Svakodnevno si postavljamo pitanje što jesti? Hrana organizmu osigurava energiju, izgrađuje ga i čini otpornim na bolest. Danas, zbog suvremenog načina života, jesti zdravo postaje sve veći izazov. Često se okrećemo obrocima koji ne iziskuju dugi period pripreme, tzv. „praktičnim obroci“ (instant proizvodi, proizvodi u limenkama, fast food i slično).
Za početak ovu temu odlučili smo otvoriti nekim općim informacijama koje je za vas pripremila magistra prehrambenog inženjerstva Maja Mačinković, inače referent za tehničke i administrativne poslove, u Službi interne revizije i kontrole i inspekcije HACCAP) pri Studentskom centru Rijeka.
-Hranu ne trebamo dijeliti na“ dobru“ i „lošu“. Da bi naša prehrana bila zdrava važno je da obroci budu raznoliki i umjereni, a naglasak treba staviti na energetske potrebe organizma, a namirnice koje biramo trebaju pozitivno djelovati na naše zdravlje i štititi organizam od bolesti. Svaka namirnica, ovisno o svom sastavu, sadrži određenu energiju, a svaki pojedini organizam ima različite potrebe za energijom.
-Energetske potrebe organizma ovise o brojnim čimbenicima – bazalni metabolizam, tjelesna aktivnost, fiziološko stanje i slično.
-Energija se izražava u jedinicama džul (J) ili kalorija. Obzirom da su džul i kalorija male jedinice, energetska vrijednost namirnica izražava se u tisuću puta većim jedinicama – kilokalorijama (kcal) ili kilodžul (kJ).
-Kako bi sačuvali zdravlje našeg organizma i zaštitili se od bolesti pobrinimo se da naši obroci budu izbalansirani, da biramo kvalitetne namirnice, pijemo dovoljno tekućine i da budemo tjelesno aktivni.
-Za sagorijevanje 200 kcal, unesenih hranom, potrebno je oko sat vremena umjerenog hoda.
-Svakodnevno se preporučuje popiti 1,5 do 2 litara tekućine, ovisno o tjelesnoj aktivnosti i termičkim uvjetima okoline. Potrebu za tekućinom najbolje je zadovoljiti pijenjem vode. Voda je neophodna za život i zdravlje i sačinjava više od 50 posto tjelesne težine.
-Hrana je bogata različitim nutrijentima, a svaki od nutrijenata specifično djeluje na ljudski organizam.
-Prema zastupljenosti u hrani, nutrijenti se dijele na mikronutrijente i makronutrijente. U mikronutrijente ubrajamo vitamine, minerale i elemente u tragovima. Iako su potrebe organizma za mikronutrijentima manje, u odnosu na makronutrijente, igraju važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Kad je riječ o makronutrijentima – oni svojom razgradnjom organizmu osiguravaju energiju, a riječ je o ugljikohidratima, mastima i proteinima.
-Glavni izvor energije predstavljaju ugljikohidrati (55 do 60 posto). Namirnice biljnog podrijetla su bogate tzv. „poželjnih ugljikohidratima“ – prehrambenim vlaknima. Uglavnom ih nalazimo u voću, povrću, mahunarkama i žitaricama.
