Prof. dr. sc. Sandra Janković dekanica je Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, riječkog Sveučilišta smještenog u Iki, a ovu dužnost obnaša od 2020. godine. Dekanica prof.dr. sc. Janković na Fakultetu predaje kolegije iz područja menadžerskog računovodstva i upravljanja prihodima.
Diplomirala je i magistrirala u Opatiji, dok je doktorat stekla na Ekonomskom sveučilištu u Beču. Prije ove obnašala je funkciju prodekanice za međunarodnu suradnju te bila pomoćnica dekana za međunarodne studije. Za naš portal Svjetionik govori o prvoj godini mandata i daljnjim razvojnim planovima spomenutog Fakulteta.
Ova godina je bila teška za sve, pa tako i za obrazovanje. Što Vam je bilo najizazovnije u ovoj prvoj godini mandata?
Bilo je više izazova: najveći je bio pokušaj da se nastava i ispiti održavaju onsite, u manjim grupama i poštujući epidemiološke uvjete i tu smo se trudili stalno usklađivati s novim zahtjevima koji su stizali. Nabavili smo i u kratkom roku i odgovarajuću opremu s visokokvalitetnim kamerama i sustavom ozvučenja koji su nam omogućile da dio studenata sluša nastavu u dvorani, a dio online od kuće, kako bi osigurali manje grupe ali i omogućili nastavni proces onim studentima koji spadaju u rizičnu skupinu ili su bili u samoizolaciji, a bilo je takvih situacija vrlo često.
Osim nastavnog procesa, naravno bavili smo se i novim projektima: pokrenuli smo akreditaciju preddiplomskog studijskog programa na engleskom jeziku, pokrenuli akreditaciju diplomskog studija kao online studija, razrađivali nove projektne ideje s kojima ćemo aplicirati kada se otvore novi natječaji za europske fondove, osnovali smo centar za karijere i stručnu praksu te u okviru njega otvorili ured za karijere koji je krenuo s organizacijom raznih aktivnosti, izradili smo našu strategiju razvoja za period 2021 – 2025 te definirali nove strateške ciljeve.
ToSEE konferencija i PHD radionica
Godina dana je i od otvaranja aneksa zgrade FMTU –a. Jeste li zadovoljni kako se taj dio integrirao u proces studiranja. Jesu li potrebe za prostorom zadovoljene?
Jako smo zadovoljni i da, potrebe su zadovoljene i što se tiče nastavnog procesa, ali što se tiče i organizacije ostalih evenata. Ove smo godine krajem lipnja po prvi puta organizirali našu znanstvenu konferenciju ToSEE kao i PhD radionicu, koja je bila hibridna i sastojala se od 12 sekcija, a na kojoj je sudjelovalo 178 sudionika, od čega je njih 50 sudjelovalo onsite. Svi su bili oduševljeni našom lokacijom i resursima koje posjedujemo. Interesantno je za napomenuti da smo već dobili upit za dvije znanstvene konferencije čiji su organizatori iz Hrvatske, a žele je kod nas organizirati iduće godine.
Također, po prvi puta smo organizirali i promociju diplomanata na Fakultetu. Inače smo ju uvijek tradicionalno organizirali u kristalnoj dvorani Hotela Kvarner; no, obzirom na novu zgradu, ove smo godine odlučili službeni dio organizirati na Fakultetu u novoj zgradi, nakon čega je uslijedilo druženje u vrtu. Roditelji su bili posebno sretni i ponosni, jer su neki zapravo po prvi puta imali priliku vidjeti lokaciju na kojoj su im djeca provela godine studija.
