Preko 50 posto studenata Sveučilišta u Rijeci izrazilo je povišenu anksioznost, pri čemu težu ili ekstremno povišenu anksioznost 24 posto studenata tijekom prvog vala i 32 posto studenata tijekom trećeg vala pandemije. Raste broj studenata i s povišenim depresivnim simptomima.
Odrednice emocionalne prilagodbe tijekom normativnih životnih prijelaza
Kakvim se stresovima studenti suočavaju u razdoblju pandemije te kako se to odražava na njihovo emocionalno i akademsko funkcioniranje – bile su glavne smjernice istraživanja koje je provedeno u tri faze početkom ove godine, a pod nazivom „Odrednice emocionalne prilagodbe tijekom normativnih životnih prijelaza“.
Istraživanje je financiralo Sveučilište u Rijeci, a proveo ga je Odsjek za psihologiju uz partnerstvo Sveučilišnog savjetovališnog centra (SSC).
Voditeljica projekta bila je prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, a u realizaciju su bile uključene još izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić i izv. prof. dr. sc. Tamara Martinac Dorčić te doktorandica Gorana Birovljević.
Četiri vrste stresa
-Ukupno je ispitano tri tisuće studenata (u svakoj fazi po 1.000 studenata), a od toga 75 posto je bilo djevojaka.Istraživanje je ukazalo na četiri skupine izvora stresa, ukazuje voditeljica projekta prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević.
-Najjače su izraženi stresovi povezani s posljedicama izolacije (neizvjesnost u vezi, budućnosti, odvojenost od prijatelja/članova obitelji/partnera, nemogućnost bavljenja slobodnim aktivnostima), zatim je tu stres povezan s akademskim funkcioniranjem (preopterećenost akademskim zadacima i obavezama, nerazumijevanje profesora za uvjete online rada studenata, neizvjesnost u vezi polaganja ispita, teškoće zbog produženog vremena rada za računalom, neadekvatni uvjeti za izvršavanje obaveza), odnosno stres povezan sa samom pandemijom (zabrinutost za širenje pandemije, strah od zaraze, praćenje vezanih vijesti, pridržavanje epidemioloških mjera), a najmanje je bilo tzv. obiteljskog stresa (nedostatak privatnosti, napeti obiteljski odnosi, pomaganje u domaćinstvu, zabrinutost u vezi financijske situacije). Veće intenzitete stresa doživljavaju djevojke u usporedbi s mladićima, te studenti koji su zbog studija promijenili mjesto boravka koji su dodatno bili izloženi neizvjesnosti u vezi smještaja u mjestu studiranja, navela je naša sugovornica.
Rezultati provedenog istraživanja potvrdili su da doživljaj intenzivnijeg stresa pridonosi pojavi anksioznih i depresivnih simptoma, ali isto tako i slabijem akademskom funkcioniranju prema samoprocjenama studenata. Pri tome socijalna izolacija predstavlja najjači izvor stresa za studente i ima najsnažnije negativne efekte na njihovo emocionalno i akademsko funkcioniranje.
Anksioznost, depresija…
Rezultati provedenog istraživanja potvrdili su da doživljaj intenzivnijeg stresa pridonosi pojavi anksioznih i depresivnih simptoma, ali isto tako i slabijem akademskom funkcioniranju prema samoprocjenama studenata. Pri tome socijalna izolacija predstavlja najjači izvor stresa za studente i ima najsnažnije negativne efekte na njihovo emocionalno i akademsko funkcioniranje.
Nadalje, ovo istraživanje ukazalo je da je nakon prvog lockdowna u 35 posto studenata došlo do pogoršanja njihovog psihičkog zdravlja, da bi taj broj tijekom trećeg vala pandemije narastao na čak 49 posto. Preko 50 posto studenata izrazilo je povišenu anksioznost, pri čemu težu ili ekstremno povišenu anksioznost 24 posto studenata tijekom prvog vala i 32 posto studenata tijekom trećeg vala pandemije.
Raste broj studenata i s povišenim depresivnim simptomima, tako da tijekom prvog vala 52 posto studenata navodi povišenu depresivnost (20 posto njih teže ili ekstremno), a tijekom trećeg vala čak 63 posto (32 posto teže ili ekstremno).
