Izv. prof. dr. Aleksandar Mijatović novi je dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Aleksandar Mijatović radi na Odsjeku za kroatistiku, a područje njegovog znanstvenog interesa obuhvaća teoriju književnosti, lingvistiku, filozofiju i kulturalnu teoriju.
Autor je četiriju knjiga, potpisuje preko stotinu znanstvenih i stručnih radova, obnašao je funkciju glavnog urednika Fluminensije: časopisa za filološka istraživanja, sudjelovao u radu sveučilišnih tijela.
U ovom razgovoru za naš portal otkriva nam glavne smjernice razvoja ove obrazovne ustanove tijekom njegovog prvog mandata, ali i to – kako on vidi poziciju društveno – humanističkih znanosti, u društvu koji sve više apostrofira važnost STEM područja.
Reakreditacija Filozofskog fakulteta u Rijeci
S listopadom započeo je Vaš trogodišnji mandat dekana Filozofskog fakulteta u Rijeci. Hoće li to biti dovoljno vremena da sprovedete ono što ste zamislili u svojem programu, a o čemu je u medijima već bilo riječi? S čime najprije krećete?
Pred nama su uobičajeni, redoviti, poslovi koji proizlaze iz rada institucije, važni za njezino funkcioniranje. Usporedo s tim poslovima i njihovom (re)organizacijom, započinjemo s provedbom mog programa. On je usklađen sa strateškim dokumentima Sveučilišta u Rijeci i Filozofskog fakulteta u Rijeci. Mogu izdvojiti nekoliko strateško-programskih poslova.
Pripremamo akcijski plan vezan za reakreditaciju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Akcijski plan počeli smo raditi s prethodnom Upravom, a koja je uspješno iznijela dva ciklusa reakreditacije. Razmišljamo o koordinaciji ustrojbenih jedinica i ostalih tijela na FFRI koji prate zaposlivost i zaposlenost naših studenata. Nedavno je osnovan Ured za karijere. Savjetujem studentima, sadašnjim i budućim, osobito onima na završnim godinama studija da se obrate Uredu za karijere. Ovaj ured provodi informativne, edukativne i savjetodavne aktivnosti. Daje stručnu pomoć studentima u upravljanju karijerom: ispitivanje studentovih vještina i interesa, usmjeravanje u karijernom putu, informiranje o selekcijskim postupcima prilikom zapošljavanja, edukacija o strategijama pronalaska posla, praćenje alumnija i tržišta rada, sklapa suradnju s potencijalnim poslodavcima. Radit ćemo na jačanju postojećih mehanizama uključivanja studenata i alumnija u procese izmjena i dopuna studijskih programa. Tu imamo podršku novoosnovanoga Ureda za akademsku podršku. I on obavlja informativne, edukativne i savjetodavne aktivnosti, pomaže studentima u procesu učenja i savladavanja zahtjeva tijekom studiranja.
Uočena je neravnoteža između znanstvenih rezultata humanističkih i društvenih znanosti. Međutim, disbalans proizlazi iz primjene samo jednog kriterija na praćenje znanstvenog rada. To je uglavnom objavljivanje radova u časopisima indeksiranih u bazama WOS i SCOPUS. Međutim, Deklaracija iz San Francisca o vrednovanju znanstvenog rada (San Francisco Declaration on Research Assessment – DORA) i The Leiden Manifesto ukazuju na raznovrsnost i komponiranje različitih kriterija. Inicijativa za tu Deklaraciju ne dolazi iz umjetnosti, humanističkih i društvenih znanosti, već iz prirodnih znanosti, medicine i biotehnologije. Mnoge ugledne institucije potpisale su Deklaraciju, uključujući Hrvatsku zakladu za znanost. Na FFRI želimo razmišljati o praćenju znanstvenog rada vodeći se načelima te Deklaracije, držeći se svega što je trenutno na snazi. Pripremamo novi koncept mrežnih stranica Fakulteta. Taj novi koncept u središte stavlja studente i istraživače. Težimo povećati transparentnost svih procesa na instituciji.
Nedavno je osnovan Ured za karijere. Savjetujem studentima, sadašnjim i budućim, osobito onima na završnim godinama studija da se obrate Uredu za karijere. Ovaj ured provodi informativne, edukativne i savjetodavne aktivnosti. Daje stručnu pomoć studentima u upravljanju karijerom: ispitivanje studentovih vještina i interesa, usmjeravanje u karijernom putu, informiranje o selekcijskim postupcima prilikom zapošljavanja, edukacija o strategijama pronalaska posla, praćenje alumnija i tržišta rada, sklapa suradnju s potencijalnim poslodavcima.