Što je s projektom „Ljetna škola“. Kakav je interes za nju, na programu su jako zanimljive teme…
Ljetnu smo školu nažalost odgodili nakon što je Hrvatska došla u narančastu zonu. Imali smo 50-ak prijavljenih, iz cijele Europe i bojali smo se da djeca krenu kupovati avio karte, koje će se onda kasnije morati stornirati, a s druge strane nismo željeli organizirati hibridno odnosno online, iz razloga što je poanta ljetne škole da sudionici upravo uživaju u lokaciji koju pruža naš Fakultet. Osim ljetne škole, po prvi puta ove godine naši studenti organiziraju studentsku konferenciju, koja se planira za kraj rujna, također u suradnji s Liburnija Rivijera Hotelima. Moram priznati da su me studenti jako ugodno iznenadili, izvrsno to organiziraju i tu smo svakako predvidjeli mogućnost i online i onsite sudjelovanja. Intencija je da na ovu studentsku konferenciju dođu studenti iz Hrvatske i okolnih zemalja, pretežito autobusom ili vlakom.
Vježbe na virtualnom hotelu
U kojoj je fazi Vaš projekt eTurizam lab?
I na njemu se intenzivno radi: prva faza eTurizam lab-a je ustroj našeg virutalnog hotela, na kojem smo cijelu godinu intenzivno radili: postavili smo cijeli operativni sustav, recepcijski sustav u Operi, sustav za skeniranje dokumenata uz podršku Adria Scana, sustav za CRM u Hortezi, računovodstveni sustav u Loginu, Channel management u Phobsu. U svakom slučaju studenti će imati priliku iduće akademske godine vježbe na pojedinim kolegijima odrađivati na našem virtualnom hotelu. Radimo sada još i na vizualu hotela, studenti su osmislili i ime, ponudu, to bi trebali finiširati tijekom rujna tako da za početak listopada bude sve spremno. Planira se i uređenje nove dvorane A1 u staroj zgradi koja će biti naš eTourism lab.
Erasmus studenti
Fakultet ima dobro usklađene Erasmus programe. Kakva je ove godine bila statistika razmjene?
Ove godine, unatoč COVID pandemiji imali smo također i dolaznu i odlaznu mobilnost studenata, čak i dolaznu mobilnost nastavnika: 37 naših studenata je ove godine bilo na Erasmus razmjeni, dok je kod nas došlo 34 stranih studenata. Iduće akademske godine u planu je da u zimskom semestru 26 naših studenata ode na razmjenu, dok nam dolazi 54 studenata iz različitih europskih zemalja. Veseli nas ovako velik interes i vjerujemo da će u ljetnom semestru biti još veći broj dolaznih studenata.
Za koji smjer na Fakultetu općenito postoji najveći interes?
Za redoviti preddiplomski studij najveći je interes za poslovnu ekonomiju u turizmu i ugostiteljstvu, smjer menadžment u turizmu. Tu smo i u potpunosti popunili kvotu na redovitom studiju, ostalo je svega 8 mjesta na menadžmentu u hotelijerstvu, te na menadžmentu održivog razvoja jedno mjesto, što će se sigurno popuniti u jesenjem roku.
Jednom ste rekli da nove studije treba kreirati s potrebama tržišta. Što potražuje trenutno tržište?
Tržište traži diplomante koji su spremni suočiti se sa svim izazovima tržišta rada. Današnji diplomanti moraju pored stručnih i digitalnih kompetencija posjedovati i emocionalnu inteligenciju, poznavati 2-3 strana jezika, učinkovito djelovati u različitim timovima, biti kreativni, inovativni, sposobni kritički i analitički razmišljati, etično prosuđivati i nadasve biti društveno odgovorni. Naš je zadatak da ih tijekom studija što bolje pripremimo za izazove koji ih čekaju na tržištu rada i tu nam prije svega naši dobri odnosi s gospodarstvom jako pomažu. Naime, upravo je zadatak Ureda za karijere, kojeg smo ove godine osnovali, da već od prve godine studija studente usmjerava u ono područje za koje pokazuje interes, ali i posjeduje talent, povezuje ga već od prve godine s poslodavcem kod kojeg može u ljetnim mjesecima raditi sezonski posao, te onda kod tog istog poslodavca odraditi i stručnu praksu, koja je kod nas obvezna u zadnjem semestru.
