tome su na prvom mjestu zaštita trudnica, radnica s malom djecom, radnika s deficitarnim zanimanjima, radnika s manjim primanjima, starijih radnika, bolesnih i sl. Općenito stvaranje uvjeta da zadržimo radnike i spriječimo njihov odlazak. Doneseno je niz odluka za povećanje standarda radnika izvan onog propisanog propisima.
Može li malo konkretno o tim mjerama?
Da, može. Iznijet ću to taksativno;
1. Povećana je ukupna plaća. U veljači je ukupan rashod za plaću iznosio 2.480.642, 83 kuna za 237 radnika od čega je 28 radnika bilo na bolovanju. To je oko 10.500 kuna bruto po radniku prosječno.
2. Bruto plaća čini značajan dio ukupnog rashoda Centra i s obzirom na inflaciju i rast cijena ne može se povećati. Daljnje povećanje moguće je povećanjem prihoda u odnosu na rashod.
3. Oko 150 radnika, posebno deficitarnih zanimanja unaprijeđeni su na radna mjesta s većim brojem bodova.
4. Novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika – marende, iznosi 15 kuna dnevno.
5. Mjesečni neoporezivi iznos od 300,00 kuna vezan za novčane nagrade za radne rezultate u otežanim uvjetima rada (ukupno godišnje do 5000 kuna) i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika.
6. Varijabilni dio plaće u iznosu od 10 posto i dijeli se tako da voditelji imaju mogućnost ocjenjivanja radnika.
7. Potpore radnicima zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana
8. Pomoć radnicima zbog neprekidnog bolovanja radnika od 7 do 42 dana
9. Otpremnina zbog odlaska u mirovinu koja se povećava u odnosu na neoporeziv iznos tako da se ista povećava radnicima koji odlaze u mirovinu prije zakonskog uvjeta (trenutno 65 godina).
10. Prigodne nagrade – božićnica, naknada za godišnji odmor, uskrsnica i dr.
11. Poklon bon 600 kuna (darovi u naravi)
12. Potpore za novorođenče od 10.000 kuna.
13. Uvedena je pomoć ženama pred i po rođenju djeteta u iznosu od 500 kuna mjesečno.
14. Uvedena je naknada za sufinanciranje jaslica i dječjeg vrtića u iznosu od 500 kuna
mjesečno (naknade za troškove redovne skrbi djece radnika predškolske dobi)
15. Dar djetetu do 15 godina starosti u iznosu od 600,00 kuna dva puta godišnje
16. Donesena je odluka o pomoći majkama male djece do 2 godine u smislu rada u smjenama –prilagođeno radno vrijeme i sl.
17. Isplaćuju se dodatne pomoći u slučaju smrtnog slučaja, (potpore za slučaj smrti radnika, jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika i dr.)
18. Nagrade za navršene godina radnog staža kod poslodavca (jubilarne nagrade)
19. Isplaćuje se naknada troškova prijevoza na posao i s posla
20. Odluka o pomoći ženama koje su ostale trudne,tijekom rane trudnoće, koja ovisi od konkretnih uvjeta rada
21. Rad od kuće za ona zanimanja i radna mjesta za koje je to moguće (smanjenje troškova rada)
22. Troškovi obrazovanja i izobrazbe koje su u svezi s djelatnosti poslodavca
23. Odgovarajuća radna odjeća i obuća i zaštitna sredstva
24. Kontrolni i ostali liječnički pregledi u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca
i drugo.
S obzirom na to da je novi propis od konca prošle godine utvrdio odredbe o minimalnoj plaći te ovisno o isplaćenim paušalnim neoporezivim iznosima povećala se razlika u plaći kada radnik radi cijeli mjesec ili kada je na bolovanju. Iako je apsolutni iznos naknade kod bolovanja povećan, relativno je značajno smanjen, npr. radnik koji je na bolovanju naravno da ne dobiva novac za marendu. S time u vezi donijeli smo odluku o pomoći radnicima na bolovanju.
Isto tako, vodi se briga o starijim radnicima omogućavanjem lakših radnih mjesta kao rad u sali restorana i dr. Posebno se vodi računa o davanju prilike radnicima u Centru vezano za napredovanje i zapošljavanje na rukovodećim radnim mjestima i osposobljavanje radnika za takve poslove. U sustavu je i veliki broj mlađeg kadra koji su zaposleni nakon stručnog osposobljavanja. U Centru je zaposlen veći broj žena od muškaraca i ravnopravno se zapošljavaju na rukovodećim i drugim radnim mjestima. Mislim, da ovim mjerama i pogodnostima poslodavac nastoji dobro skrbiti o radnicima kako bi poslove dobro obavljali i kako bi radnici ostali u Centru.
Za kraj poruka radnicima i korisnicima SCRI -a?
SCRI postoji za studente i ostale korisnike, ali naravno i za radnike. Situaciju treba gledati obostrano.
Gost je uvijek u pravu, ali i radnik je uvijek u pravu, naravno ako su zahtjevi obojice opravdani i realni. Koji put se zaboravi da smo mi neprofitna ustanova, ali i da nismo na proračunu te da plaću i za materijalne troškove trebamo sami zaraditi kao i trgovačka društva. Neki bi htjeli da Poslodavac podjeli sav novac odmah. Ali one firme koje su ostale bez potrebnih obrtnih sredstava (podijeli novac) i trebale su uzeti kredit za obrtna sredstva brzo su propale.
U svoja tri mandata sa suradnicima osigurao sam razvoj, zapošljavanje novih radnika, povećani standard studentima na gotovo svim fakultetima vezano za prehranu, stabilnost plaće i materijalnih prava radnika, likvidnost i očuvanje obrtnih sredstava i ni pod kojim uvjetima nisam dozvolio da poslovanje bude takvo da bi nas trebala sanirati država poput SC Zagreb i prije SC Osijek, jer proces sanacije nije nimalo dobar niti za radnike niti studente. Ja svakako neću popustiti pred pritiscima i osigurat ću stabilno poslovanje, solventnost i likvidnost do posljednjeg dana mog mandata.
Sa svojim suradnicima smo, unazad 10-tak godina, zaposlili niz studenata koji su kod nas odradili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Uložili smo u njihovo praktično učenje ogromnu energiju. Radili smo za budućnost. Sada imamo vrsne mlade stručnjake koji znaju struku. Uže rukovodstvo čine radnice i radnici mlađe od 40 godina.
To su zamjenica ravnatelja za zajedničke polove pravnica Ivana G., zamjenica ravnatelja za prehranu Anita M. K., rukovoditeljica smještaja i koordinatorica slobodnog vremena studenata Neža K., rukovoditelj tehničke službe Filip J., rukovoditeljica nabave i skladišta Anita J., voditelj ukupne sigurnosti Matija L., voditeljica službe gospodarskih poslova Irena R., organizator prehrane Marinko M. Od starije garde tu je naša Ljiljana B. rukovoditeljica Student servisa i ovlaštena od ravnatelja za potpisivanje dokumenata iz poslovanja, Vesna P. voditeljica ureda ravnatelja, Marina B. koordinator Odjela financija, knjigovodstvo i kontroling i dr. Voditelji restorana jesu Željko E., Vedran S. i Darko L. itd. Ima nas puno.