Vaš tim na tom putu bit će…
Na Fakultetskom vijeću potvrđeni su izv. prof. dr. sc. Luca Malatesti, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović, prodekanica za nastavu i studente i doc. dr. sc. Domagoj Švegar, prodekan za poslovne odnose i razvoj. Kolege i ja za mandat pred nama pripremali smo se s prethodnom Upravom.
Koje kvalitete dekan mora imati po Vama da bi bio uspješan?
Ne znam jesam li u poziciji odgovoriti na to pitanje. Mogu iznijeti svoje viđenje pa ćemo vidjeti što će od njega ostati tokom i nakon tri godine mandata. Javljat će se različite situacije koje će od mene tražiti da prilagodim svoja različita uvjerenja, a da ne narušim povjerenje. Ako to dobro predviđam, očito ću morati tražiti ravnotežu između prilagodljivosti i dosljednosti. Čelnici institucija ne rade sami; surađuju s kolegama, studentima, zaposlenicima i nadležnim tijelima. Vjerujem u suradnju, otvoren razgovor, s jasnim iznošenjem stavova. To je, uvjeren sam, temelj svega.
Vjerujem u suradnju, otvoren razgovor, s jasnim iznošenjem stavova. To je, uvjeren sam, temelj svega.
Osoba ste reklo bi se iz sustava; treba naglasiti da ste prošli sve etape razvoja u profesionalnom i znanstvenom smislu na riječkom Filozofskom fakultetu. Znate kako funkcionira zapravo cijeli kolektiv– jeli to olakšavajuća ili otežavajuća okolnost za Vas?
Moja prva radna iskustva ne vezuju se za akademsku zajednicu. Radio sam u realnom i privatnom sektoru neko vrijeme. Radio sam u Novom listu, između ostalog. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci radio sam prvo na Odsjeku za kulturalne studije pa na Odsjeku za kroatistiku. Ističem da sam neko, dragocjeno, vrijeme proveo na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječki Odsjek za kroatistiku povjerio mi je, dvije godine nakon što sam postao njegov član, da budem njegov pročelnik. Tu dužnost sam obnašao pet godina. Bio sam uključen u različita tijela na Fakultetu i Sveučilištu.
To je sve zajedno važno, ali nije jamstvo da ću biti uspješan kao dekan. Recimo da sve moram iz početka. To ima prednosti i nedostatke. Dekan, prije svega, treba osigurati zakonitost djelovanja institucije, u skladu s odlukama, zahtjevima i napucima nadležnih tijela. To je jedan dio odgovornosti i dužnosti čelnika institucije. Drugi dio je da potakne sudjelovanje svoje institucije u različitim procesima koji oblikuju znanost i obrazovanje. Tu se pokazuje aktivna uloga fakultetskog vijeća koje bi dekan trebao motivirati da se očituje o prijedlozima zakona, inicijativama, i sl. Mi to sve imamo u Statutu i radit ću na tome da te njegove odredbe budu aktivne. Dobro je da nas se čuje, u različitim segmentima sustava, i u širim krugovima javnosti. Sve što radimo u svojim temeljnim djelatnostima, znanosti i nastavi, daje nam legitimitet da raspravljamo i očitujemo se o procesima u akademskoj i društvenoj zajednici.
Izazova će biti; no što je s nastavom za ovu akademsku godinu?
Mi provodimo odluke nadležnih tijela, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite. Te odluke kažu da se daje prednost kontaktnoj nastavi, u skladu s preporukama koje se odnose na epidemiološku situaciju. Kao zaposlenik visokoškolske ustanove i kao građanin mislim da je to ispravna odluka. Kao dekan, gledam je kompleksno, možda i s dozom opreza, predostrožnosti. Imamo dvostruki zadatak; osigurati kvalitetan nastavni proces i sigurnost. Stoga smo, slijedeći preporuke ovih tijela, razradili smjernice za nastavu. Pozivamo da se iskoristi mogućnost cijepljenja, maske će biti obavezne, da se pridržavamo svih epidemioloških mjera. Želimo naglasiti i javnosti poslati poruku da smo oprezni. Zdravlje je kompleksan pojam koji obuhvaća fizičke, fiziološke, psihološke i sociološke aspekte života. To smo pripremali s prethodnom Upravom, vodeći se pravilima koja smo dobivali s nadležnih razina.
Izjavili ste svojedobno da svjedočimo devalvaciji društvenih, političkih i moralnih vrijednosti, a da s druge strane sustav visokog obrazovanja i znanosti treba reformirati, razvijati, ići ukorak sa svjetskim trendovima. Koji bi to svjetski trendovi bili kada je riječ o humanističkim znanostima – kada znamo da su trendovi 21. stoljeća digitalno, STEM, zeleno?