One najbolje, poslodavac će zadržati i ponuditi im stalan posao. Ove smo godine također krenuli tražiti od poslodavaca teme za diplomske odnosno završne radove kao i projektne ideje za koje im trebaju neka nova rješenja, a koje će iduće godine rješavati studenti u okviru nastavnog procesa, pod mentoriranjem nositelja kolegija. Naravno, na kraju semestra rezultat će se prezentirati poslodavcima i mislim da je to također izvrstan put suradnje i povezivanja studenata i hotelsko-turističkog gospodarstva i pripreme studenata za tržište rada.
Suradnja s gospodarstvom bitna nam je i za unaprjeđenje studijskih programa. U procesu smo temeljitih izmjena diplomskog studija Menadžment u turizmu i Menadžment u hotelijerstvu za koje upravo u rujnu organiziramo fokus grupe gdje će nam poslodavci detektirati ključne ishode učenja ali i kompetencije koje oni očekuju od budućih magistara ekonomije.
Osim nastavnog procesa, gospodarstvo pokušavamo uključiti i u naš proces znanstveno-istraživačkog rada. Tu trenutno s nekim poslodavcima i razrađujemo projektne ideje kako bi konkurirali na natječajima za međunarodne kompetitivne projekte.
Današnji diplomanti moraju pored stručnih i digitalnih kompetencija posjedovati i emocionalnu inteligenciju, poznavati 2-3 strana jezika, učinkovito djelovati u različitim timovima, biti kreativni, inovativni, sposobni kritički i analitički razmišljati, etično prosuđivati i nadasve biti društveno odgovorni.
Na koji način FMTU uključuje studente u postupke odlučivanja? I ima li možda koji projekt na kojeg ste jako ponosni?
Tu bih posebno istaknula organizaciju studentske konferencije Waves for Tourism (W4T) u okviru koje studenti samostalno donose budžet, biraju goste predavače i dogovaraju s njima honorare i program, organiziraj sportske aktivnosti za vrijeme studentske konferencije, traže sponzore, odlaze na poslovne sastanke i prezentiraju svoje ideje, iznenadila me njihova ozbiljnost, ali i taj neki poslovni duh kojeg već sada posjeduju. To su neke nove generacije koje se izvrsno snalaze u digitalnom okruženju i koje će u budućnosti sigurno značajno pridonijeti razvoju našeg turizma.
Neke hrvatske destinacije trebaju živjeti i do 10 mjeseci
Jeste li zadovoljni u kojem smjeru se razvija hrvatski turizam?
Svakako može bolje, posebno u pogledu ostvarenja većih prihoda u mjesecima pred i posezone. Neke turističke destinacije na obali u Hrvatskoj moraju živjeti barem deset mjeseci. Za to je naravno potrebno razvijati nove proizvode, ali i imati novi investicijski ciklus. Iz ove pandemije ćemo puno naučiti i krenuti s razvojem nekih novih oblika i pristupa. Posebna je priča razvoj kontinentalnog turizma koji ima velik potencijal kojeg tek treba valorizirati.
Može li procijepljenost spasiti turističku sezonu? Što mislite?
Da, svakako, mislim da je to ključni put kojim moramo ići, naravno uz stalno prilagođavanje novim mjerama. Moramo biti ispred vremena i predvidjeti što će koji „val“ donijeti te se brzo prilagođavati i osigurati sigurnost turistima u našim destinacijama.
Doktorirali ste na Ekonomskom fakultetu u Beču. Zbog čega ste odabrali Beč i ima li razlike u studiranju i pristupu ?