Zamjećuje se i porast broja studenata sa suicidalnim mislima.Naime, 13 posto studenata tijekom prvog vala i 15 posto tijekom trećeg vala pandemije izražava razmišljanja o samoubojstvu, dok čak 28 posto njih ima pasivne suicidalne misli (razmišljanja o tome kako bi bolje bilo da ih nema).
-Bez obzira što većina osoba sa suicidalnim razmišljanjima vjerojatno nikada neće pokušati suicid, ovo su ipak upozoravajući podaci, s obzirom da je prije pandemije oko 7 posto studenata navodilo takva razmišljanja, navodi naša sugovornica.
Teža prilagodba tijekom drugog i trećeg vala
Nadalje, istraživanje je ukazalo da je drugi i treći val pandemije rezultirao težom prilagodbom – češćim psihičkim smetnjama, slabijim akademskim funkcioniranjem te padom zadovoljstva životom.
-Ovo je razumljivo s obzirom da su studenti, kao i većina ostalih, iscrpljeni dugotrajnom socijalnom izolacijom, neizvjesnošću i nekontrolabilnošću situacije, a bili su dodatno prisiljeni prilagoditi se na održavanje nastave i polaganje ispita na daljinu. Posebno je to otežano bilo za one koji su se tijekom pandemije vratili svojim kućama gdje nemaju nužno uvjete za neometani rad i učenje, a to je učinila većina studenata tijekom prvog lockdowna, ukazuje voditeljica projekta.
I na drugim sveučilištima slično
Negativni efekti pandemije izraženiji su u studenata kod kojih je došlo do pogoršanja financijske situacije (zbog smanjenih plaća ili gubitka posla roditelja te nemogućnosti ostvarivanja dodatne zarade putem studentskih poslova). Ti studenti intenzivnije su doživljavali sve izvore stresa, imali su izraženije simptome anksioznosti i depresivnosti, jaču ljutnju, slabije akademsko funkcioniranje i niže zadovoljstvo životom.
A ako mislimo da je drugdje bolje – varamo se. Naime. ovi podaci u skladu su s nalazima ispitivanja provedenih na drugim sveučilištima u Europi i u svijetu, a upućuju na “krizu mentalnog zdravlja studenata”, a koja je dodatno pogoršana pandemijom.
-S obzirom na neizvjesnost trajanja pandemije i njezinih posljedica te predviđanje relativno sporog i dugotrajnog ekonomskog oporavka, može se očekivati daljnji porast, kao i trajanje psihičkih smetnji, osobito kod mladih osoba. S druge strane, mnogi pojedinci posjeduju izraženu otpornost i fleksibilnost te će se oduprijeti različitim izazovima, a isto se tako može predvidjeti spontan oporavak nakon „normalizacije“ života i rada. Onima koji u tome ne uspiju sami, bit će potrebna stručna psihološka pomoć, zaključak je naše sugovornice.
Pet posto studenata tijekom prvog zatvaranja zatražilo je pomoć
okvir
Treba naglasiti da Sveučilište u Rijeci preko 20 godina osigurava sustavnu psihološku podršku studentima u okviru Sveučilišnog savjetovališnog centra. Zanimljivo je da je među studentima obuhvaćenim ovim ispitivanjem manje od 50 posto njih navelo da zna za usluge koje SSC pruža tijekom pandemije. S druge strane 31 posto njih je tijekom prvog lockdowna razmišljalo o traženju stručne pomoći, ali je samo 5 posto njih to zaista učinilo. U 3. fazi ispitivanja primjećuje se porast, tako da je 43 posto studenata razmišljalo o traženju stručne pomoći, a 8 posto njih je to zaista učinilo.
Liste čekanja Psihološkog savjetovališta
okvir
Podaci iz Psihološkog savjetovališta SSC-a također govore o porastu interesa za psihološko savjetovanje što je nužno rezultiralo listama čekanja. Uviđajući porast psihičkih problema studenata, kao i njihovog interesa za dobivanje stručne psihološke pomoći, Sveučilište u Rijeci odlučilo je osigurati dodatna sredstva za proširenje djelatnosti SSC-a. Dobivanje stručne pomoći u Psihološkom savjetovalištu SSC-a je za studente lako dostupno. Besplatno je i anonimno te je za prijavu dovoljno ispuniti obrazac na mrežnoj stranici. Usluge psihološkog savjetovanja pružaju visoko kvalificirani terapeuti, a tijekom pandemije savjetovanje s provodi u živo i online.
(Priprema i foto: LJ. HLAČA)