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, točno. Međutim, to treba staviti u širi kontekst. Prošle godine je australska vlada najavila više školarine za one koji bi studirali AHSS (radno, zadržimo kratice Arts, Humanities and Social Sciences), a niže za STEM (Science, Technology, Engineering, and Mathematics). Upisivanje studija iz AHSS područja želi se destimulirati znatno višim, a stimulirati upisivanje iz područja STEM-a s osjetno nižim školarinama. To je ondje bio kontroverzan program diplomci spremni za posao (job-ready graduates). Koliko sam pratio raspravu, dotaknuti su različiti aspekti, ali promaknulo je da upisivanje iz nekog područja ovisi o intrinzičnoj motivaciji, a ne o novčanim stimulacijama. Iako, ima i druga – dobra – strana te mjere, čini mi se da se destimulacija odnosi na upisivanje studija samo iz AHSS područja. Preporučeno je da studenti kombiniraju dijelove unutar AHSS-u i između AHSS-a i STEM-a. Naš sustav visokog obrazovanja nije u dovoljnoj mjeri razvio ovakve transverzalne presjeke kroz različita obrazovna područja. Štoviše, taj transkurikulumski pristup, međupredmetno povezivanje, bio je načelo reforme kurikuluma u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Taj koncept treba razvijati na razini visokog obrazovanja.
Konkretno, vraćajući se na ovaj australski slučaj to znači…
Vraćajući se na australski slučaj, mnogi su ipak u toj mjeri njihove vlade vidjeli završni udar, konačni obračun s AHSS-om, za koje se drži da se suprotstavljaju političkim interesima, koji promiču deregulaciju, i sl. Kritičari tvrde da je ta mjera u neskladu sa statističkim pokazateljima po kojima su studenti u oba područja jednako zaposlivi, imaju jednake šanse za uspjeh. LinkedIn redovito provodi istraživanja i u njima se kontinuirano pokazuje da se u svim sektorima traže tehničke, prenosive i meke vještine koje se razvijaju upravo u području AHSS-a. Primjerice, kreativnost, kooperativnost, empatija, i slično. Tražene su vještine u različitim sektorima na temelju kojih se oblikuju profili zaposlenika.
Na što su još ukazala istraživanja?
Recimo, istraživanja nakon 2015. godine, u SAD-u i UK-u pokazuju da gotovo 55 posto upravljačkih pozicija zauzimaju osobe s akademskim zvanjima iz AHSS-a, mlađe od 45 godina. Trend je dakle da akademsko zvanje ne vodi izravno zanimanju i da je mogućnost uspjeha podjednaka za AHSS i STEM. Ne budemo li Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru shvatili kao novo birokratiziranje, drugačiju taksonomiju zatečenog stanja, i ako studijski programi prođu adekvatnu transformaciju, to bi i kod nas trebalo donijeti promjene. Dio tih promjena je fokus na vrednovanje ekstrakurikulumskih aktivnosti studenata, odnosno stručne prakse i različitih oblika uključivanja u širu zajednicu, što mi nazivamo učenje s društvenim zalaganjem ili društveno korisno učenje. Istraživanje Britanske akademije za 2020. godinu dokazalo je presudan doprinos vještina koja se razvijaju u AHSS-u. Izjava koja prati to istraživanje nedvosmisleno apostrofira ovo područje znanosti i obrazovanja, smješta ga u prvi plan. Uzmite primjer suvremenih tvrtki koje se u razvoju ljudskih potencijala ravnaju načelima ‘diversity, equity and inclusion’, menadžment koji se temelji na uvažavanju suradnika, poštovanju i suradnji.
Sve su to vrijednosti i pojmovi koji se razvijaju u sklopu AHSS-a, a onda se prilagođavaju u profile zaposlenika i menadžera. Jedno od recentnih istraživanja Deloittea ističe središnju ulogu tehničkih i prenosivih istraživanja koje se stječu u AHSS-u. Na koncu, obrat prema zelenom i održivom razvoju bio bi nezamisliv bez pogleda na svijet koji izrasta iz ovoga područja znanosti i obrazovanja, a sve aktualne tehnološke inovacije usmjerene su prema zelenom i održivom, odnosno suživotu čovjeka, svijeta, prirode i tehnologije. STEM prolazi humanistički obrat u STEAM (Science, Technology, Engineering, Arts and Mathematics), odnosno funkcionalno povezivanje različitih znanosti i obrazovnih područja. Tome u prilog ide istovremeno vrednovanje tri pismenosti, čitalačke, matematičke i prirodoslovne. Drugi dokument Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine istaknuo je jačanje čitalačke pismenosti, a onda je to nekako nestalo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Akademska zajednica je trebala tražiti dorade tog dokumenta.