Još kao studentica na 3. godini na tadašnjem Hotelijerskom fakultetu imala sam priliku sudjelovati na ljetnoj školi u Beču, bilo je to početkom 90-ih, i tada sam zaželjela da se vratim na Wirtschaftsuniversität Wien. U ono vrijeme razlike su uistinu bile jako velike: od pristupa literaturi do samog odnosa student-profesor. U posljednjih 20-ak godine, te su se razlike značajno smanjile, ali još uvijek smatram da je internacionalizacija ključan segment te preporučujem svakom studentu da barem jedan semestar provede negdje izvan zemlje. Od prvog dana mandata sam svim našim asistentima koji su na doktorskim studijima u Hrvatskoj postavila uvjet da moraju provesti dio doktorskog studija izvan zemlje: osim networkinga s ostalim kolegama kojeg se napravi koji će sigurno kasnije u karijeri predstavljati velik benefit u provođenju zajedničkih istraživanja, pisanju radova i slično, velik je benefit i u tome što od boljih uvijek nešto možemo naučiti, no poanta je da kada se vratimo mijenjamo naš sustav – kako nastavni proces tako i znanstveno-istraživački – a po uzoru na bolje od nas.
Još kao studentica na 3. godini na tadašnjem Hotelijerskom fakultetu imala sam priliku sudjelovati na ljetnoj školi u Beču, bilo je to početkom 90-ih, i tada sam zaželjela da se vratim na Bečko ekonomsko sveučilište (Wirtschaftsuniversität Wien). U ono vrijeme razlike su uistinu bile jako velike: od pristupa literaturi do samog odnosa student-profesor. U poslijednjih 20-ak godine, te su se razlike značajno smanjile ali još uvijek smatram da je internacionalizacija ključan segment te preporučam svakom studentu da barem jedan semestar provede negdje izvan zemlje.
Kvarner – destinacija zdravlja
Na koji način biste Vi brendirali Kvarner?
Kvarner kao destinacija zdravlja! Zdravstveni turizam danas nudi jako široki spektar usluga i misli da se kroz njega, osim cjelogodišnjeg poslovanja, mogu valorizirati i sve ostali resursi koje Kvarner ima. Uz navedeno potencijali su u edukacijskom turizmu i kongresnome turizmu.
Predavanja na otvorenome, uz more
Studentski centar Rijeka u okviru Fakulteta ima svoj „najudaljeniji“ objekt. Što izdvajate kao posebnost u toj suradnji?
Pohvalila bi svakako suradnju: ove smo godine i proširili objekt – dio naše arhive smo premjestili te proširili unutarnji dio restorana. Posebnost tog objekta su svakako stolovi i stolice u parku uz samo more, gdje studenti vani tijekom cijele godine, uz jedan od najljepših pogleda i zvukove valova mogu ispijati prvu jutarnju kavu. Nisam imala prilike vidjeti tako nešto slično. Imamo mi naravno i ideja da to proširimo i na plažu, prema kojoj imamo direktan pristup iz vrta. Ove godine u vrijeme covida nabavili smo sklopive stolice i jastučiće, tako da smo, kada je vrijeme to dozvoljavalo, seminarsku nastavu izvodili na plaži, studenti su uživali, posebno oni strani! Nadam se da ćemo u budućnosti pronaći način da se na plaži uredi i sanitarni čvor kojeg bi onda Studentski centar mogao koristiti, ali da se time i proširi teritorij posluživanja.
Sandra Janković privatno. Što volite raditi u slobodno vrijeme, kada ga imate 🙂?
Sada u ljetnim mjesecima obožavam plivanje i veslanje na SUP-u, to me s jedne strane opušta, ali je i dobro za održavanje fizičke kondicije. Osim toga, ljeti volim otići i šetati u planine, kako sada manje putujemo u Austriju i Italiju, ovo ljeto otkrivam ljepote Gorskog kotara. Mislim da inače svi moramo više uživati u turističkim resursima u Hrvatskoj, posebno kontinentalnom djelu, ponekad imam osjećaj da turisti bolje poznaju našu zemlju nego što ju mi sami poznajemo i baš im zbog toga zavidim.
(pripremila: Lj. Hlača, foto: arhiva Fakulteta)