(…) istraživanja nakon 2015. godine, u SAD-u i UK-u pokazuju da gotovo 55 posto upravljačkih pozicija zauzimaju osobe s akademskim zvanjima iz AHSS-a, mlađe od 45 godina. Trend je dakle da akademsko zvanje ne vodi izravno zanimanju i da je mogućnost uspjeha podjednaka za AHSS i STEM.
No, gdje je u svemu tome Sveučilište u Rijeci?
Ne mogu govoriti u ime Sveučilišta, već kao jedan od njegovih članova, ili, možda, kao član Senata. Pa iz te pozicije, ističem da je baš Sveučilište u Rijeci nedavno napravilo ekscerpt dijelova Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se odnose na istraživanja, inovacije, znanost i obrazovanje. Zahvaljujući tom separatu Sveučilišta, slika je sasvim drugačija, čak i povoljnija. Ta inicijativa, a ima ih više, Sveučilišta u Rijeci predstavlja primjer aktivnog i konstruktivnog dijaloga sa zakonodavcem.
Svjestan sam da će mnogi u ovom mom sinoptičkom odgovoru na Vaše složeno pitanje tražiti povod da mi predbace idealizam, futurizam, nasjedanje na, kako se to kaže, tehnokratsko-neoliberalne trikove i opsjene. Volio bih, međutim, čuti što se nudi osim elitističkog zatvaranja, patetične megalomanije i podcjenjivačkog odnosa prema drugim znanstvenim i obrazovnim disciplinama.
U krajnjoj liniji, da, pojmovi koji su bili temelj uzleta AHSS-a u posljednjih 200 godina, primjerice razlika, jednakost, pravo, dobrobit itd., sada su postali mjere u političkom i ekonomskom kontekstu. Sada ti pojmovi iskaču iz taksonomija vještina, npr. kritičko mišljenje, kreativnost. Mjere otupljuju pojmove. Pretvaraju ih u klišeje. Mjerama treba vratiti njihovu konceptualnu oštricu. To je zadatak AHSS-a. Međutim, naše rigidne i zastarjele klasifikacije blokiraju povezivanje obrazovanih područja. To je opći stav, teško je to mijenjati bez sveobuhvatne analize i inicijative. A na to moraju biti spremni svi akteri sustava, na svim njegovim razinama. Za 2022. godinu najavljena je izrada Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Možda je to početak promjena u sustavu…
Sveučilište u Rijeci nedavno napravilo ekscerpt dijelova Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se odnose na istraživanja, inovacije, znanost i obrazovanje. Zahvaljujući tom separatu Sveučilišta, slika je sasvim drugačija, čak i povoljnija. Ta inicijativa, a ima ih više, Sveučilišta u Rijeci predstavlja primjer aktivnog i konstruktivnog dijaloga sa zakonodavcem.
Interes za programe u osnovi povoljan
Kada smo već kod te teme – kakav je interes za humanističke znanosti? Psihologija je standardno već godinama najpopularnija. No, što je s drugim programima – nastavničkim smjerovima?
Popunjenost upisnih kvota studijskih programa mora se promatrati u širem kontekstu demografske slike Republike Hrvatske, iseljavanja, pada nataliteta, strmoglavog pada broja učenika u osnovnim školama, povećanja broja sveučilišta, trendova na tržištu rada. Tome treba dodati sociološke i kulturne promjene u mlađim generacijama. Izvan tog konteksta, ni kontinuiran interes, amplitude u popunjavanju upisnih kvota, uzlazne i silazne putanje broja upisanih studenata – ne znače ništa. Trebala bi biti razvijena analiza koja bi uključila sve ove elemente i iz cjeline izvela zaključke te razvila koncept odnosa između znanosti, obrazovanja i tržišta rada. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci trend interesa za studijske programe u osnovi je povoljan, ali se udaljava od stopostotne popunjenosti kvote. U nekim programima pratimo postupan i nagao pad. Tražit ćemo od tih, ali i svih odsjeka da poduzmu nužne korake za korekciju tih trendova. Međutim, te se korekcije moraju poduzimati koordinirano, na svim razinama sustava. Uspjeh i/ili neuspjeh pojedinih studijskih programa i smjerova simptom je šireg stanja. Odsjeci mogu i hoće odraditi svoje, ali se mnogo očekuje od sustava i društva.
Kako biste ocijenili položaj Filozofskog fakulteta u Rijeci unutar akademske zajednice? Jeste li zadovoljni njegovom vidljivošću? To je uistinu veliki sustav…Gdje vidite zapravo prostora za poboljšanje i na čemu ćete ustrajati?
Dojma sam da imamo istaknutu ulogu na Sveučilištu u Rijeci, da smo prepoznatljivi u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Što se prostora za poboljšanje tiče, postoje vanjski i unutarnji mehanizmi osiguranje kvalitete i mi njihove preporuke slijedimo. Moramo prihvatiti da nas se neprekidno vrednuje, da se prati naš znanstveni, nastavni i stručni rad. Na koncu i mi vrednujemo i obrazujemo, razumljivo je da nas se vrednuje i obrazuje. Moramo pokazati da svoje studente pratimo od upisa do zapošljavanja, da vodimo računa o njihovoj uspješnosti na tržištu rada, da ih želimo uključiti u segmente programa koje treba izmijeniti. Moramo biti hrabriji u pokazivanju svog znanstvenog rada, ljudi ovdje puno rade i to bi trebalo biti obuhvaćeno i drugim kriterijima koji će to eksplicirati. Moramo se više otvoriti prema stranim studentima. Mnogi su naši kolege aktivni u široj zajednici, javnom i političkom životu. Međutim, možda bismo trebali aktivnije istupati u javnosti vezano za položaj humanističkih i društvenih znanosti.
Novi program – Kognicija i um
Koje nove programe odnosno smjerove biste voljeli uvesti za vrijeme Vašeg mandata? Najavljeno je povećanje studijskih programa na engleskom jeziku. O čemu je riječ?
Dekan mora svoj program uskladiti s institucionalnim dokumentima. Moj program usklađen je sa strateškim dokumentima Sveučilišta u Rijeci i Filozofskog fakulteta u Rijeci koje sam dužan provoditi. Prema tome, to što sam spominjao studijske programe nije moja posebnost, već nastojim pokazati da ću svoje djelovanje smjestiti u institucionalni okvir. Sveučilište i Fakultet s pravom traže revidiranje repertoara studijskih programa, razvoj nenastavničkih smjerova, uvođenje specijalističkih i izvanrednih studija. Mislim da je to dobar put i mi ćemo ga nastojati slijediti. Mi jesmo napravili više takvih iskoraka, npr. s Prevoditeljskim studijem, i, najnovije, s diplomskim sveučilišnim studijem na engleskom jeziku – Kognitivne znanosti: Kognicija i um (Cognitive Sciences: Cognition and the Mind). Neki odsjeci su primjer u razvijanju programa cjeloživotnog obrazovanja. Ponavljam formulu: razvoj nenastavničkih studija, osobito u dvopredmetnim kombinacijama, izvanrednih, specijalističkih studija i programa cjeloživotnog obrazovanja te transfer znanja.
S kime priželjkujete suradnju?
Suradnju priželjkujem kao takvu, kao povezivanje svih visokoškolskih ustanova ovdje i u široj regiji. U suradnji se ne bih ograničio na znanstvena i obrazovna područja. Volio bih da nemamo samo kompetitivno-konkurentski odnos, ni unutar filozofskih, ni između drugih fakulteta, već da istovremeno zajednički kreiramo razvoj, korigiramo zakone, pravilnike, smjernice i naputke nadležnih tijela, razmišljamo o studentima zbog kojih smo primarno svi tu.
Filozofski fakultet u Rijeci jedini godinama „gura“ priču o profesionalnog obrazovanja djelatnika koji rade s mladima…
Ne znam je li jedini, ali je na tom polju maksimalno angažiran i originalan u pristupu. To treba nastaviti podržavati, poticati razvijanje različitih programa i upoznavati širu javnost s tom obrazovnom aktivnosti.
Fakultet uzor…
Mnogi primjećuju da ima puno ili previše sveučilišta u Republici Hrvatskoj. To ipak ima dobrih strana. Obrazovne ustanove stvaraju brojne pozitivne promjene u neposrednom okruženju. Teško mi je izdvojiti uzor jer su se mnogi fakulteti već izdvojili svojim postignućima, bilo u osnovnima djelatnostima, znanost i nastavi, bilo u razvoju upravljačkih struktura. Sigurno bih neopravdano nekog izostavio. Umjesto jednog fakulteta, treba slijediti taj trend, biti svjestan da postoje bolji, da nas mnogi sustižu.
Najviše ste na Fakultetu ponosni na…
Na studente, kolege, sve zaposlenike.
A kritični?
Nastojim biti prema sebi.
razgovor: Lj. HLAČA, foto: Ivana Babić
